Ne, vibrator nije izumljen radi lečenja ženske histerije
Više od 20 medija prenosilo je prethodnih godina tezu da je vibrator nastao kao sredstvo za lečenje histeričnih žena, jer je orgazam – kako se navodi – tada bio "jedini lek" za histeriju.
Foto: Pexels (Anna Shvets)
Prema ovoj teoriji, histerija se kod žena još od antičkog doba lečila masturbacijom, ali je kasnije pod uticajem hrišćanstva taj metod postao ozloglašen: samozadovoljavanje je smatrano "opasnim po telo i um", piše FakeNews Tragač.
Optimalno rešenje – ako je verovati ovoj priči – pronađeno je u 19. veku u vidu vibratora, a "terapiju" su sprovodili lekari i babice.
Međutim, ova teorija je iz više razloga lažna. Istorija vibratora, kao i tretmana histerije, mnogo je manje šokantna i zanimljiva. Ovaj mit se pogrešno prenosi već godinama u medijima na engleskom i već su ga dekonstruisali Gardijan (2014), Atlentik (2018), Bi-Bi-Si (2020), Sajens alert (2020) i Njujork tajms (2021).
Granvilova sprava za masažu
Vibrator je krajem 19. veka izumeo britanski lekar Džozef Mortimer Granvil za potrebe masaže različitih delova tela i tretman različitih zdravstvenih stanja, a njegova prvobitna svrha nije podrazumevala masturbaciju.
"Moja istraživanja su nastala iz potrage za sredstvima za ublažavanje nepodnošljivog bola neuralgije", navodi Granvil u svojoj knjizi "Nervne vibracije i ekscitacija kao agensi u lečenju funkcionalnih poremećaja i organskih bolesti". U ovoj knjizi navode se različite primene vibratora (ublažavanje glavobolje, ublažavanje ukočenosti i nekontrolisanih pokreta), ali se u tom kontekstu nigde ne spominje histerični paroksizam.
Bi-Bi-Si u svom članku objašnjava da ne postoje dokazi da su se vibratori uopšte koristili za seksualno zadovoljstvo pre 1900. godine. S početkom 20. veka pokrenuta je komercijalna prodaja, a tada vibrator postaje implicitno prepoznat i kao seksualno pomagalo. Takođe, u članku britanskog javnog servisa navedeno je da su se vibratori kakve danas poznajemo pojavili pedesetih godina prošlog veka, piše FakeNews Tragač.
Nežnost parne mašine
Teorija o vibratorima i lečenju histerije pada u vodu i zbog ideje da su lekari vibratorima dovodili žene do orgazma ne znajući pritom da izazivaju seksualno zadovoljstvo. Istoričarka Fern Ridel u svom tekstu u Gardijanu objašnjava da "vibratori iz viktorijanskog perioda nisu imali nikakve veze sa seksom. Korišćeni su za masažu, a ne za masturbaciju. Ideja da će ženu dovesti do orgazma uređaj koji se okreće uz glasno zujanje i udara vas s istom 'nežnošću' kao parna mašina, jednostavno ne pije vodu".
Najvažniji dokaz da ovaj mit nije tačan dali su istraživači Hali Liberman i Erik Šacberg 2018. godine. Oni su u svom naučnom radu proveravali navode iz knjige istoričarke Rejčel Mejns "Tehnologija orgazma" iz 1999. godine, iz koje potiče mit o masturbaciji žena kao ustaljenom leku za histeriju, kao i ideja o postanku vibratora.
Liberman i Šacberg istražili su izvore na koje se Mejns pozivala i došli do zaključka da su podaci pogrešno protumačeni: "Mejns tvrdi da su se ruke i zglobovi lekara umarali od masturbacije, pa su se okrenuli vibratorima kako bi mehanizovali proces. Njeni izvori ne podržavaju tvrdnju da je ručna masaža klitorisa bila dugotrajna i teška, niti da je praksa bila rasprostranjena u 19. veku, niti da su se vibratori koristili za ubrzavanje procesa".
Veoma popularna laž
Kada je Rejčel Mejns upitana o rezultatima provere svog bestselera, rekla je da je ona svoju ideju više predstavila kao teoriju, hipotezu, i da joj nije bila namera da je ljudi shvate kao neupitnu istinu.
Sporna knjiga je, međutim, dobila čak tri nagrade, što je doprinelo vidljivosti i viralnosti neutemeljene pretpostavke. Prema knjizi su producirani pozorišna predstava i dokumentarac, kao i igrani film Histeria (2011) koji se reklamirao kao "film baziran na istinitoj priči".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
20.06.2026.•
2
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Komentari 3
Branko
@strucnjak
strucnjak
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar