
"Klimanje" većine u NIS-u: Senatorka otkrila da je Vučić zainteresovan da se okonča vlasništvo Rusa
Prvi put u 14 godina ruskog većinskog vlasništva u NIS-u, u javnosti su se pojavile informacije da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić "veoma zainteresovan" da se ono okonča.

Foto: 021.rs
Informaciju je na saslušanju u američkom Senatu, 9. juna, podelila senatorka Džin Šejhin, koja je kao deo delegacije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sredinom aprila u Beogradu imala sastanak sa predsednikom Srbije, piše Radio Slobodna Evropa.
Uprkos tome što je Predsedništvo nakon sastanka izdalo saopštenje, a senatori održali odvojenu konferenciju za medije, tek sa transkriptom saslušanja obznanjeni su detalji razgovora senatora sa Vučićem.
"Zanimljivo je da mi to čujemo od jedne američke institucije, da ne čujemo takvu jednu vest i mogućnost i bliže detalje od srpskih institucija", ocenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vladimir Medović, profesor Pravnog fakulteta za privredu i pravosuđe u Novom Sadu.
Predsedništvo nije odgovorilo na upit RSE da potvrdi navode američke senatorke u vezi sa NIS-om.
U Ministarstvu energetike, međutim, na upit kažu da situaciju prate i da će nadležne institucije odluke doneti "u zavisnosti od daljeg razvoja događaja".
Šta su rekli senatori?
Kako se navodi u transkriptu, na sastanku održanom 9. juna govorilo se o ulozi SAD u evropskoj energetskoj bezbednosti.
"Čuli smo od predsednika Vučića da je veoma zainteresovan da okonča većinsko vlasništvo Rusije u naftnoj kompaniji NIS", rekla je senatorka Džin Šejhin (Jeanne Shaheen) na saslušanju Odbora Senata SAD za spoljne poslove.
Ona je postavila pitanje hoće li to, ako predsednik Srbije uspe u nameri, imati uticaj na ruski dotok nafte Srbiji ili na energetske odnose između dve zemalja (Srbije i Rusije).
Izaslanik SAD za energetiku Amos Hohštajn (Hochstein) je na saslušanju izjavio da je sa predsednikom Srbije u više navrata razgovarao telefonom, između ostalog, i tokom posete senatora.
"Svestan sam izjava koje je vama i drugima dao o njegovim naporima. Nisam još video konkretne aktivnosti, ali mislim da je on (Vučić) u pregovorima sa EU, sa Savetom i Komisijom oko načina na koji to (okončanje ruskog vlasništva u NIS-u) može legalno da se uradi", rekao je Hohštajn.
Promenu vlasništva u NIS-u ocenio je kao "dobar korak ka većoj nezavisnosti".
Poziv da se ne ulazi u dugoročni sporazum sa Rusijom
Među temama na saslušanju u američkom senatu bio je i dogovor predsednika Srbije i Rusije Aleksandra Vučića i Vladimira Putina o isporukama gasa Srbiji postignut u telefonskom razgovoru dvojice zvaničnika krajem maja.
Sporazumom koji će trajati tri godine, Rusija će Srbiji isporučivati 2,2 milijarde kubnih metara godišnje po ceni od 330 dolara za 1.000 kubnih metara gasa.
Na pitanje senatorke Šejhin da li je taj posao sklopljen kao "deo podgrevanja odnosa između Srbije i Rusije" ili je "rezultat toga što je Rusija tamo videla svog uobičajenog kupca", Hohštajn je rekao:
"Mislim da će Rusija trenutno ponuditi popust bilo kome ko pristane da plati. Bilo ko ko pristane da potpiše ugovor, dobiće popust. Gas se tradicionalno ne vrti oko prihoda. To je oduvek bila politika."
Hohštajn je tokom saslušanja naveo da Vučić "trenutno nema drugu opciju", osim Gasproma, ali da sa novim interkonektorom Srbija-Bugarska, koji bi trebalo da bude operativan naredne godine, postoji alternativa.
Njime bi u Srbiju gas trebalo da se doprema iz drugih zemalja.
"Tako da se nadam da ćemo mu, kako budemo išli napred, pokazati da postoje alternative. 'Pa vas molim nemojte ulaziti u desetogodišnji sporazum, kada za nekoliko meseci mogu imati neku drugu opciju za vas'", naveo je Hohštajn.
Senator Kris Marfi (Chris Murphy) založio se za to da SAD izdvajaju veća sredstva kao podršku državama u Evropi kako bi smanjile svoju zavisnost od Rusije u energetskom sektoru.
Ceo tekst pročitajte na sajtu Radija Slobodna Evropa.
Podsetimo da je u maju proknjižena kupoprodaja akcija NIS-a. Gaspromnjeft ima 50 procenata akcija NIS, što znači da više nema većinski udeo u naftnoj kompaniji, ali nasuprot tome Gasprom ima 6,15 posto akcija Naftne industrije Srbije. Svoj paket Gasprom je stekao kupovinom 10 miliona akcija NIS od Gaspromnjefta.
Drugi po snazi akcionarski paket od 29,87 procenata i dalje ima Republika Srbija. Ukupno u vlasništvu fizičkih lica je 16,44 miliona akcija odnosno 10 procenata NIS. Na kastodi računima ukupno je 2,92 procenta akcija NIS-a.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
2
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
0
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
5
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
28
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
8
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
16
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
Komentari 24
Pele
Profesor
Erve
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar