Preispitati prioritete: Da li su Srbiji potrebniji stadioni ili ulaganja u zdravstvo i obrazovanje?
Javne finansije Srbije su u solidnom stanju, glavni budžetski rashodi su pod kontrolom, a porezi se uredno naplaćuju, međutim, država se u 2023. dosta zadužila po visokoj kamatnoj stopi.
Foto: Pixabay
Zaduživanje će ove godine koštati 1,5 milijardu evra, rekao je glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević.
"Na zaduživanje države bitno su uticali neki nestandardni troškovi države koji ne bi trebalo da budu deo redovnog budžeta. Jedan takav trošak bila je pomoć Srbijagasu, više od 500 miliona evra, delom direktno iz budžeta, a delom preko garantovanih kredita, koji takođe povećavaju javni dug", naveo je Brčerević.
Drugi razlog za zaduživanje države je bila, kako je rekao, vanredna isplata pomoći građanima, koja je ekonomski i socijalno upitna – 20.000 dinara svim penzionerima, 10.000 dinara za decu do 16 godina, a 10.000 dinara za srednjoškolce.
Istakao je da se, zbog tih davanja koja su "eksplodirala" pred parlamentarne i lokalne izbore 17. decembra, država u 2023. zadužila znatno više nego što je morala.
Brčerević je rekao da je na kamatu za kredite 2023. iz budžeta dato oko 1,3 milijarde evra, a 2024. će se zbog novog duga i rasta kamatnih stopa platiti još više, oko 1,5 milijardi evra.
"To su ogromni, neproduktivni rashodi koji jasno pokazuju da je bilo potrebno da se bude racionalniji i umereniji u zaduživanju zemlje u prethodnih nekoliko godina, naročito prema neselektivnom deljenju novca građanima", rekao je Brčerević.
Dodao je da analize Fiskalnog saveta potvrđuju da će deficit budžeta i javni dug u 2023. biti nešto niži od planiranih, a plan je bio da deficit budžeta bude 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 1,9 milijardi evra.
"Sada predsednik (Aleksandar Vučić) kaže da će deficit budžeta biti oko 2,3-2,4 odsto BDP-a ili 1,6 milijardi evra. Slično tome, umesto planiranog javnog duga od 53,3 odsto BDP-a ili 36,8 milijardi evra, sad se očekuje da će dug biti oko 52,5 odsto BDP-a, odnosno 36,3 milijardi evra. To jeste dobro, ali poboljšanja su ipak umerena. Ne bi me iznenadilo da rezultati na kraju godine budu i malo bolji od poslednjih očekivanja predsednika", rekao je Brčerević.
Naveo je da Fiskalni savet ostaje pri oceni da je za 2024. trebalo da se planira niži deficit od predviđenog od 2,2 odsto BDP-a.
To je, po njegovim rečima, lako obrazložiti, jer oko polovine fiskalnog deficita iz 2023. čine vanredni rashodi, pomoć Srbijagasu, Elektrodistribuciji Srbije, davanja stanovništvu, a ti troškovi ne bi trebalo da se nastave u 2024. godini.
Tokom 2023. snažno su, kako je rekao, povećane cene gasa i struje, pa će u 2024. budžetska podrška energetskim preduzećima da se ukine ili makar dramatično smanji, a novo neselektivno deljenje novca stanovništvu nije najavljeno za 2024. i ta mera ekonomske politike ne bi ni smela da se nastavi.
Dodao je da će privredni rast u 2023. godini, prema poslednjim podacima, biti oko 2,5 odsto BDP-a, što bi se u okolnostima globalnih nestabilnosti i visokih kamatnih stopa, moglo tumačiti kao solidan rezultat.
Zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) koje su uporedive sa Srbijom imaće u 2023. godini, kako je rekao, privredni rast niži od jedan odsto, ali trebalo bi skrenuti pažnju i na to da je dobar deo privrednog rasta Srbije u 2023. posledica specifičnih okolnosti.
"Poljoprivreda je imala visok rast od oko 10 odsto jer se poredila sa sušnom 2022, a visok rast ima i proizvodnja električne energije usled veoma povoljnih hidroloških kretanja i poređenja s niskom bazom iz 2022. kad je EPS bio u velikim problemima. Bez ovih vanrednih činilaca rast BDP-a Srbije bio bi sličan kao u uporedivim zemljama", rekao je Brčerević.
Državna sredstva deljena i bogatijima
Jedan od razloga za visoku inflaciju u Srbiji je, po rečima Brčerevića, velika fiskalna potrošnja.
"Umesto da državna sredstva bude usmerena samo ka najugroženijima, ona su neopravdano deljena i bogatijim građanima, čime je podgrejavana inflacija. Uz dalje smanjivanje fiskalnog deficita, povoljna međunarodna kretanja i odgovarajuću politiku NBS, gotovo je izvesno snažno usporavanje inflacije u Srbiji u 2024. godini", rekao je on.
Naveo je da je kurs dinara realan i da nema bojazni od nekog osetnijeg pada njegove vrednosti u kratkom roku.
Ocenio je da je povećanje penzija i plata u javnom sektoru, koje se planira budžetom za 2024, u skladu sa zakonom i zasnovano je na realnim osnovama.
"Međutim, problematično je bilo vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto u oktobru 2023. godine koje nije bilo utemeljeno u ostvarenim ekonomskim rezultatima i u važećoj zakonskoj regulativi", rekao je Brčerević.
Podsetio je da je ista odluka doneta i 2008. godine, kada su penzije zbog političkih pritisaka PUPS-a, a ne zbog privrednog rasta, dva puta vanredno povećane za 11 i 10 odsto, pa je tada ukupan rast penzija bio više od 35 odsto, čime je urušen budžet, a penzije su zbog toga, 2014. godine, smanjene.
"Vanredno povećanje penzija iz oktobra 2023. daleko je manje od onog iz 2008. i zato neće fundamentalno ugroziti budžet, ali veoma je opasno da se rast penzija u Srbiji ponovo određuje proizvoljno, a ne onako kako nalažu zakon i objektivna ekonomska načela", rekao je Brčerević.
Gradnja stadiona ili ulaganje u zdravstvo i obrazovanje?
Ocenio je da "ima prostora za veća izdvajanja u zdravstvo i prosvetu pod uslovom da se odgovorno upravlja budžetom".
"Država bi upravo u te oblasti i trebalo da ulaže, a ne da neosnovano deli novac proizvoljno odabranim grupama građana ili da ga ‘sipa’ u neuspešna javna preduzeća", rekao je Brčerević.
Naveo je da bi se morali preispitati prioriteti za odabir državnih projekata i upitao da li je Srbiji potrebnija izgradnja fudbalskih stadiona umesto ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.
U zaštitu životne sredine, kako je rekao, decenijama se ne ulaže dovoljno i stanje je, bez preterivanja, katastrofalno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Unapred popunjene prijave za godišnji porez na dohodak građana dostupne na portalu ePorezi
02.04.2026.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je da su na portalu ePorezi dostupne unapred popunjene prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2025. godinu.
SpaceX podneo zahtev za izlazak na berzu: Kompanija Ilona Maska procenjena na 1,75 biliona dolara
02.04.2026.•
1
Kompanija SpaceX Ilona Maska podnela je zahtev za izlazak na berzu, čime se približila ostvarivanju najvećeg ikada listiranja i mogla bi da traži procenu vrednosti u početnoj javnoj ponudi od oko 1,75 biliona dolara.
Kako su sankcije uticale na poslovanje NIS-a: Osim milionskih gubitaka, problemi i u izmirenju obaveza
02.04.2026.•
2
Američke sankcije zbog ruskog vlasništva značajno su uticale na poslovanje Naftne industrije Srbije (NIS).
Rast cene stanova u poslednjem tromesečju 2025.
01.04.2026.•
3
Republički geodetski zavod (RGZ) saopštio je da je cena stanova u Srbiji u četvrtom tromesečju 2025. godine povećana za 5,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
"Skroman plan zaduživanja": Država će do kraja godine uvećati dug za bar još 20 milijardi dinara
01.04.2026.•
5
Država planira da se putem obveznica zaduži 20 milijardi dinara (oko 170 miliona evra) u drugom kvartalu ove godine, pokazuje objavljeni raspored aukcija Uprave za javni dug.
Cene nafte pale ispod 100 dolara posle Trampove najave o kraju iranskog rata
01.04.2026.•
1
Cene nafte su smanjene i sada su ispod 100 dolara za barel, a svetske berze beleže rast posle izjava predsednika SAD Donalda Trampa da bi iranski rat mogao da se okonča "vrlo skoro".
Cena nafte na Kosovu za jedan mesec porasla 54 odsto, dostigla 1,82 evra po litru
31.03.2026.•
5
Od 2. marta do danas, cena nafte na Kosovu i Metohiji porasla je 54 odsto, sa 1,18 evra danas je dostigla 1,82 evra po litru.
SrbijaVoz potpisao ugovor: BG Voz dobija 30 novih električnih vozova
31.03.2026.•
5
Španska kompanija CAF potpisala je ugovor sa SrbijaVozom o isporuci 30 električnih vozova (EMU) za potrebe prigradske železnice BG Voz u Beogradu u vrednosti više od 300 miliona evra, objavljeno je danas.
Bajatović: Srbija će imati stabilno snabdevanje ruskim gasom do 2028.
31.03.2026.•
4
Generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović izjavio je da će Srbija imati stabilno snabdevanje gasom do 2028. godine, bez poskupljenja za domaćinstva i uz mogućnost da gas za privredu bude i nešto jeftiniji.
"Nije NIS, nešto ne valja između Srbije i Rusije": Kratkoročni gasni ugovor znak da Putin ne veruje Vučiću?
31.03.2026.•
39
Srbija je dobila produženje gasnog aranžmana sa Rusijom, ali ponovo na samo na tri meseca.
Osnovana Svetska organizacija za podatke u Pekingu
30.03.2026.•
0
Svetska organizacija za podatke (WDO) održala je danas prvi generalni sastanak u Pekingu, čime je zvanično osnovana.
APR: Sutra ističe rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025. godinu
30.03.2026.•
1
Agencija za privredne registre (APR) podsetila je da sutra ističe zakonski rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu.
Srbija produžila ugovor za ruski gas za još tri meseca po "veoma povoljnim uslovima"
30.03.2026.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je Srbija dobila produženje ugovora za gas na još tri meseca "po veoma povoljnim uslovima".
Euribor porastao na 2,5 odsto - poskupeće i krediti
30.03.2026.•
1
Šestomesečni euribor odnosno kamata koju banke najčešće zaračunavaju prilikom odobravanja kredita porastao je za pola procenta od početka meseca i iznosi 2,5 odsto.
Cene nafte prešle 115 dolara po barelu
30.03.2026.•
1
Cene nafte premašile su danas 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana od početka rata u Iranu.
Cene plastike porasle zbog poskupljenja nafte
29.03.2026.•
1
Cene plastike skočile su zbog poskupljenja nafte, ali Srbija nije direktno pogođena pošto iz Persijskog zaliva uvozi malo sirovina, izjavio je sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS Dragan Stevanović.
Svetska trgovinska komora strahuje od najgore krize industrije
29.03.2026.•
0
Rat na Bliskom istoku mogao bi da pokrene najgoru krizu industrije u istoriji, upozorio je šef Svetske trgovinske komore.
Smanjenje akciza pravi rupu u budžetu od 40 miliona evra mesečno: Kako će država pokriti taj minus?
29.03.2026.•
27
Odluka Vlade Srbije da zbog rata u Iranu snizi akcizu za gorivo obradovala je vozače, ali je istovremeno izazvala i brigu u javnosti kako će se u budžetu "zakrpiti rupa" nastala zbog manjka planiranih sredstava.
APR: Rok za dostavljanje godišnjeg finansijskih izveštaja ističe 31. marta
28.03.2026.•
0
Agencija za privredne registre (APR) saopštila je da zakonski rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za prošlu godinu ističe u utorak, 31. marta.
Zlato je izgubilo petinu vrednosti od januara - zašto?
28.03.2026.•
8
Cene zlata i srebra izgledaju kao finansijski rolerkoster već nekoliko meseci. Posle drastičnog rasta, koji je započeo još sredinom januara, događaju se i drastični padovi.
Kako se cena nafte prilagođava Donaldu Trampu?
28.03.2026.•
2
Kretanje cena nafte poslednjih nedelja sve više prati izjave američkog predsednika Donalda Trampa, dok investitori pokušavaju da procene dalji tok sukoba na Bliskom istoku.
Komentari 43
lakomije neuki
Pićuka
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar