Preispitati prioritete: Da li su Srbiji potrebniji stadioni ili ulaganja u zdravstvo i obrazovanje?
Javne finansije Srbije su u solidnom stanju, glavni budžetski rashodi su pod kontrolom, a porezi se uredno naplaćuju, međutim, država se u 2023. dosta zadužila po visokoj kamatnoj stopi.
Foto: Pixabay
Zaduživanje će ove godine koštati 1,5 milijardu evra, rekao je glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević.
"Na zaduživanje države bitno su uticali neki nestandardni troškovi države koji ne bi trebalo da budu deo redovnog budžeta. Jedan takav trošak bila je pomoć Srbijagasu, više od 500 miliona evra, delom direktno iz budžeta, a delom preko garantovanih kredita, koji takođe povećavaju javni dug", naveo je Brčerević.
Drugi razlog za zaduživanje države je bila, kako je rekao, vanredna isplata pomoći građanima, koja je ekonomski i socijalno upitna – 20.000 dinara svim penzionerima, 10.000 dinara za decu do 16 godina, a 10.000 dinara za srednjoškolce.
Istakao je da se, zbog tih davanja koja su "eksplodirala" pred parlamentarne i lokalne izbore 17. decembra, država u 2023. zadužila znatno više nego što je morala.
Brčerević je rekao da je na kamatu za kredite 2023. iz budžeta dato oko 1,3 milijarde evra, a 2024. će se zbog novog duga i rasta kamatnih stopa platiti još više, oko 1,5 milijardi evra.
"To su ogromni, neproduktivni rashodi koji jasno pokazuju da je bilo potrebno da se bude racionalniji i umereniji u zaduživanju zemlje u prethodnih nekoliko godina, naročito prema neselektivnom deljenju novca građanima", rekao je Brčerević.
Dodao je da analize Fiskalnog saveta potvrđuju da će deficit budžeta i javni dug u 2023. biti nešto niži od planiranih, a plan je bio da deficit budžeta bude 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 1,9 milijardi evra.
"Sada predsednik (Aleksandar Vučić) kaže da će deficit budžeta biti oko 2,3-2,4 odsto BDP-a ili 1,6 milijardi evra. Slično tome, umesto planiranog javnog duga od 53,3 odsto BDP-a ili 36,8 milijardi evra, sad se očekuje da će dug biti oko 52,5 odsto BDP-a, odnosno 36,3 milijardi evra. To jeste dobro, ali poboljšanja su ipak umerena. Ne bi me iznenadilo da rezultati na kraju godine budu i malo bolji od poslednjih očekivanja predsednika", rekao je Brčerević.
Naveo je da Fiskalni savet ostaje pri oceni da je za 2024. trebalo da se planira niži deficit od predviđenog od 2,2 odsto BDP-a.
To je, po njegovim rečima, lako obrazložiti, jer oko polovine fiskalnog deficita iz 2023. čine vanredni rashodi, pomoć Srbijagasu, Elektrodistribuciji Srbije, davanja stanovništvu, a ti troškovi ne bi trebalo da se nastave u 2024. godini.
Tokom 2023. snažno su, kako je rekao, povećane cene gasa i struje, pa će u 2024. budžetska podrška energetskim preduzećima da se ukine ili makar dramatično smanji, a novo neselektivno deljenje novca stanovništvu nije najavljeno za 2024. i ta mera ekonomske politike ne bi ni smela da se nastavi.
Dodao je da će privredni rast u 2023. godini, prema poslednjim podacima, biti oko 2,5 odsto BDP-a, što bi se u okolnostima globalnih nestabilnosti i visokih kamatnih stopa, moglo tumačiti kao solidan rezultat.
Zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) koje su uporedive sa Srbijom imaće u 2023. godini, kako je rekao, privredni rast niži od jedan odsto, ali trebalo bi skrenuti pažnju i na to da je dobar deo privrednog rasta Srbije u 2023. posledica specifičnih okolnosti.
"Poljoprivreda je imala visok rast od oko 10 odsto jer se poredila sa sušnom 2022, a visok rast ima i proizvodnja električne energije usled veoma povoljnih hidroloških kretanja i poređenja s niskom bazom iz 2022. kad je EPS bio u velikim problemima. Bez ovih vanrednih činilaca rast BDP-a Srbije bio bi sličan kao u uporedivim zemljama", rekao je Brčerević.
Državna sredstva deljena i bogatijima
Jedan od razloga za visoku inflaciju u Srbiji je, po rečima Brčerevića, velika fiskalna potrošnja.
"Umesto da državna sredstva bude usmerena samo ka najugroženijima, ona su neopravdano deljena i bogatijim građanima, čime je podgrejavana inflacija. Uz dalje smanjivanje fiskalnog deficita, povoljna međunarodna kretanja i odgovarajuću politiku NBS, gotovo je izvesno snažno usporavanje inflacije u Srbiji u 2024. godini", rekao je on.
Naveo je da je kurs dinara realan i da nema bojazni od nekog osetnijeg pada njegove vrednosti u kratkom roku.
Ocenio je da je povećanje penzija i plata u javnom sektoru, koje se planira budžetom za 2024, u skladu sa zakonom i zasnovano je na realnim osnovama.
"Međutim, problematično je bilo vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto u oktobru 2023. godine koje nije bilo utemeljeno u ostvarenim ekonomskim rezultatima i u važećoj zakonskoj regulativi", rekao je Brčerević.
Podsetio je da je ista odluka doneta i 2008. godine, kada su penzije zbog političkih pritisaka PUPS-a, a ne zbog privrednog rasta, dva puta vanredno povećane za 11 i 10 odsto, pa je tada ukupan rast penzija bio više od 35 odsto, čime je urušen budžet, a penzije su zbog toga, 2014. godine, smanjene.
"Vanredno povećanje penzija iz oktobra 2023. daleko je manje od onog iz 2008. i zato neće fundamentalno ugroziti budžet, ali veoma je opasno da se rast penzija u Srbiji ponovo određuje proizvoljno, a ne onako kako nalažu zakon i objektivna ekonomska načela", rekao je Brčerević.
Gradnja stadiona ili ulaganje u zdravstvo i obrazovanje?
Ocenio je da "ima prostora za veća izdvajanja u zdravstvo i prosvetu pod uslovom da se odgovorno upravlja budžetom".
"Država bi upravo u te oblasti i trebalo da ulaže, a ne da neosnovano deli novac proizvoljno odabranim grupama građana ili da ga ‘sipa’ u neuspešna javna preduzeća", rekao je Brčerević.
Naveo je da bi se morali preispitati prioriteti za odabir državnih projekata i upitao da li je Srbiji potrebnija izgradnja fudbalskih stadiona umesto ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.
U zaštitu životne sredine, kako je rekao, decenijama se ne ulaže dovoljno i stanje je, bez preterivanja, katastrofalno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo zahtev za novu licencu Ministarstva finansija SAD
13.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije uputila je 12. februara Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara.
Šta se najviše prodaje u Srbiji: Polovnjaci, "škoda", "tojota", "reno"...
13.02.2026.•
4
U Srbiji je u 2025. godini zabeležen rast prodaje novih vozila za 13,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavna pravnica Goldman Saksa podnosi ostavku - dobijala poklone od Džefrija Epstina
13.02.2026.•
2
Glavna pravna službenica u bankarskoj instituciji Goldman Saks Keti Rumler podnela je ostavku, nakon što je otkriveno da je od seksualnog prestupnika Džefrija Epstina dobijala poklone.
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
10
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
38
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
34
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
4
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
63
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Komentari 43
lakomije neuki
Pićuka
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar