Preispitati prioritete: Da li su Srbiji potrebniji stadioni ili ulaganja u zdravstvo i obrazovanje?
Javne finansije Srbije su u solidnom stanju, glavni budžetski rashodi su pod kontrolom, a porezi se uredno naplaćuju, međutim, država se u 2023. dosta zadužila po visokoj kamatnoj stopi.
Foto: Pixabay
Zaduživanje će ove godine koštati 1,5 milijardu evra, rekao je glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević.
"Na zaduživanje države bitno su uticali neki nestandardni troškovi države koji ne bi trebalo da budu deo redovnog budžeta. Jedan takav trošak bila je pomoć Srbijagasu, više od 500 miliona evra, delom direktno iz budžeta, a delom preko garantovanih kredita, koji takođe povećavaju javni dug", naveo je Brčerević.
Drugi razlog za zaduživanje države je bila, kako je rekao, vanredna isplata pomoći građanima, koja je ekonomski i socijalno upitna – 20.000 dinara svim penzionerima, 10.000 dinara za decu do 16 godina, a 10.000 dinara za srednjoškolce.
Istakao je da se, zbog tih davanja koja su "eksplodirala" pred parlamentarne i lokalne izbore 17. decembra, država u 2023. zadužila znatno više nego što je morala.
Brčerević je rekao da je na kamatu za kredite 2023. iz budžeta dato oko 1,3 milijarde evra, a 2024. će se zbog novog duga i rasta kamatnih stopa platiti još više, oko 1,5 milijardi evra.
"To su ogromni, neproduktivni rashodi koji jasno pokazuju da je bilo potrebno da se bude racionalniji i umereniji u zaduživanju zemlje u prethodnih nekoliko godina, naročito prema neselektivnom deljenju novca građanima", rekao je Brčerević.
Dodao je da analize Fiskalnog saveta potvrđuju da će deficit budžeta i javni dug u 2023. biti nešto niži od planiranih, a plan je bio da deficit budžeta bude 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 1,9 milijardi evra.
"Sada predsednik (Aleksandar Vučić) kaže da će deficit budžeta biti oko 2,3-2,4 odsto BDP-a ili 1,6 milijardi evra. Slično tome, umesto planiranog javnog duga od 53,3 odsto BDP-a ili 36,8 milijardi evra, sad se očekuje da će dug biti oko 52,5 odsto BDP-a, odnosno 36,3 milijardi evra. To jeste dobro, ali poboljšanja su ipak umerena. Ne bi me iznenadilo da rezultati na kraju godine budu i malo bolji od poslednjih očekivanja predsednika", rekao je Brčerević.
Naveo je da Fiskalni savet ostaje pri oceni da je za 2024. trebalo da se planira niži deficit od predviđenog od 2,2 odsto BDP-a.
To je, po njegovim rečima, lako obrazložiti, jer oko polovine fiskalnog deficita iz 2023. čine vanredni rashodi, pomoć Srbijagasu, Elektrodistribuciji Srbije, davanja stanovništvu, a ti troškovi ne bi trebalo da se nastave u 2024. godini.
Tokom 2023. snažno su, kako je rekao, povećane cene gasa i struje, pa će u 2024. budžetska podrška energetskim preduzećima da se ukine ili makar dramatično smanji, a novo neselektivno deljenje novca stanovništvu nije najavljeno za 2024. i ta mera ekonomske politike ne bi ni smela da se nastavi.
Dodao je da će privredni rast u 2023. godini, prema poslednjim podacima, biti oko 2,5 odsto BDP-a, što bi se u okolnostima globalnih nestabilnosti i visokih kamatnih stopa, moglo tumačiti kao solidan rezultat.
Zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) koje su uporedive sa Srbijom imaće u 2023. godini, kako je rekao, privredni rast niži od jedan odsto, ali trebalo bi skrenuti pažnju i na to da je dobar deo privrednog rasta Srbije u 2023. posledica specifičnih okolnosti.
"Poljoprivreda je imala visok rast od oko 10 odsto jer se poredila sa sušnom 2022, a visok rast ima i proizvodnja električne energije usled veoma povoljnih hidroloških kretanja i poređenja s niskom bazom iz 2022. kad je EPS bio u velikim problemima. Bez ovih vanrednih činilaca rast BDP-a Srbije bio bi sličan kao u uporedivim zemljama", rekao je Brčerević.
Državna sredstva deljena i bogatijima
Jedan od razloga za visoku inflaciju u Srbiji je, po rečima Brčerevića, velika fiskalna potrošnja.
"Umesto da državna sredstva bude usmerena samo ka najugroženijima, ona su neopravdano deljena i bogatijim građanima, čime je podgrejavana inflacija. Uz dalje smanjivanje fiskalnog deficita, povoljna međunarodna kretanja i odgovarajuću politiku NBS, gotovo je izvesno snažno usporavanje inflacije u Srbiji u 2024. godini", rekao je on.
Naveo je da je kurs dinara realan i da nema bojazni od nekog osetnijeg pada njegove vrednosti u kratkom roku.
Ocenio je da je povećanje penzija i plata u javnom sektoru, koje se planira budžetom za 2024, u skladu sa zakonom i zasnovano je na realnim osnovama.
"Međutim, problematično je bilo vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto u oktobru 2023. godine koje nije bilo utemeljeno u ostvarenim ekonomskim rezultatima i u važećoj zakonskoj regulativi", rekao je Brčerević.
Podsetio je da je ista odluka doneta i 2008. godine, kada su penzije zbog političkih pritisaka PUPS-a, a ne zbog privrednog rasta, dva puta vanredno povećane za 11 i 10 odsto, pa je tada ukupan rast penzija bio više od 35 odsto, čime je urušen budžet, a penzije su zbog toga, 2014. godine, smanjene.
"Vanredno povećanje penzija iz oktobra 2023. daleko je manje od onog iz 2008. i zato neće fundamentalno ugroziti budžet, ali veoma je opasno da se rast penzija u Srbiji ponovo određuje proizvoljno, a ne onako kako nalažu zakon i objektivna ekonomska načela", rekao je Brčerević.
Gradnja stadiona ili ulaganje u zdravstvo i obrazovanje?
Ocenio je da "ima prostora za veća izdvajanja u zdravstvo i prosvetu pod uslovom da se odgovorno upravlja budžetom".
"Država bi upravo u te oblasti i trebalo da ulaže, a ne da neosnovano deli novac proizvoljno odabranim grupama građana ili da ga ‘sipa’ u neuspešna javna preduzeća", rekao je Brčerević.
Naveo je da bi se morali preispitati prioriteti za odabir državnih projekata i upitao da li je Srbiji potrebnija izgradnja fudbalskih stadiona umesto ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.
U zaštitu životne sredine, kako je rekao, decenijama se ne ulaže dovoljno i stanje je, bez preterivanja, katastrofalno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Forbs: Ilon Mask ubedljivo najbogatiji čovek na svetu
10.03.2026.•
0
Ilon Mask, većinski akcionar proizvođača automobila Tesla, svemirske kompanije SpejsEks, društvene mreže Iks i kompanije za veštačku inteligenciju xAI, ubedljivo je najbogatiji čovek na svetu, prenosi Forbs.
Mađarski zvaničnik: Rat na Bliskom istoku neće usporiti preuzimanje NIS-a
10.03.2026.•
6
Kao odgovor na produbljivanje krize na Bliskom istoku i pritiske na energetsko tržište, mađarska Vlada ograničila je cenu goriva u maloprodaji.
Ministarstvo finansija: Javni dug Srbije 39 milijardi evra na kraju januara
10.03.2026.•
7
Javni dug Srbije na kraju januara ove godine bio je 39 milijardi evra, odnosno 41,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Folksvagen planira da otpusti 50.000 radnika
10.03.2026.•
2
Nemački automobilski gigant Folksvagen grupa planira da do 2030. godine ukine oko 50.000 radnih mesta u Nemačkoj.
Ona je ta: Glas koji pokreće, odluke koje traju
10.03.2026.•
0
U mesecu kada se obeležava Dan žena, kompanija Univerexport odlučila je da ponosno kaže "Ona je ta", kampanjom koja osvetljava žene koje vode timove, pokreću promene i postavljaju standarde.
Pala cena nafte nakon Trampove izjave da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo"
10.03.2026.•
3
Referentna cena nafte pala je danas nakon što je američki predsednik Donald Tramp rekao da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo".
Vučić u planu "Srbija 2030" najavio platu od 1.320 evra i veći BDP: Profesor Arsić o tome da li su to bajke
10.03.2026.•
35
Na predstavljanju strategije "Srbija 2030", koju je prethodnog vikenda predstavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, moglo se čuti kako će ona biti ostvarena uz određene preduslove.
Srbija u trostrukom naftnom obruču, a nafta sve skuplja: To će uticati i na cene hrane
10.03.2026.•
26
Cene nafte juče su vrtoglavo skočile do 120 dolara, da bi se tokom dana cena vratila na nivo ispod 100 dolara za barel, što je i dalje znatan skok u odnosu na cene od petka.
MAT: Kriza oko NIS-a "pojela" rast BDP-a
09.03.2026.•
1
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u januaru 2026. međugodišnje je uvećan za oko 1,3 odsto, navodi se u danas objavljenom izdanju "Makroekonomske analize i trendovi".
Zabrana izvoza nafte: Koliko Srbija izvozi naftnih derivata i u koje zemlje?
09.03.2026.•
10
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže da je za sedam do 10 dana cena nafte na svetskom tržištu skočila za 50 odsto.
Inflacija više pogađa siromašnija domaćinstva
09.03.2026.•
9
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima.
Mart u znaku kasko osiguranja – do 35% popusta u DDOR-u
09.03.2026.•
0
Mesec mart u DDOR-u posvećen je kasko osiguranju, uz posebne pogodnosti za vlasnike vozila.
Vredi li 100 dinara više od jednog dolara: Jedno loše poređenje
09.03.2026.•
24
Omar Licandro je na Kopaonik biznis forumu uporedio srpsku i američku ekonomiju, i pokušao da pokaže da razlika nije toliko velika.
Januarska inflacija u Srbiji veća od proseka Evropske unije
09.03.2026.•
2
Srbija je u januaru imala veću međugodišnju inflaciju od proseka Evropske unije (EU).
Barel nafte premašio 110 dolara zbog poremećaja na tržištu
09.03.2026.•
3
Cene nafte premašile su danas 110 dolara po barelu zbog poremećaja u snabdevanju, prenosi Trejding ekonomiks.
Skoro 20 odsto manje žena zaposleno na Zapadnom Balkanu u odnosu na muškarce
08.03.2026.•
0
Povodom Međunarodnog dana žena Savet za regionalnu saradnju (RCC) skreće pažnju na ukorenjene razlike u zapošljavanju i platama žena i muškaraca na tržištu rada u celom regionu Zapadnog Balkana.
Teškoće privrede SAD za koju je Tramp tvrdio da "grmi"
08.03.2026.•
4
Predsednik SAD Donald Tramp je obećao da će 2026. biti godina velikog ekonomskog rasta, ali je počela gubitkom radnih mesta, rastom cena goriva i većom neizvesnošću za budućnost Amerike.
Profesor Lukić: Treba proceniti koliko državnih davanja u ceni goriva može da se koriguje
08.03.2026.•
8
U jeku rasta cena energenata, pažnja svetske javnosti ponovo je usmerena ka Persijskom zalivu.
Siniša Mali ne isključuje mogućnost smanjenja akciza na gorivo
08.03.2026.•
16
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da Srbija ima mehanizme da ublaži posledice jedne od najvećih kriza u svetu.
Čekaju se mere države zbog skoka cena goriva: Ima li Srbija prostora za smanjenje akciza
08.03.2026.•
16
Priča o akcizama ponovo je aktuelna zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu, uzrokovanog sukobima na Bliskom istoku, što preti da drastično poveća i cene goriva u Srbiji.
Dinarski krediti iznenada poskupeli u januaru: Ovo su razlozi
08.03.2026.•
3
Vest da su dinarski krediti u Srbiji u januaru poskupeli i za privredu i za stanovništvo mogla bi se nazvati iznenađenjem s obzirom na to da je referentna kamatna stopa na istom nivou duže od godinu i po.
Komentari 43
lakomije neuki
Pićuka
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar