Zlatna groznica: Zlato po celoj Srbiji
Veća nalazišta otkrivena su jedino u istočnoj Srbiji i zahvaljujući njima Borski rudarsko-metalurški kombinat je među najvećim evropskim proizvođačima "žutog metala".
Pre neku godinu iz topionice u ovom gradiću je izlazilo dve tone zlata po sezoni, ali pronalaskom ležišta Čukari Peku i otvaranjem novog rudnika stvari se bitno menjaju. Nedavno je u blizini Žagubice otkriveno još jedno bogato nalazište, pa nije nemoguće da Srbija nadmaši Bugarsku, sa 5,6 tona godišnje produkcije evropskog lidera u proizvodnji dragocenog metala.
Najvredniji resurs
Srbija nema veće pojedinačno bogatstvo od borskog kompleksa. Dva najvažnija resursa kojima raspolaže zemlja na brdovitom Balkanu su opšteg tipa, ljudi i poljoprivredno zemljište. Doduše, možda će ubuduće neko od ležišta litijuma biti skuplje, ali tek valja da se vidi šta će biti od ekološki sporne eksploatacije i prerade ovog lakog metala. Za sada, borsko nalazište bakra, u kome se kao nusprozvodi eksploatišu još i zlato, srebro, selen, platinasti metali je naša najveća pojedinačna vrednost.
Stoga je razumljiva zainteresovanost javnosti za sve novine u Borskom basenu, naravno, i za otkriće novog nalazišta na lokaciji Čoka Potaj, nadomak obližnje Žagubice. Dosadađnja istraživanja su potvdila da u ovom ležištu ima više od 80 tona zlata, pri čemu bi efikasnost pridobijanja bila čak 93 odsto. Kao i ostala nalazišta zlatonosnih rezervi u Srbiji i ovo je u sklopu potencijalnog rudnika bakra najizdašnije rudne sirovine u području.
Na 80 lokacija
Manje je poznato da je Srbija zapravo satkana od zlatonosnih ležišta. Do sada je pronađeno više od 80 lokacija sa rezervama "žutog metala", daleko najviše u okolini Bora. U svim slučajevima, metal, zajedno sa srebrom, platinom, paladijumom, jeste sadržaj ležišta bakra. Za sada u Srbiji nema rudnika čija bi primarna sirovina bila zlato, kao što je u Južnoj Africi, Nevadi, Uzbekistanu, Gani, Peruu ili Rusiji. Geologija na našim prostorima je drugačija, "čistih" rudnika zlata zapravo nema ni u Evropi.
Najviše nalažišta je u istočnoj Srbiji, ali ih ima podosta i na jugu i u zapadnom delu republike. Međutim, retko koje je isplativo za eksploataciju. Za sada to su samo nalazišta po istočnoj Srbiji, pre svega u pojasu od Majdanpeka do Bora, gde je 1903. godine i započeta eksploatacija. Trenutno Ziđin Kuper, srpska podružnica kineskog Ziđina je kupovinom nekadašnjeg RTB Bor nastavila da vadi zlato iz četiri nasleđena rudnika. Zatečene bilansne rezerve su 153 tone zlata, što garantuje još dugu eksploataciju. Trenutno se uz oko 73.000 tone bakra vade i dve, a cilj je dostići tri tone žutog metala.
Evropski lider
Na osnovu dugogodišnjih geoloških istraživanja jugoslovenskih naučnika, pre desetak godina je jedna kanadska kompanija pronašla, i kasnije prodala prava Ziđinu, nalazište Čukari Peku, izuzetno velikog potencijala. Samo u gornjem sloju za koji je kineski proizvođač, preko druge ovdašnje podružnice Ziđin Majning, stekao eksploataciona prava, ima 1,25 miliona tona bakra i 81 tona zlata.
Plan je da se godišnje vadi tri tone zlata i 50.000 tona bakra, čime bi se kapacitet borske topionice zadovoljavao samo iz domaćih rudnika. Upravo je potreba da se godišnjom kupovinom na tržištu oko 55.000 tona koncentrisanog bakra dopunjuje sirovina za rad topionice bila najslabija tačka u poslovanju RTB Bor.
Borski rudnik je od starta bio značajan i u evropskim razmerama, a Srbija među najvećim evropskim proizvođačima kako crvenog metala, tako i zlata. Poslednjih godina samo Poljska proizvodi više bakra, a Bugarska, sa 5,3 tone godišnje, više zlata. No, kada se ustali proizvodnja u Čukari Peku, Srbija lako može prestići suseda, pogotovo ako se aktivira i novootkriveno ležište kod Žagubice. Moguće je da se po sezoni u Srbiji ubuduće proizvede i 10 tona najčvršćeg monetarnog sidrišta.
Prikriveni dragulj
Osim istočne Srbije zlato se vadi još samo u rudniku Lesce na jugoistoku, primarno nalazištu olova i bakra. Računa se da i u zapadnoj Srbiji ima oko 12 tona zlata čija bi eksploatacija mogla biti isplativa u slučaju da cena zlata duže vreme bude u još snažnijem uzlaznom trendu.
Ipak, najveći je potencijal u donjem sloju nalazišta Čukari Peku, gde su procenjene rezerve 345 kilograma zlata. Zanimljivo je da "žutog metala", i to 27 tona, ima u nanosima reka i potoka u ovoj regiji, prvensveno u Peku. Nekdašnje geološke utvrde oko 300 tona bilansnih rezervi sada su povećane na najmanje 600 tona. Pravo bogatstvo za malu i relativno siromašnu zajednicu.
Prihod nije samo u pet odsto rudne rente. Tu su i razvoj rudnika, prerađivačkih kapaciteta, uvođenje i upoznavanje najmodernijih tehnologija, izrada ukrasnih predmeta, razmah tehnologija u kojima je bakar osnovni input, kao što su izrada kablova i proizvodnja municije. Računa se da se u pratećim delatnostima zaposli i pet puta više radnika nego u samom rudniku. Uz ovakav privredni kompleks ide i razvoj saobraćajne mreže, i to kako drumske, još više pružne i lučke. Uostalom, RTB Bor je razvio i najveći je korisnik luke u Kladovu ili pruga Zaječar-Niš.
Zrak nade
Svaki rudnik, pogotovo ako, kao što je u slučaju Bora, razvija i pojedine faze prerade, veoma je snažna kompanija. Tako je 2020. godine Ziđin Kuper prihodovao 698 miliona dolara, od čega je prodajom 70.600 tona bakra pristiglo 441,3 miliona.
Izvozom 15,4 tona srebra zarađeno je deset miliona, dok su sedam miliona iskeširali Švajcarci kupujući 11 kilograma platine i 100 kilograma paladijuma. Prodajom 2.054 kilograma zlata Narodnoj banci Srbije, Ziđin Kuper je zaradio blizu 116 milona dolara.
Kada se zna i ima širi pristup poslu rudnik je kolosalan privredni resurs, razvojna lokomotiva lokalne zajednice. Zato je vest novom nalazišu bakra i zlata nešto najugodnije što se u poslednje vreme desilo žiteljima Srbije, pogotovo onima iz istočnih krajeva kojima je borska kompanija daleko najveći oslonac.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
20
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
10
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
5
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
32
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Srbija obećala MMF-u poskupljenje struje u oktobru: Ekonomisti o tome da li će i ispuniti dogovoreno
13.09.2026.•
26
Srbija se u okviru aranžmana sa MMF-om obavezala na redovno usklađivanje cene električne energije za domaćinstva, a naredna korekcija planirana je najkasnije u oktobru 2026. godine.
Komentari 27
mrva
sreca
1
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar