
Zašto je Alchajmer češći kod žena i šta su glavni okidači?
Alchajmerova bolest u proseku više pogađa žene.

Foto: Pixabay
Iako tu činjenicu možemo pripisati dužem životnom veku, istraživači su otišli korak dalje. Čak dve nove studije ukazuju na mogućnost složenih interakcija između hormona i promenjene crevne mikroflore kao mogućih faktora koji doprinose razvoju Alchajmerove bolesti, prenosi Živim.hr.
Studija na miševima
U studiji koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Čikagu, eksperimenti na miševima otkrili su da je ženski hormon estrogen značajno povezan s akumulacijom amiloidnih beta proteinskih naslaga u mozgu, što je ključan simptom Alchajmerove bolesti.
Kad je ženkama miševa uzgojenim da razviju bolest sličnu Alchajmerovoj crevna mikroflora poremećena antibioticima, nivo estrogena u krvi im je skočio. Kada je proizvodnja estrogena bila sprečena kod miševa je primećeno manje naslaga amiloida u njihovom moždanom tkivu. Promene u sastavu crevnih bakterija takođe su primećene kada su miševi bez jajnika dobili dodatak estrogena za vraćanje nivoa hormona.
S obzirom na prethodni rad tima koji je pokazao da antibiotici imaju efekat samo na smanjenje amiloidnih beta naslaga muških miševa, čini se da estrogen igra značajnu ulogu u mehanizmima koji stoje iza patologije. Najverovatnije, u kombinaciji s crevnim mikrobiomom i mešavinom mikroorganizama u želucu.
"Čini se da je estrogen pokretač promena koje vidimo u Alchajmerovoj patologiji, ali takođe znamo da se mikrobiom menja. Stoga, postoji međusobna povezanost", kaže Sangram Sisodia, neurobiolog Univerziteta u Čikagu.
Druga studija
Druga studija objavljena u magazinu "Molecular Neurodegeneration" bila je pokrenuta od strane naučnika i u njoj je kandidat za lek za Alchajmerovu bolest, nazvan natrijum oligomanat (GV-971), testiran takođe na miševima.
On je uticao ne samo na smanjenje naslaga beta amiloida i promenu crevnog mikrobioma muških životinja, što podrazumeva da nešto kod ženki miševa, možda povezano sa crevnim mikrobiomom i estrogenom, utiče na biološke markere povezane sa Alchajmerovom bolešću.
"Ova je bolest neverovatno složena i izazovna za proučavanje. Nismo sigurni da li su naslage amiloida beta uzrok ili posledica ove bolesti. Zato, ovakva istraživanja mogu pomoći u otkrivanju nekih sitnijih detalja", kaže Sisodia i dodaje kako se u trenutnoj studiji vidi da nivo estrogena uvek utiču na taloženje amiloida, međutim, ako se izuzme izvor estrogena kod miševa u vrlo ranoj fazi, taloženje nestaje.
Potrebe za daljim ispitivanjima
"Sa više istraživanja, nalazi iz ovakvih studija mogli bi pomoći da efikasnije lečimo Alchajmerovu bolest ili da preispitamo postojeće prakse", kažu naučnici ističući pritom kako zaustavljanje proizvodnje estrogena nije zdrava opcija zbog čega žele detaljnije da prouče kako su Alchajmerova bolest i creva zapravo međusobno povezani.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Još jednom Amerikancu presađen bubreg genetički modifikovane svinje
09.09.2025.•
0
Amerikanac iz američke savezne države Nju Hempšir postao je najnoviji pacijent kojem je presađen eksperimentalni bubreg genetički modifikovane svinje, saopštili su lekari iz Opšte bolnice Masačusets.
Naučnici napravili "hemijski koktel" koji poboljšava funkcije mozga
07.09.2025.•
3
Ruski naučnici saopštili su da su otkrili "hemijski koktel" koji može da uspori promene povezane sa starenjem mozga i poboljša funkcije tog organa u starosti.
Novo istraživanje: Zagađeni vazduh povećava rizik od razvoja demencije
07.09.2025.•
1
Naučnici sa Univerziteta Džon Hopkins otkrili su da sitne čestice zagađenog vazduha, poznate kao PM2.5, mogu podstaći nastanak razarajućih oblika demencije tako što izazivaju toksična taloženja proteina u mozgu.
Naglo porasla prodaja lažnih lekova za mršavljenje širom Evrope
07.09.2025.•
1
Lažni lekovi za mršavljenje se sve više reklamiraju i prodaju širom Evropske unije, što predstavlja ozbiljnu pretnju javnom zdravlju, upozorila je Evropska agencija za lekove (EMA).
SZO: Majmunske boginje više nisu globalna vanredna zdravstvena pretnja
05.09.2025.•
0
Majmunske boginje više nisu vanredna zdravstvena situacija na međunarodnom nivou, izjavio je direktor Svetske zdravstvene organizacije.
Batut: Do kraja avgusta registrovana 34 obolela od groznice Zapadnog Nila
05.09.2025.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su u Srbiji, do 31. avgusta, registrovana 34 obolela od groznice Zapadnog Nila.
Florida ide ka tome da ukine sve obavezne vakcine za decu
04.09.2025.•
13
Guverner Floride Ron De Santis i ministar zdravlja te američke savezne države Džozef Ladapo objavili su da će Florida postati prva američka država u kojoj se postepeno ukidaju sve obavezne vakcinacije za decu.
Istraživanje pokazalo: Žene u 17 zemalja EU žive duži zdrav život u odnosu na muškarce
03.09.2025.•
1
U 17 zemalja Evropske unije žene žive duži zdrav život od muškaraca, iako muškarci obično duže žive bez ograničenja u aktivnostima i kretanju, podaci su poslednjeg istraživanja Evrostata.
Lekari došli do novih otkrića o sindromu slomljenog srca
31.08.2025.•
0
Lekari su tokom kliničkih ispitivanja došli do novih naučnih otkrića o lečenju takotsubo kardiomiopatije ili tzv. sindroma slomljenog srca.
Nutricionistkinja: U Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka
31.08.2025.•
4
Nutricionistkinja Branka Mirković izjavila je da u Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka i da ga najviše koriste oni koji se bave bodibildingom.
VIDEO: Napravljen AI stetoskop koji može da otkrije ozbiljna oboljenja srca za samo 15 sekundi
31.08.2025.•
1
Medicinski naučnici su razvili stetoskop koji uz pomoć veštačke inteligencije (AI), može da otkrije ozbiljna srčana oboljenja za 15 sekundi.
Toplotni talasi mogu da ubrzaju starenje kao pušenje ili alkohol
31.08.2025.•
1
Kako se naša planeta postepeno zagreva, naši organizmi moraće da se nose sa stresom viših temperatura.
Studija: Hrana bogata kalijumom smanjuje rizik od srčanih oboljenja za 24 odsto
31.08.2025.•
2
Nova studija Univerzitetske bolnice u Kopenhagenu pokazala je da konzumiranje hrane bogate kalijumom, poput avokada, banana i spanaća, može da umanji rizik od srčanih oboljenja, hospitalizacije i smrti za 24 odsto.
Istraživanje: Pandemija kovida naštetila zdravlju mozga, čak i kod nezaraženih
31.08.2025.•
1
Pandemija kovida bila je štetna za zdravlje mozga, čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi, pokazalo je novo istraživanje.
Batut apeluje pred početak školske godine: Vozači da obrate pažnju na đake
30.08.2025.•
5
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", povodom početka nove školske godine, apelovao je na sve vozače da od 1. septembra obrate pažnju na đake prvake.
Više obolelih od kolere u svetu: Evropa nema prijavljene slučajeve
29.08.2025.•
0
Globalna situacija sa kolerom nastavlja da se pogoršava zbog sukoba i siromaštva, što predstavlja značajan izazov za javno zdravlje u više regiona, saopštila je danas Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Kako da uzgajate ruzmarin u stanu: Lekovita biljka koja voli svetlost
29.08.2025.•
1
Zelena višegodišnja biljka sa lišćem sličnim iglicama obično se uzgaja kao spoljna biljka, jer može brzo da postane prilično velika.
Zašto je dobro piti gaziranu vodu?
29.08.2025.•
0
Gazirana voda je izvrstan osvežavajući napitak koji hidrira telo, ali ima i druge povoljne zdravstvene učinke.
Do 24. avgusta registrovano 27 obolelih od groznice Zapadnog Nila
28.08.2025.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji, do 24. avgusta, registrovano 27 slučajeva oboljevanja od groznice Zapadnog Nila.
Kako da lakše prebrodimo uticaj letnjih vrućina na organizam
28.08.2025.•
0
Iako leto volimo i jedva čekamo odlazak na more, visoke temperature i ultravioletno zračenje predstavljaju stres za organizam.
Kineski hirurzi prvi put uspeli čoveku da presade svinjsko plućno krilo
27.08.2025.•
1
Kineski hirurzi po prvi put su transplantirali svinjsko plućno krilo čoveku, pokazavši da genetski modifikovani životinjski organi mogu privremeno da funkcionišu u ljudskom telu.
Komentari 1
Милица
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar