Preispitati prioritete: Da li su Srbiji potrebniji stadioni ili ulaganja u zdravstvo i obrazovanje?
Javne finansije Srbije su u solidnom stanju, glavni budžetski rashodi su pod kontrolom, a porezi se uredno naplaćuju, međutim, država se u 2023. dosta zadužila po visokoj kamatnoj stopi.
Foto: Pixabay
Zaduživanje će ove godine koštati 1,5 milijardu evra, rekao je glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević.
"Na zaduživanje države bitno su uticali neki nestandardni troškovi države koji ne bi trebalo da budu deo redovnog budžeta. Jedan takav trošak bila je pomoć Srbijagasu, više od 500 miliona evra, delom direktno iz budžeta, a delom preko garantovanih kredita, koji takođe povećavaju javni dug", naveo je Brčerević.
Drugi razlog za zaduživanje države je bila, kako je rekao, vanredna isplata pomoći građanima, koja je ekonomski i socijalno upitna – 20.000 dinara svim penzionerima, 10.000 dinara za decu do 16 godina, a 10.000 dinara za srednjoškolce.
Istakao je da se, zbog tih davanja koja su "eksplodirala" pred parlamentarne i lokalne izbore 17. decembra, država u 2023. zadužila znatno više nego što je morala.
Brčerević je rekao da je na kamatu za kredite 2023. iz budžeta dato oko 1,3 milijarde evra, a 2024. će se zbog novog duga i rasta kamatnih stopa platiti još više, oko 1,5 milijardi evra.
"To su ogromni, neproduktivni rashodi koji jasno pokazuju da je bilo potrebno da se bude racionalniji i umereniji u zaduživanju zemlje u prethodnih nekoliko godina, naročito prema neselektivnom deljenju novca građanima", rekao je Brčerević.
Dodao je da analize Fiskalnog saveta potvrđuju da će deficit budžeta i javni dug u 2023. biti nešto niži od planiranih, a plan je bio da deficit budžeta bude 2,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 1,9 milijardi evra.
"Sada predsednik (Aleksandar Vučić) kaže da će deficit budžeta biti oko 2,3-2,4 odsto BDP-a ili 1,6 milijardi evra. Slično tome, umesto planiranog javnog duga od 53,3 odsto BDP-a ili 36,8 milijardi evra, sad se očekuje da će dug biti oko 52,5 odsto BDP-a, odnosno 36,3 milijardi evra. To jeste dobro, ali poboljšanja su ipak umerena. Ne bi me iznenadilo da rezultati na kraju godine budu i malo bolji od poslednjih očekivanja predsednika", rekao je Brčerević.
Naveo je da Fiskalni savet ostaje pri oceni da je za 2024. trebalo da se planira niži deficit od predviđenog od 2,2 odsto BDP-a.
To je, po njegovim rečima, lako obrazložiti, jer oko polovine fiskalnog deficita iz 2023. čine vanredni rashodi, pomoć Srbijagasu, Elektrodistribuciji Srbije, davanja stanovništvu, a ti troškovi ne bi trebalo da se nastave u 2024. godini.
Tokom 2023. snažno su, kako je rekao, povećane cene gasa i struje, pa će u 2024. budžetska podrška energetskim preduzećima da se ukine ili makar dramatično smanji, a novo neselektivno deljenje novca stanovništvu nije najavljeno za 2024. i ta mera ekonomske politike ne bi ni smela da se nastavi.
Dodao je da će privredni rast u 2023. godini, prema poslednjim podacima, biti oko 2,5 odsto BDP-a, što bi se u okolnostima globalnih nestabilnosti i visokih kamatnih stopa, moglo tumačiti kao solidan rezultat.
Zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) koje su uporedive sa Srbijom imaće u 2023. godini, kako je rekao, privredni rast niži od jedan odsto, ali trebalo bi skrenuti pažnju i na to da je dobar deo privrednog rasta Srbije u 2023. posledica specifičnih okolnosti.
"Poljoprivreda je imala visok rast od oko 10 odsto jer se poredila sa sušnom 2022, a visok rast ima i proizvodnja električne energije usled veoma povoljnih hidroloških kretanja i poređenja s niskom bazom iz 2022. kad je EPS bio u velikim problemima. Bez ovih vanrednih činilaca rast BDP-a Srbije bio bi sličan kao u uporedivim zemljama", rekao je Brčerević.
Državna sredstva deljena i bogatijima
Jedan od razloga za visoku inflaciju u Srbiji je, po rečima Brčerevića, velika fiskalna potrošnja.
"Umesto da državna sredstva bude usmerena samo ka najugroženijima, ona su neopravdano deljena i bogatijim građanima, čime je podgrejavana inflacija. Uz dalje smanjivanje fiskalnog deficita, povoljna međunarodna kretanja i odgovarajuću politiku NBS, gotovo je izvesno snažno usporavanje inflacije u Srbiji u 2024. godini", rekao je on.
Naveo je da je kurs dinara realan i da nema bojazni od nekog osetnijeg pada njegove vrednosti u kratkom roku.
Ocenio je da je povećanje penzija i plata u javnom sektoru, koje se planira budžetom za 2024, u skladu sa zakonom i zasnovano je na realnim osnovama.
"Međutim, problematično je bilo vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto u oktobru 2023. godine koje nije bilo utemeljeno u ostvarenim ekonomskim rezultatima i u važećoj zakonskoj regulativi", rekao je Brčerević.
Podsetio je da je ista odluka doneta i 2008. godine, kada su penzije zbog političkih pritisaka PUPS-a, a ne zbog privrednog rasta, dva puta vanredno povećane za 11 i 10 odsto, pa je tada ukupan rast penzija bio više od 35 odsto, čime je urušen budžet, a penzije su zbog toga, 2014. godine, smanjene.
"Vanredno povećanje penzija iz oktobra 2023. daleko je manje od onog iz 2008. i zato neće fundamentalno ugroziti budžet, ali veoma je opasno da se rast penzija u Srbiji ponovo određuje proizvoljno, a ne onako kako nalažu zakon i objektivna ekonomska načela", rekao je Brčerević.
Gradnja stadiona ili ulaganje u zdravstvo i obrazovanje?
Ocenio je da "ima prostora za veća izdvajanja u zdravstvo i prosvetu pod uslovom da se odgovorno upravlja budžetom".
"Država bi upravo u te oblasti i trebalo da ulaže, a ne da neosnovano deli novac proizvoljno odabranim grupama građana ili da ga ‘sipa’ u neuspešna javna preduzeća", rekao je Brčerević.
Naveo je da bi se morali preispitati prioriteti za odabir državnih projekata i upitao da li je Srbiji potrebnija izgradnja fudbalskih stadiona umesto ulaganja u zdravstvo i obrazovanje.
U zaštitu životne sredine, kako je rekao, decenijama se ne ulaže dovoljno i stanje je, bez preterivanja, katastrofalno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rusi bi prodali NIS ali nikako Srbiji: Ovo su potencijalni kupci koji su se do sada pominjali
13.11.2025.•
32
Rusi, kao većinski vlasnici NIS-a, poslali su zahtev američkom OFAC-u kojim se traži produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Prestala proizvodnja penija
13.11.2025.•
2
Američka kovnica novca prestala je da proizvodi "penije" - novčiće od jednog centa, najmanje denominacije dolara, radi uštede i zato što je taj novčić postao sve manje upotrebljiv.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru 2,8 odsto
12.11.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine iznosila je 2,8 odsto, a mesečna 0,5 odsto.
Kanada uvodi nove sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini
12.11.2025.•
1
Kanadske vlasti saopštile su da uvode nove sankcije protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, a te kaznene mere su usmerene na proizvodnju dronova i prihode od energetike.
Devizne rezerve na kraju oktobra povećane na 29,36 milijardi evra
12.11.2025.•
4
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju oktobra ove godine bile 29,36 milijardi evra, što je najviši nivo deviznih rezervi krajem meseca, saopštila je NBS.
Nemački dnevnik: Po odnosu primanja i kupovne moći bogatih porodica Srbija poslednja u Evropi
12.11.2025.•
2
U Evropi su u proseku godišnja primanja od 71.000 evra prag za ulazak tročlane porodice među deset odsto najbogatijih porodica tog tipa, ali se prag razlikuje po državama i zavisi od kupovne moći.
Da li će Amerikanci prihvatiti predlog Rusa za NIS: Ako ne - nacionalizacija verovatno jedino rešenje
12.11.2025.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su ruski vlasnici NIS-a podneli zahtev američkom OFAC-u za produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Država u 2026. od akciza očekuje 453,3 milijardi dinara - najviše od goriva i duvana
12.11.2025.•
4
Predviđeno je da se u državnu kasu 2026. godine od naplaćenih akciza slije 453,3 milijarde dinara.
Bugarske banke spremne za prelazak na evro od 1. januara
12.11.2025.•
1
Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara 2026. godine isplaćivati evre, čime zvanično počinje prelazak zemlje na zajedničku evropsku valutu.
Nemački list: Strani trgovački lanci u problemu zbog Vučićeve uredbe o maržama
11.11.2025.•
57
Strani trgovački lanci u Srbiji sve teže podnose samovolju predsednika Aleksandra Vučića koja bi mogla da ih primora i da napuste Srbiju.
Srbija će prihvatiti svaki zahtev SAD o NIS-u, ali "vreme ističe"
11.11.2025.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija prihvatiti svaki zahtev Kancelarije za kontrolu strane imovine ministarstva finansija Sjedinjenih američkih država o budućem statusu NIS-a.
Srbija nespremna za ekološke takse EU: Uticaće na profit firmi
11.11.2025.•
11
Unazad mesec dana u Srbiji se ubrzano radi na uvođenju taksi za emitovanje gasova štetnih po atmosferu.
Đedović Handanović: Rusi spremni da prepuste rad NIS-a trećem licu, Srbija podržava
11.11.2025.•
22
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Sindikat: Ako ne dobiju odgovor od institucija 1.400 radnika "Đerdap usluga" dolazi u Beograd
10.11.2025.•
11
Oko 1.400 radnika "Đerdap usluga" najavili su da će, ukoliko ne dobiju odgovor od institucija kojima su pisali, zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd, gde će ostati sve dok se ne reše njihovi problemi.
Ugašena još jedna fabrika na jugu Srbije
10.11.2025.•
8
U talasu gašenja firmi i otpuštanja radnika, jedna fabrika je zatvorena i u Bujanovcu.
Srbija "brani" NIS po bugarskom modelu koji podrazumeva dva koraka
10.11.2025.•
18
Promenama u menadžmentu NIS-a suvlasnici kompanije, ruski Gasprom i Vlada Srbije pokušavaju da po "bugarskom modelu" za Lukoil nađu rešenje za sankcije, ali je mala mogućnost da će to biti prihvaćeno.
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za 970 milijardi dinara
10.11.2025.•
10
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za oko 970 milijardi dinara (približno 8,3 milijarde evra) da bi pokrila budžetski deficit i otplatila stare dugove.
London razmatra uvođenje poreza na električna vozila
09.11.2025.•
5
Britanska vlada, koja traži prihode tri nedelje pre predstavljanja budžeta, razmatra porez na električna vozila kako bi pravednije finansirala putnu infrastrukturu u odnosu na automobile na benzin i dizel.
Kina ublažila restrikcije na izvoz retkih metala u SAD
09.11.2025.•
0
U novom znaku smirivanja odnosa, Kina je danas potvrdila da je suspendovala zabranu izvoza u SAD retkih metala galijuma, germanijuma i antimona, važnih u industrijskoj proizvodnji.
Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?
09.11.2025.•
6
Od januara naredne godine u Srbiji će biti uveden novi porez, ali neće ga plaćati svi građani, već neke firme.
Na šta će vlast trošiti novac u 2026. i 2027: Milijarde za Expo, Nacionalni fudbalski stadion i rafale
09.11.2025.•
14
Vlada Srbije usvojila je predlog budžeta za 2026. godinu, kojim je planiran deficit od tri odsto, s prihodima od 2.414 milijardi i rashodima od 2.751 milijardu dinara.
Komentari 43
lakomije neuki
Pićuka
Mile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar