Nije svako sedenje isto: Jedna vrsta je povezana sa boljim zdravljem mozga
Prekomerno sedenje nije dobro za fizičko ni mentalno zdravlje osobe, ali postoji vrsta sedentarnog ponašanja koja možda ne smanjuje naš mozak niti utiče na kogniciju u istoj meri kao druge vrste sedenja.
Foto: Pixabay
Sistemski pregled 85 studija sada je pronašao dobar razlog da se napravi razlika između "aktivnog" sedenja, kao što je igranje karata ili čitanje, i "pasivnog" sedenja, kao što je gledanje televizije.
Prva vrsta zapravo može poboljšati zdravlje mozga. To je verovatno zato što aktivno sedenje angažuje mozak, dok pasivno sedenje omogućava osobi da se povuče kako fizički, tako i mentalno.
"Ukupno vreme provedeno sedeći pokazalo se povezanim sa zdravljem mozga; međutim, sedenje se često tretira kao jedinstvena celina, bez razmatranja konkretne vrste aktivnosti. Većina ljudi svakog dana provede mnogo sati sedeći, tako da vrsta sedenja zaista ima značaja... Ova otkrića pokazuju da male svakodnevne odluke, kao što je čitanje umesto gledanja televizije, mogu pomoći da vaš mozak ostane zdraviji kako starite", objašnjava istraživač iz oblasti javnog zdravlja Pol Gardiner sa Univerziteta Kvinslend u Australiji, prenosi ScienceAlert.
Naravno, fizička aktivnost ostaje izuzetno važna za kognitivno zdravlje, ali i davanje misaonog "treninga" mozgu je važno, a to ne znači nužno da morate biti na nogama.
Kroz brojne studije, Gardiner i njegove kolege otkrili su da aktivnosti aktivnog sedenja, kao što su čitanje, igranje karata i korišćenje računara, pokazuju "pretežno pozitivne veze sa kognitivnim zdravljem, poboljšavajući funkcije kao što su izvršna funkcija, situaciona memorija i radna memorija".
S druge strane, pasivno sedenje bilo je najdoslednije povezano sa negativnim kognitivnim ishodima, uključujući povećan rizik od demencije.
Veličine efekata bile su male, ali značajne. Autori studije nadaju se da će njihovi rezultati pomoći u budućim istraživanjima zdravlja i dati preciznije zdravstvene smernice.
Na primer, istraživači predlažu da smernice treba da prepoznaju razliku između pasivnog gledanja TV-a i aktivnog korišćenja računara, i da podstaknu ljude da prave kratke pauze kako bi stimulisali mozak i kretali se.
Njihov pregled se fokusirao na studije tipičnih sedentarnih aktivnosti u prirodnim uslovima, a ne na strukturirane programe osmišljene za poboljšanje funkcije mozga, što ga čini relevantnim za svakodnevni život ljudi.
"Zdravstveni saveti bi mogli da pređu sa jednostavnog 'sedite manje' na podsticanje mentalno stimulativnijih aktivnosti dok sedite. To bi moglo pomoći ljudima da naprave lake, realne promene koje podržavaju dugoročno zdravlje mozga i potencijalno smanjuju rizik od demencije", tvrdi Gardiner.
Studija je objavljena u časopisu "Journal of Alzheimer's Disease".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Komentari 1
I.j
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar