Domaćih digitalnih radnika sve manje, kao "krivac" se smatra i veštačka inteligencija
Ukupan broj digitalnih radnika u Srbiji, odnosno onih koji rade putem digitalnih platformi, u poslednjih šest meseci pao je za 17,8 odsto.
Foto: Pixabay
Najveću otpornost (odnosno najmanji pad) zabeležen je u profesijama sa najboljim zaradama, ukazuje istraživanje "Gigmetar" koje je objavio Centar za istraživanje javnih politika, prenosi Nova ekonomija.
Tako je najmanji procenat odustajanja od ovog načina privređivanja primećen u oblasti razvoja softvera (2,4 odsto), dok je najveći pad zabeležen u oblasti pisanja i prevođenja (čak 28,7 odsto).
Kada je u pitanju pad broja radnika u ovim oblastima, kao razlog za to profesor na ekonomskom fakultetu u Kragujevcu Zoran Kalinić naveo je popularnost i sve veće korišćenje veštačke inteligencije.
Još jedan važan faktor za smanjenja broja "gig" radnika u Srbiji je i promena poreskog sistema, ali i "hlađenja IT tržišta".
"U mnogim kompanijama koje posluju u Srbiji nije prisutan pritisak zapošljavanja novih radnika", rekao je Kalinić.
On je dodao da očekuje i da će sledeće merenje pokazati blagi pad broja radnika jer je nagli rast radnika bio za vreme koronavirusa.
"Eventualni prostor za rast broja gig radnika u Srbiji je eventualna pojava nekog domaćeg tržišta. Kompanije u Srbiji ne objavljuju dovoljan broj poslova na ovakvim platformama. Jedan od prostora za razvoj gig populacije može da bude eventualna pojava ovih poslova na domaćem ili regionalnom trzistu. Međutim, nema razloga da dođe do značajnog zamrenja ovog tržišta", kazao je on.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu Vladan Ivanović kao razlog za pad broja gig radnika u Srbiji naveo je i nestabilnost posla.
"U nestabilnim vremenima ljudi odlučuju za stabilnije poslove", istakao je on.
Dodao je i da postoji konstantan pritisak globalne ekonomije jer postoje i druge privrede "čiji radnici mogu da rade i za manje para".
"Interno tržište rada je postalo možda otvorenije i inkluzivnije i postoji neki širi izbor poslova pred radnicima i jedan broj se odlučio za to", kazao je on.
Upwork kao dominantna platforma za radnike u Srbiji
Prilikom istraživanja korišćeni su podaci profila samo sa platforme Upwork, a kao razlog za to predstavnici Centra za istraživanje javnih politka koji su ga kreirali, naveli su da negde oko polovine gig radnika u Srbiji radi putem ove platforme.
Najveći procenat njih se nalazi u Beogradu (41,2 odsto), zatim Novom Sadu (13,1 odsto), Nišu (8,3), Kragujevcu (2,9), Subotici (1,86), Pančevu (1,7), Zrenjaninu (1,2), Kraljevu (1,57), Čačku (1,16) i Kruševcu (1,1).
Analizirano po regionima, u Beogradu je zabeleženo najveće smanjenje radnika u oblasti profesionalnih usluga.
Ova oblast se karakteriše kao visoko plaćena, ali broj gig radnika koji rade u njoj nije preterano visok, pa tako napuštanje radnika u ovoj oblasti ostavlja velike posledice.
U Vojvodini realtivni udeo gig randika je smanjen u čak četiri profesije: unos podataka i administrativni poslovi, prodaja i marketing, razvoj softvera i pisanje i prevođenje.
Kada je u pitanju region Južne i Istočne Srbije struktura digitalnog tržišta rada pomerila se u korist manje plaćenih profesija, dok se u regionu Šumadije i Zapadne Srbije porastao udeo gig radnika u bolje plaćenim oblastima profesionalnih usluga, kreativnih usluga i multimedije i razvoja softvera, dok je najizraženiji pad bio u oblasti prodaje i marketinga.
Koji je procenat žena u gig radu?
Uzimajući pol kao kriterijum merenja količine gig radnika u Srbiji može se uočiti rast učešća žena u gig radu, i one sada čine oko 33,7 odsto gig populacije.
To je, prema rečima istraživača Centra za istraživanje javnih politika bolje u odnosu na prosek u drugim zemljama (Azija 25 odsto, Aftika 24 odsto) ali i zaostajanje u odnosu na prosek Jugoistočne Evrope (43 odsto gig radnica od ukupnog broja gig radnika) a naročito Severne Amerike (50 odsto).
U oblasti razvoja softvera udeo muškaraca je ostao dominantan. Podaci pokazuju da na svakih 100 gig radnica postoji oko 650 gig radnika.
Po prvi put u istoriji gig rada u globalu je cena radnog sata u dolarima prešla cenu globalnog proseka (20 dolara). Tako da ona iznosi 21,8 dolara po satu.
Međutim, kada se pogleda struktura unutar srpskog tržišta rada, i dalje određeni procenat radnika radi za iznos koji je niži od 21 dolara po satu.
Kakvo je stanje u regionu?
Istraživanje koje je Centar za istraživanje javnih politika sproveo, pokazuje i da se broj gig radnika smanjio za 23 odsto u celom regionu. Zemlja u kojoj je došlo do najveće kontrakcije u ponudi gig rada je Srbija (21,6 odsto), mada su u Bugarskoj (19,2 odsto) i Bosni i Hercegovini (18,1 odsto) zabeleženi slični trendovi.
Međutim, uprkos smanjenju broja radnika, na platformi Upwork je i dalje najviše registrovano radnika (57,8 odsto) u celom regionu.
Najmanja kontrakcija je bila izražena u oblasti razvoja softvera i profesionalnih usluga u svim zemljama.
Gig radnice su bile manje sklone napuštanju digitalnog tržišta nego muškarci, pa je iz tog razloga udeo gig radnica povećan za 37,4 odsto u regionu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Bugarska razmišlja da zatraži izuzeće od sankcija Lukoilu: Strahuje se od mogućeg pada vlade
01.11.2025.•
1
Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.
Izvoz ruskog gasa u Evropu preko Turskog toka dostigao rekord u oktobru
01.11.2025.•
2
Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda Turski tok dostigao je u oktobru rekordnih 1,68 milijardi kubnih metara.
Vlasnici pumpi u Srbiji o tome očekuju li vozače nova poskupljenja goriva
01.11.2025.•
9
Cena goriva je najniža kada se nabavlja kod Naftne industrije Srbije (NIS), a druga rešenja za nabavku derivata biće skuplja, ocenjuje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Narodna banka Srbije od 1. decembra uvodi elektronske menice
31.10.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) najavila je da će 1. decembra početi da radi Centralni registar elektronskih menica (CReM).
Nove cene goriva: Poskupeli i dizel i benzin
31.10.2025.•
14
Evrodizel i benzin poskupeli su u odnosu na prethodnu nedelju.
Nikolić: MMF ocenio da je srpska ekonomija i dalje veoma stabilna, snažna i otporna
31.10.2025.•
4
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da je ocena MMF-a nakon posete Srbiji veoma korektna.
Slovenija planira da "panda obveznicama" privuče kineske investitore
30.10.2025.•
5
Slovenija planira da sledeće godine emituje "panda obveznice" u vrednosti pet milijardi juana (700 miliona dolara) u sklopu strategije za dalje otvaranje njene ekonomije u uslovima pojačanih trgovinskih tenzija.
Postignut sporazum Misije MMF-a sa vlastima Srbije
30.10.2025.•
3
Misija MMF-a saopštila je da je sa vlastima Srbije postigla sporazum u okviru druge revizije tekućeg nefinansijskog aranžmana (Instrument za koordinaciju politika-PCI), koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.
NBS: Štednja u Srbiji nastavlja da raste
30.10.2025.•
3
Narodna banka Srbije saopštila je da dinarska i devizna štednja u Srbiji nastavljaju da rastu i dostižu rekordne nivoe i tokom ove godine, uprkos pojačanim globalnim neizvesnostima.
Evropska centralna banka zadržala važeće kamatne stope
30.10.2025.•
0
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je važeće kamatne stope jer se inflacija u zoni evra vratila na oko ciljnih dva odsto, a privreda izgleda otporno, izjavila je danas predsednica te banke Kristin Lagard.
Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
30.10.2025.•
26
Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.
Vučić: Drago mi je za prodaju Lukoila u Srbiji, ali nama ostaje veći deo problema - NIS
30.10.2025.•
5
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dobro što je ruska naftna kompanija Lukoil koja je pod sankcijama, a posluje i u Srbiji, dogovorila prodaju svoje imovine van Rusije.
NBS: Navodi da će centralnoj banci biti uvedene sankcije zbog Dina kartica - širenje panike
30.10.2025.•
6
Narodna banka Srbije saopštila je da je neosnovano širenje panike objava u medijima da su zbog plaćanja Dina karticom na pumpama NIS-a sankcije centralnoj banci "gotovo izvesne".
Poznato ko će kupiti Lukoil u Srbiji
30.10.2025.•
10
Kompanija Lukoil saopštila je da je s Gunvor grupom dogovorila prodaju celokupne svoje imovine u inostranstvu.
Frilenseri još danas imaju vremena da podnesu poresku prijavu - onda slede penali
30.10.2025.•
1
Frilenseri imaju rok do 30. oktobra da podnesu poreske prijave za treći kvartal u ovoj godini.
Najavljeno da Srbija dobija fabriku AI: Zašto baš naša zemlja i imamo li dovoljno stručnjaka?
30.10.2025.•
43
Dok se u Srbiji zatvaraju tradicionalne fabrike, najavljuje se otvaranje fabrike veštačke inteligencije.
Gde u EU je najskuplji i najjeftini gas, a gde struja?
30.10.2025.•
3
Cena gasa za domaćinstva u Evropskoj uniji u prvoj polovini ove godine pala je 8,1 odsto u odnosu na drugu polovinu 2024. godine.
Nvidia postala prva kompanija koja vredi pet biliona dolara
30.10.2025.•
0
Kompanija Nvidia postala je prva u istoriji sa berzanskom vrednošću većom od pet biliona dolara.
Vučić: Postoje ideje da neki fondovi preuzmu deo NIS-a, ne znam da li će Amerikanci to prihvatiti
30.10.2025.•
49
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da postoje ideje da neki fondovi preuzmu deo NIS-a, ali da nije siguran da li će Amerikanci to prihvatiti ili ne.
Počinje izrada zakona o kritičnim sirovinama kojim se Srbija usklađuje sa EU
29.10.2025.•
3
Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da je započeta izrada Nacrta novog Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, koji će zameniti aktuelni zakon iz 2015. godine.
Evropski proizvođači automobila pred obustavom proizvodnje: Nestašica poluprovodnika
29.10.2025.•
3
Evropski proizvođači automobila upozorili su da će, ukoliko se ne pronađe rešenje, biti primorani da zaustave proizvodnju u roku od nekoliko dana zbog pogoršanja nestašice poluprovodnika.
Komentari 13
Hajdi
maja
Ja
Porezi su neprogresivni i nerealni.
Pitajte seljaka da li bi od svake svinje kada se oprasi pola prasica dao drzavi za porez (i vise od pola).
Ubise ovi neuki kradikali it industriju. Ovo sto je ostalo je samo slucajno ostalo.
Narod kao da to podrzava zbog zavisti (dobra zarada ?). Ne kapiraju da drzava od tih para finansira i socijalu i penzije. Ode sve u 3 lepe ako se ne dozovemo pameti, jedinu granu koja i u krizi 'raste' koliko toliko su uspeli da udave.
Ne mozemo svi u nemacku, mora neko da ostane da bude patriJota.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar