Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina

Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
Foto: 021.rs (ilustracija)
To obećava "pinky time", viralni trend na TikToku koji tvrdi da jednostavna vežba za prste može smanjiti rizik od razvoja Alchajmerove bolesti. Video-snimci koji promovišu ovaj navodni trik za zdravlje mozga prikupili su milione pregleda, a neki čak sugerišu da teškoće pri izvođenju ovog pokreta mogu biti upozoravajući znak kognitivnog opadanja.
 
Pravljenje određenog položaja prstima i pomeranje malih prstiju gore-dole, prema zagovornicima ovog trenda, predstavlja brz trening za mozak koji ga održava "oštrim".
 
Lako je razumeti zašto je ova ideja privukla pažnju. Besplatna, jednostavna svakodnevna navika koja štiti od jedne od bolesti kojih se ljudi najviše plaše u starosti veoma je primamljiva. Međutim, iako se ovaj trend donekle oslanja na stvarna saznanja iz neuronauke, zaključci koji se izvode mnogo su ambiciozniji nego što to naučni dokazi dozvoljavaju, piše ScienceAlert.
Izvođenje novih i zahtevnih pokreta prstima, poput učenja novih akorda na gitari, zahteva veliku koncentraciju. Mozak mora da isplanira svaki pokret, da spreči pogrešne pokrete i neprekidno ih prilagođava na osnovu onoga što vidite i osećaja koje dobijate iz prstiju.
 
To predstavlja iznenađujuće veliki mentalni napor za tako mali fizički zadatak i možda objašnjava zašto su aktivnosti poput učenja sviranja instrumenta ili pletenja povezane sa boljim pamćenjem i boljim funkcionisanjem mozga.
 
Godinama naučnici koriste zadatke tapkanja prstima, u kojima ljudi više puta dodiruju podlogu prstom ili prate jednostavan ritam, kako bi proučavali vezu između pokreta, pažnje i starenja mozga.
Međutim, ovi zadaci koriste se kao istraživački alati i ne treba ih mešati sa naučno potvrđenim testovima za demenciju ili gubitak pamćenja.
 
Iza svega stoji još jedna ideja: mozak može da se preoblikuje kao odgovor na ono što od njega tražimo, stvarajući nove veze dok učimo. Zbog toga, kada naučite novi pokret prstima, podstičete mozak da ojača i reorganizuje nervne veze koje učestvuju u tom zadatku.
 
U tom smislu, "pinky time" spada u širu grupu aktivnosti koje izazivaju mozak kroz novinu i koordinaciju. Od žongliranja i plesa do učenja novog jezika, ovakvi zadaci mogu pomoći da mozak ostane otporniji kako starimo.
 
Izvođenje nepoznatih pokreta može delovati mentalno zahtevno, ali to ne znači da može dijagnostikovati ili sprečiti kognitivno opadanje. Na uspešnost u zadacima koordinacije prstiju utiču brojni faktori, uključujući pokretljivost, fleksibilnost, prethodne povrede i uvežbanost.
 
Potpuno zdrava osoba može imati poteškoća sa ovim pokretom, dok osoba sa kognitivnim oštećenjem može da ga izvede bez problema.
 
Potraga za jednostavnim rešenjima
 
Popularnost "pinky time" trenda pokazuje da ljudi sve više traže jednostavne načine da prate i zaštite zdravlje svog mozga.
 
Nažalost, otkrivanje najranijih faza kognitivnog opadanja mnogo je složenije.
 
Lekari i istraživači koriste pažljivo razvijene testove koji procenjuju različite aspekte kognitivnih sposobnosti, uključujući pamćenje, pažnju, jezik i izvršne funkcije - odnosno sposobnosti planiranja, organizovanja i samokontrole koje koristimo u svakodnevnim aktivnostima.
 
Trenutno ne postoje dokazi da teškoće pri izvođenju ovog konkretnog pokreta prstima predstavljaju pokazatelj ranih problema sa pamćenjem ili razmišljanjem, niti postoje čvrsti dokazi da njegovo vežbanje može sprečiti kognitivno propadanje.
 
Istraživanja različitih vežbi za šake i prste pokazala su skromne koristi kod osoba koje već imaju određene kognitivne poteškoće. Ali za sada nema mnogo dokaza, niti je jasno da li su te koristi dovoljno velike da bi pomogle u zaštiti od demencije.
 
Još jedno ograničenje jeste to što mozak najviše koristi ima od aktivnosti koje i dalje predstavljaju izazov. Kako zadatak postaje poznat, zahteva sve manje pažnje i mentalnog napora. Pokret koji vam danas deluje težak može nakon mnogo ponavljanja postati gotovo automatski, čime se smanjuje njegova vrednost kao treninga za mozak.
Šta zaista pomaže
 
Nažalost, ne postoji jedan trik koji će održati mozak vitalnim kako starimo. Ono što se pokazalo važnim mnogo je šire - ostati fizički aktivan, voditi računa o zdravlju srca, dovoljno spavati i održavati društvene kontakte.
 
Sve više dokaza ukazuje i na to da čak i rešavanje problema sa sluhom ili vidom može pomoći, jer omogućava ljudima da ostanu društveno aktivni i mentalno angažovani.
 
Zdrava ishrana, naročito ona koja podseća na mediteransku ishranu, takođe se povezuje sa boljim zdravljem mozga.
 
Celoživotno učenje, bilo kroz obrazovanje, hobije, strane jezike, muziku ili druge mentalno podsticajne aktivnosti, takođe izgleda da ima pozitivan efekat.
 
"Pinky time" kao vežba koordinacije može biti zabavan i bezopasan. Ali obećanja koja su ga učinila viralnim predstavljaju preveliko pojednostavljivanje mnogo složenije slike.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Zoranson

    29.06.2026 08:40
    Svašta
    Izgleda da tvorci ove teorije nisu dovoljno pokretali male prste.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje