Nije svako sedenje isto: Jedna vrsta je povezana sa boljim zdravljem mozga

Prekomerno sedenje nije dobro za fizičko ni mentalno zdravlje osobe, ali postoji vrsta sedentarnog ponašanja koja možda ne smanjuje naš mozak niti utiče na kogniciju u istoj meri kao druge vrste sedenja.
Nije svako sedenje isto: Jedna vrsta je povezana sa boljim zdravljem mozga
Foto: Pixabay
Sistemski pregled 85 studija sada je pronašao dobar razlog da se napravi razlika između "aktivnog" sedenja, kao što je igranje karata ili čitanje, i "pasivnog" sedenja, kao što je gledanje televizije.
 
Prva vrsta zapravo može poboljšati zdravlje mozga. To je verovatno zato što aktivno sedenje angažuje mozak, dok pasivno sedenje omogućava osobi da se povuče kako fizički, tako i mentalno.
"Ukupno vreme provedeno sedeći pokazalo se povezanim sa zdravljem mozga; međutim, sedenje se često tretira kao jedinstvena celina, bez razmatranja konkretne vrste aktivnosti. Većina ljudi svakog dana provede mnogo sati sedeći, tako da vrsta sedenja zaista ima značaja... Ova otkrića pokazuju da male svakodnevne odluke, kao što je čitanje umesto gledanja televizije, mogu pomoći da vaš mozak ostane zdraviji kako starite", objašnjava istraživač iz oblasti javnog zdravlja Pol Gardiner sa Univerziteta Kvinslend u Australiji, prenosi ScienceAlert.
 
Naravno, fizička aktivnost ostaje izuzetno važna za kognitivno zdravlje, ali i davanje misaonog "treninga" mozgu je važno, a to ne znači nužno da morate biti na nogama.
Kroz brojne studije, Gardiner i njegove kolege otkrili su da aktivnosti aktivnog sedenja, kao što su čitanje, igranje karata i korišćenje računara, pokazuju "pretežno pozitivne veze sa kognitivnim zdravljem, poboljšavajući funkcije kao što su izvršna funkcija, situaciona memorija i radna memorija".
 
S druge strane, pasivno sedenje bilo je najdoslednije povezano sa negativnim kognitivnim ishodima, uključujući povećan rizik od demencije.
 
Veličine efekata bile su male, ali značajne. Autori studije nadaju se da će njihovi rezultati pomoći u budućim istraživanjima zdravlja i dati preciznije zdravstvene smernice.
 
Na primer, istraživači predlažu da smernice treba da prepoznaju razliku između pasivnog gledanja TV-a i aktivnog korišćenja računara, i da podstaknu ljude da prave kratke pauze kako bi stimulisali mozak i kretali se.
Njihov pregled se fokusirao na studije tipičnih sedentarnih aktivnosti u prirodnim uslovima, a ne na strukturirane programe osmišljene za poboljšanje funkcije mozga, što ga čini relevantnim za svakodnevni život ljudi.
 
"Zdravstveni saveti bi mogli da pređu sa jednostavnog 'sedite manje' na podsticanje mentalno stimulativnijih aktivnosti dok sedite. To bi moglo pomoći ljudima da naprave lake, realne promene koje podržavaju dugoročno zdravlje mozga i potencijalno smanjuju rizik od demencije", tvrdi Gardiner.
 
Studija je objavljena u časopisu "Journal of Alzheimer's Disease".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • I.j

    25.01.2026 08:34
    I.j
    Polu sedenje i lezanje. To praktikujem skoro ceo zivot i evo me sa 79 godina i dalje pokretnog vitalnog i zdravog uma. Covek je stvoren da hoda i da lezi ako ima neko srece kroz radni vek neka bude na nogama sto vise.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Manje slučajeva gripa, među obolelima najviše dece

U Srbiji je od 12. do 18. januara zabeleženo 11.483 slučaja oboljenja sličnih gripu, što je za 15,6 odsto niže u poređenju sa prethodnom nedeljom, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".

Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem

Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.