VIDEO: Skriveni moždani signal može predvideti Alchajmerovu bolest godinama pre dijagnoze

Suptilna promena u aktivnosti moždanih talasa mogla bi da predvidi Alchajmerovu bolest više od dve godine pre dijagnoze, prema novoj studiji.
VIDEO: Skriveni moždani signal može predvideti Alchajmerovu bolest godinama pre dijagnoze
Foto: Pixabay
Taj signal bi mogao da se pokaže kao osetljiv biomarker kognitivnog opadanja.
 
Koristeći neinvazivnu tehniku snimanja pod nazivom magnetoencefalografija (MEG), neuronaučnici sa Braun univerziteta u SAD i sa španskih univerziteta Komplutense u Madridu i Univerziteta La Laguna analizirali su moždanu aktivnost u stanju mirovanja kod 85 pacijenata kojima je dijagnostikovano blago kognitivno oštećenje.
Tim je otkrio jasne razlike u obrascima moždanih talasa kod učesnika koji su kasnije razvili Alchajmerovu bolest. Ova grupa je proizvodila beta talase manjom brzinom, sa slabijom snagom i kraćim trajanjem u poređenju sa onima koji u istom periodu nisu napredovali ka Alchajmeru.
 
"Otkrili smo obrazac u električnim signalima moždane aktivnosti koji predviđa koji pacijenti će najverovatnije razviti bolest u roku od dve i po godine. Mogućnost da prvi put neinvazivno posmatramo novi rani marker napredovanja Alchajmerove bolesti u mozgu veoma je uzbudljiv korak", kaže koautorka studije i neuronaučnica Stefani Džouns sa Brauna, prenosi ScienceAlert.
Obrasci su u skladu sa ključnom promenom u beta talasima koja se obično javlja oko 60. godine kod zdravih pacijenata. Od tog trenutka, ova aktivnost obično opada, ali kod osoba sa Alchajmerom pokazuju brže napredovanje.
 
Nedavno su MEG studije povezale male promene moždanih talasa sa učenjem, pamćenjem i izvršnim funkcijama, podržavajući upotrebu ove tehnike "kao biomarkera kognitivnog oštećenja".
 
Sve zavisi od toga kako se MEG očitavanja, zapravo, tumače. Često se analiziraju kao proseci, ali ta tehnika može preskočiti ključne detalje, tvrde istraživači koji stoje iza ove nove studije. Oni su koristili precizniji analitički pristup.
 
 
Naleti beta-talasa su na kraju bili kraći kod onih koji su razvili Alchajmerovu bolest. Neki dokazi sugerišu da su naleti beta-talasa širom mozga karakteristični za inhibitornu kontrolu.
 
Istraživači zato sumnjaju da je sposobnost prilagođavanja naleta beta-talasa prema kognitivnom zadatku neophodna za optimalno funkcionisanje.
Kognitivno opadanje koje su uočili kod osoba koje su razvile Alchajmerovu bolest "možda je direktno povezano sa nedostatkom inhibicione kognitivne kontrole", pišu istraživači. Ta pretpostavka se slaže sa vodećom hipotezom koja sugeriše da je Alchajmerova bolest u svojim najranijim fazama obeležena prekomernom "uzbuđenošću" neurona.
 
"Sada kada smo otkrili karakteristike beta događaja koje predviđaju napredovanje Alchajmerove bolesti, naš sledeći korak je da proučimo mehanizme njihove pojave pomoću alata za računarsko neuronsko modeliranje. Ako možemo da rekreiramo šta pođe po zlu u mozgu i izazove taj signal, tada možemo da radimo sa našim saradnicima na testiranju terapija koje bi mogle da isprave problem", kaže Džouns.
 
Studija je objavljena u časopisu "Imaging Neuroscience".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje