Novi "Fordov" automobil nekad mogao da se kupi za pola kg zlata, evo koliko bi grama danas koštao
Cena zlata na berzi obara rekorde i trenutno je 2.050 dolara po unci, kaže profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Ismail Musabegović.
Foto: Pixabay
Ističe da ovakvom vrtoglavom skoku doprinosi rat u Pojasu Gaze i inflacija. Ukazuje da zlato menja cenu, ali ne i vrednost. Kao što je pre stotinu godina novi "Fordov" automobil koštao kao pola kilograma ovog plemenitog metala, tako je i danas, rekao je profesor.
Takođe, ističe, borba sa inflacijom još nije donela očekivane rezultate, tako da je zlato uvek odbrana od inflacije.
Prema njegovim rečima, trenutna cena zlata je 2.050 dolara po unci.
"Sami skokovi cene zlata su vezani za neke geopolitičke globalne događaje. Prvi skok je bio kada je bila pandemija, pa rat u Ukrajini, a sada kombinovano - inflacija plus sukob u Palestini", rekao je za RTS prof. Musabegović.
Zlato, kako kaže, uvek ima neku ulogu koju mi ne vidimo, ali čim njegova cena počne da raste, znači da se nešto dešava i da ćemo u relativno kratkom vremenu saznati šta su uzroci.
Poznati američki investicioni fond "Goldman Saks" procenjuje da ovaj porast nije prolazna stvar, da će cena zlata rasti i tokom cele 2024. godine.
"Ja očekujem da će biti viša cena. Međutim, zlato je kao i svaka druga investicija vrlo podložno promenama cene. Kad investirate, vi nemate sigurnost 100 odsto u bilo koju investiciju. I cena zlata je dnevno u fluktuaciji. Te fluktuacije mogu da budu od deset, petnaest do stotinu dolara razlike, pa onda u zavisnosti šta se dešava, znači nije mirna linija", naveo je prof. Musabegović.
Podsetio je na staro pravilo da zlato menja cenu, ali ne i vrednost.
Kao što je pre sto godina novi "Fordov" automobil koštao kao pola kilograma ovog plemenitog metala, tako je i danas, bez obzira na cenu početkom 1900. godine i današnju, gotovo sto puta veću.
"Početkom 1900. godine prva serija 'Fordovih' automobila koštala je pola kilograma zlata, odnosno 370 dolara tada. Danas ta ista kategorija automobila košta oko 37.000 dolara, što je otprilike sto puta više. Za pola kilograma zlata i tada ste mogli da kupite automobil i sada ista je vrednost, pola kilograma zlata za takav automobil", rekao je profesor.
Trgovci zlatom u našoj zemlji svedoče da je tražnja i kod nas sve veća. Ljudi kupuju zlatne dukate za poklone, za venčanje, krštenje ili neke porodične događaje, ukazuje prof. Musabegović.
"Dukati su različiti, treba razlikovati investiciono zlato od dukata koje potpada u neku drugu kategoriju, jer je njegova čistoća manja, odnosno to je legura koja se vodi kao 986, to je u karatima 14, 18, 22, a investiciono zlato je 24 karata", objasnio je profesor.
Dukat je, podseća, u stvari onaj od 3,49 grama.
Što se tiče dukata Franca Josefa, simbola nekadašnjeg prestiža Austrougarske monarhije, njegova težina je četiri puta veća od običnog - 13,96 grama.
"Cena malog dukata ili dukata iznosi oko 225 do 250 evra, u zavisnosti od cene zlata, dok je veći negde oko 950 evra. To je ipak investicija, s tim što je on podložan kopiranju i ljudi treba budu jako oprezni pri kupovini tih dukata", rekao Musabegović.
Prema njegovim rečima, postoje dva načina da se proceni da li je dukat falsifikat.
"Pošto je zlato metal sa najvećom gustinom, to znači da ima težinu. Nekom preciznom vagicom možete tačno da izmerite i vidite da li je dukat. Ispravan dukat je onaj sa težinom od 3,49 grama, jer su materijali kojima se lažira lakši i ne mogu da postignu tu težinu. Ima i skuplja metoda, kada zlatari proveravaju zlato kiselinom", rekao je Musabegović.
Procenjuje se da centralne banke u svetu trenutno drže više od 35.000 tona zlata. Samo u trezorima Narodne banke Srbije početkom decembra bilo je oko 39,5 tona zlata.
"U svetu se godišnje proizvede oko 3.500 tona, delom recikliranjem starog zlata, a delom eksploatacijom. Kada zlato vadite, vi morate da izvadite milion tona stena da biste dobili četiri grama zlata", rekao je prof. Musabegović.
Najveći proizvođač zlata je Kina, sa oko 348 tona godišnje, zatim Rusija sa 330, a slede Australija, Amerika i Gana.
"Što se tiče čuvanja, to se odnosi na centralne banke. Najveća je količina zlata u federalnim rezervama, preko 8.000 tona, druga je Nemačka sa 3.000 tona i onda idu Francuska, Italija", rekao je profesor.
Prema njegovim rečima, naše rezerve su za naš obim i za našu veličinu zemlje velike.
"Mislim da su uvećane u poslednjih deset godina skoro duplo, tako da nešto malo manje od 40 tona u sefovima naše Narodne banke daju sigurnost i ekonomskoj stabilnosti i vrednosti valuta, jer je po današnjim cenama ta vrednost preko dve milijarde i dvesta-trista miliona evra", naveo je prof. Musabegović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dijamant zvanično promenio vlasnika: Forten predao kompaniju MK Grupi
22.06.2026.•
0
MK Grupa postala je vlasnik kompanije Dijamant, koja je do sada bila u vlasništvu Fortenova Grupe.
Biznis i finansije: Banke su u prvih 100 kompanija u Srbiji po zaradama
22.06.2026.•
2
Globalni potresi nisu ozbiljnije uzdrmali poslovanje vodećih finansijskih igrača na našem tržištu, navedeno je u najnovijoj ediciji Finansije Top 2025/26, koju svake godine izdaje ekonomski mesečnik Biznis i finansije.
Vlada Srbije povećala akcize na gorivo
22.06.2026.•
8
Vlada Srbije povećala je iznose akciza na derivate nafte za oko 12,5 odsto u odnosu na prošlu nedelju, objavila je eKapija.
Gorivo u Srbiji pojeftinilo prošlog petka: Ovo su razlozi zašto se to verovatno neće ponovo desiti
22.06.2026.•
7
Cene nafte na svetskim berzama pale su posle potpisivanja sporazuma o postizanju mira između SAD i Irana.
Svetski kongres ekonomista od danas u Beogradu
22.06.2026.•
1
Svetski kongres ekonomista, u organizaciji Međunarodne ekonomske asocijacije (IEA), održaće se od danas, 22. juna do petka, 26. juna u Beogradu.
Registracija u APR kao objavljen oglas: Kako banke i knjigovođe dolaze do podataka klijenata?
21.06.2026.•
3
Od trenutka upisa preduzetnika u APR, počinju često da stižu pozivi, meljovi, ponude bankarskih usluga. Građani se u ovakvim situacijama s pravom ljute, a privrednici na to, kaže zakon, nemaju pravo.
Najskuplji stan u Srbiji prodat za 2,6 miliona evra u Beogradu, rast prometa i u Novom Sadu
20.06.2026.•
17
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji dostigla je približno dve milijarde evra, što predstavlja najvišu zabeleženu vrednost za prvi kvartal od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti.
Tržište nekretnina usporilo, ali kvadrat ne pojeftinjuje: Šta je razlog?
19.06.2026.•
43
Rast cena kvadrata u Srbiji više se ne izražava u dvocifrenim stopama kao prethodnih godina, ali pad za sada nije na vidiku. Nekretnine su i dalje prvi izbor za ulaganje.
NBS: Internet plaćanja u Srbiji nastavljaju snažan rast
19.06.2026.•
2
Broj plaćanja karticama i elektronskim novcem putem interneta nastavio je da beleži rast i u prvom tromesečju 2026. ukupan broj onlajn-kupovina povećan je za 39,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Đedović Handanović: Nadam se da će Gaspromnjeft i MOL uspeti da se dogovora o NIS-u, mi smo svoje završili
19.06.2026.•
17
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović izjavila je danas da je potpisivanjem ugovora između akcionara sa MOL-om srpska strana okončana svoj deo posla u pregovorima.
Džefri Saks: Srbija napravila dobar izbor što sarađuje sa kineskim kompanijama
19.06.2026.•
10
Prvi "Horizons" forum o održivosti i povezivanju počeo je juče u Beogradu, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ekonomista Džefri Saks danas su održali razgovor o srpskoj ekonomiji, geopolitici i prilikama za razvoj.
BMW: Na kineskom tržištu i dalje ima mesta za inostrane proizvođače
18.06.2026.•
0
Proizvođač automobila BMW objavio je da na kineskom tržištu i dalje postoji prostor za inostrane automobilske kompanije, uprkos sve većoj dominaciji domaćih proizvođača.
Visoki troškovi klimatskih promena
18.06.2026.•
2
Pre neki dan iz uprave Panamskog kanala je stigla vest da se od 3. jula uvodi novo ograničenje gaza.
Stelantisov dobavljač dobija 1,5 miliona evra od države Srbije za rekonstrukciju proizvodnog pogona
18.06.2026.•
1
PMC Automotive iz Kragujevca, firma koja je Stelantisov dobavljač, dobiće od države 1,45 miliona evra podsticaja.
Jorgić: Prodaja ruskog udela u NIS-u po važećim zakonima treba da se obavi na berzi
18.06.2026.•
6
Prodaja većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije po važećim zakonima trebalo bi da se obavi preko berze, rekao je stručnjak za berzansko poslovanje Branislav Jorgić.
Presek stanja: Izveštaj Ministarstva finansija o trošenjima za Ekspo
18.06.2026.•
4
Ministarstvo finansija je do kraja maja ove godine potrošilo skoro 7 milijardi dinara za projekat Ekspo 2027 od ukupno 42,5 milijardi dinara koliko je ovoj godini planirano za tu stavku.
Od sutra akcize umanjene samo 10 umesto 20 odsto, sledeće nedelje povratak na staro
18.06.2026.•
33
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će već u petak, 19. juna biti vraćen deo akcize na gorivo, koja je bila umanjena za 20 odsto, tako da umanjenje iznosi samo 10 odsto.
Drugi kineski ekonomski šok: Evropa na udaru kineskog izvoza, rizikuje probleme koje je nekada imala Amerika
18.06.2026.•
3
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj.
Siva zona seoskog turizma: Inspektora malo, pa se i mali porez izbegava
17.06.2026.•
4
Seoska turistička domaćinstva oporezuju se od 2019. godine, porezi nisu visoki, ali kada kapaciteti nisu popunjeni cele godine, a inspektora nema dovoljno, poslovanje prelazi u sivu zonu.
Šta je sve država obećala MMF-u: Poskupljenja struje, putarine, otkaze u EPS-u i EDS-u...
17.06.2026.•
46
Vlada Srbije obećala je Međunarodnom monetarnom fondu da će do kraja godine povećati cenu struje i putarine i da neće biti jednokratnih davanja penzionerima.
Komentari 2
Realista
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar