Iznajmiti ili kupiti nekretninu: "Pogrešno je maštati da će cene pasti"
U poslednja tri meseca prošle godine, u Srbiji je prodato najviše nekretnina u poslednje dve godine - pokazuju zvanični podaci.
Foto: 021.rs
Zanimljivo je, međutim, da Beograd nije više u centru pažnje - tražnja je pomerena ka Nišu, Novom Sadu, ali i Kragujevcu. Među razlozima je i to što je kvadrat u starogradnji u Beogradu u proseku bio 2.312 evra, a u novogradnji 2.462 evra, dok je, primera radi, u u Nišu stan u starogradnji oko 950 evra manje, a u novogradnji skoro 700 evra manje, piše Insajder.
Ukoliko razmišljate da kupite stan u Beogradu, najjeftinije ćete proći ako nađete nekretninu u Rakovici i to važi i za starogradnju gde je prosečna cena oko 1.865 evra, ali i za novogradnju koja je u proseku 2.321 evro po kvadratu.
Sledi Novi Sad sa prosečnom cenom od oko 2.000 evra po kvadratu i u starogradnji i u novogradnji.
Kvadrat stana u starogradnji u Nišu u poslednjem kvartalu prošle godine vredeo je 1.364 evra, a u novogradnji 1.774 evra, dok su u Kragujevcu stari stanovi u proseku vredeli po 1.132 evra po kvadratu, a novi po 1.429 evra.
Agentkinja za nekretine Kaća Lazarević za Insajder kaže da kada se uporede podaci sa stanjem na tržištu, potražnja je ostala ista.
"Stagniramo već duži period, jer je kriza jako velika. Cene se ne spuštaju u novogradnji. I dalje se prave stanovi koji su apsolutno neprihvatljivi za tržište nekretnina, to su stanovi preko 100 kvadrata. Malih stanova ima samo u starogradnji, a za male stanove postoji velika potražnja, pogotovo u ovom periodu kada postoji mogućnost uzimanja tih studentskih kredita", navela je ona za Insajder.
Kada je reč o najmu stanova u Srbiji, pretragom oglasa jasno se utvrđuje da su cene zakupa nešto niže u odnosu na 2023. godinu, ali je istovremeno gotovo nemoguća misija naći stan ispod 300 evra.
Na pitanje da li to znači da je u ovakvoj situaciji bolje kupiti svoju nekretninu ili iznajmiti stan, Lazarević odgovara da su cene zakupa stanova "otišle dole i to značajno", te da je "mnogo manje interesovanje zbog krize".
"Ljudi nemaju više mogućnosti da plaćaju toliku cenu zakupa plus troškove. To mogu da plate dvoje zaposlenih sa solidnim platama. Onda se oni pre odlučuju za kupovinu stana, pa čak i za skup kredit, jer znaju da otplaćuju nešto što ostaje njima", ocenila je Lazarević za Insajder.
Ipak, kaže, pre bi uvek savetovala kupovinu stana.
"Samo treba voditi računa i ići od banke do banke, jer ne daju sve banke iste uslove. Dobro pogledati listing otplate, ne sadašnju ratu, ne učešće, nego listing otplate, da vi vidite koliko vi u stvari plaćate taj kredit i koliko on na kraju izađe. Za studentski kredit dižete 100.000 kredita, a vraćate 150.000", ocenila je ona.
Prema njenim rečima, nepovoljne cene ipak ne znače da sa kupovinom treba čekati.
"Naše tržište se širi, ali samo sa velikim stanovima, skupim stanovima. Pitam se da li investitori razmišljaju šta će biti jednog dana kad, evo već sada, nema kupaca za tako velike stanove. Pojavljuju se sada, ali vrlo retko, investitori koji zidaju na jednom spratu 30 kvadrata, 50, 80 i 100. To su investitori koji imaju sluha za sadašnju situaciju i nesadašnju i dalekosežniju situaciju, zato što uvek možete onda da prodate i manji stan, i veći stan, i da sačeka da se na kraju najskuplji proda. Ali ako vi u zgradi imate sve velike i skupe stanove, onda nemojte očekivati da ćete brzo realizovati prodaju", zaključila je ona.
Direktor za procenu vrednosti u kompaniji CBRE Nebojša Nešovanović navodi za Euronews Srbija da je Beograd uvek bio najskuplji i ostaće skuplji u doglednoj budućnosti. On objašnjava da Beograd ima i najveće, najlikvidnije i najdublje tržište tako da su tu i oscilacije cena manje nego na drugim tržištima.
"Na tržištima gde se trguje sa 200 ili 300 ili 400 stanova, jedan projekat može značajno da poremeti tržište, da jednostavno bude preterana ponuda i da obori cene. Isto tako, na tako malim tržištima gde je mala ponuda, mali porast tražnje može da dovede do velikog rasta cena", rekao je Nešovanović.
U Beogradu nikada ponuda nije odgovarala tražnji, kaže Nešovanović i navodi da je dobra vest bila 2023. i 2024. jer je ta ponuda bila na rekordnim nivoima i bila je najbliža tražnji.
"Nama je, recimo, u 2021. i 2022. odnos prometa i ponude bio negde oko 2,4 ili 2,5, što znači da na jedan izgrađen stan se prometovalo 2,4 ili 2,5 stanova. U prošloj godini je to bilo na oko 1,4 ili 1,5, što je bilo najbolje u prethodnih više od 10 godina. Prethodna godina i dobrim delom ova godina su sjajne godine za kupovinu stanova. Kupci nisu bili u skorije vreme u boljoj poziciji da kupe stan i plašim se da će se to završiti koliko sa ovom godinom i da se vraćamo na mnogo veću tražnju od ponude", rekao je on.
Nešovanović kaže da cene konstantno idu nagore i da je samo pitanje koliko iz godine u godinu one skaču.
"Prosek na duži rok rasta cena je oko 10 odsto godišnje. U prethodnoj godini RGZ je saopštio da je oko pet odsto, što znači da je ispod proseka, da nam je rast bio ispod proseka. Pogrešno je maštati da će cene pasti, ovde samo pričamo koliko rastu, da li rastu na proseku, ispod proseka ili iznad proseka", rekao je on.
U Srbiji je, kaže Nešovanović, specifično da je tržište stanova prilično tržište kapitala.
"Kada kažemo da je 70 ili 80 odsto kupovina za keš, ne na kredit, to znači da ljudi koji imaju 200.000, 300.000 ili 400.000 evra keša negde u koverti kupuju već treći, peti ili deseti stan. Oni su jednostavno finansijski investiori koji se ponašaju kao bilo koji investitori na berzi. Oni stanove kupuju kao investiocione jedinice i kod investicionih jedinica vam je najbitnije da su one likvidne, da se lako prodaju", rekao je on.
Tradicionalno, najlakše se prodaju stanovi od 50 ili 55 kvadrata s jednom spavaćom sobom, a Nešovanović kaže da njih najčešće kupuju ljudi koji u njima nikada neće prespavati, u kojima nikad neće živeti, već ih kupuju kao investiciju koja im čuva vrednost novca i gde imaju kapitalnu dobit oko 10 odsto godišnje. Uz to se, dodaje, takvi stanovi prilično lako izdaju, pa imaju i prihode od zakupa.
Takvi investicioni kupci, kaže on, imaju oko 13 ili 14 odsto godišnji povrat na njihova uložena sredstva, što je vrlo lepa svota.
"Prosečna stopa povraćaja je između tri i pet odsto. To znači ono što ste platili i onu rentu koju dobijate. Ako uložite 100.000 evra, realno je da godišnje dobijete između 3.000 i 5.000 evra, ali pored tog novca koji dobijate od rente, vi imate i kapitalnu dobit. Do sada je bilo da ako ove godine investirate 100.000 evra, sledeće će vam to vrediti 110.000 evra i uz ovih 3.000 do 5.000 evra koje dobijete od rente, vi imate 113.000 ili 115.000 posle jedne godine. Okej, imaćete amortizaciju, neke troškove tipa poreza na imovinu, ali završite na nekih 11 ili 12 procenata neto dobiti", rekao je on.
Sagovornik Euronews Srbija naglašava da su nekretnine i dalje najsigurnija i najbolja investicija i zato što nemaju realnu konkurenciju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
9
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Barel nafte dostigao cenu od skoro 105 dolara
16.03.2026.•
0
Sirova nafta Brent dostigla je danas cenu od skoro 105 dolara po barelu, što je porast od više od 40 odsto od početka rata u Iranu.
Opredeljeno 150 miliona za unapređenje ruralnog turizma: Rok za zahteve 31. mart
15.03.2026.•
1
Za realizaciju Uredbe Vlade Srbije o uslovima, načinu dodele i korišćenja sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva iz budžeta je opredeljeno 150 miliona dinara.
MEA: Strateške rezerve nafte biće odmah odblokirane u Aziji i Okeaniji
15.03.2026.•
0
Nafta iz strateških rezervi biće puštena odmah u Aziji i Okeaniji, a počev od kraja marta u Americi i Evropi, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju, preneo je pariski list Mond.
Bliži se rok za prodaju ruskog udela u NIS-u: Finalizacija dogovora ili novi produžeci?
15.03.2026.•
8
Kao što je više puta odlagano stupanje na snagu američkih sankcija NIS-u, čija primena je počela 9. oktobra prošle godine, tako je više puta ta kompanija slala zahtev OFAK-u za produženje operativne licence za rad.
NBS u SEPA registru: Plaćanje moguće od 5. maja
15.03.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) dobila je pozitivnu ocenu Evropskog platnog saveta u postupku prijave za učešće u platnoj šemi SEPA Credit Transfer i operativnog izvršenja transakcija za potrebe budžetskih korisnika.
Kompanija Meta planira da otpusti 20 odsto zaposlenih
15.03.2026.•
2
Kompanija Meta planira da otpusti 20 ili više odsto zaposlenih, kako bi nadoknadila skupi razvoj veštačke inteligencije i pripremila se za veću efikasnost koju će doneti novi način rada uz pomoć AI.
Svet do sada video dva naftna šoka, jedan doveo do izgubljene decenije u SFRJ: Da li smo pred trećim?
15.03.2026.•
3
Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.
Akcize smanjene, gorivo poskupelo: Koliko bi mogao da košta benzin?
14.03.2026.•
22
Vlada Srbije donela je odluku da privremeno smanji akcize na naftne derivate, kako bi sprečila drastičan rast cena na pumpama zbog skoka cena nafte na svetskom tržištu usled rata na Bliskom istoku.
Nema uredbe o maržama, nema ni transparentnosti: Država više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca
14.03.2026.•
7
Ministarstvo trgovine više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca na Portalu otvorenih podataka, s obzirom na to da je Uredba o ograničenju marži, kojom je to bilo propisano, prestala da važi.
MOL i Slovnaft podneli novu žalbu protiv Janafa
14.03.2026.•
2
Mađarska MOL grupa i slovački Slovnaft podneli su novu žalbu Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije, ovaj put zbog toga što Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava cene, saopšteno je iz MOL grupe.
Vučić najavljuje penzije od 750 evra: Penzionerske organizacije upozoravaju na populizam
14.03.2026.•
49
Više od milion penzionera u Srbiji bori se sa egzistencijom, dok skoro trećina njih živi na ivici siromaštva.
Španski projektanti predlagali Adu Huju za Nacionalni stadion, vlast izabrala Surčin
14.03.2026.•
37
Vlast SNS-a će iz kase građana potrošiti 1,2 milijarde evra na izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, ali problem nije samo ekstremno visoka cena.
Savić: Građani ne mogu očekivati da se država sama odrekne akciza i PDV-a
13.03.2026.•
26
Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do poskupljenja cena sirove nafte. Država je stoga donela odluku da smanji akcize za 20 odsto, što znači da će se negde 16, 17 dinara po litru manje slivati u budžet Srbije.
Kladionice pune budžet: Više od 28 milijardi dinara uplaćeno prošle godine
13.03.2026.•
40
Tržište igara na sreću nastavlja da raste, a samim tim, rastu i prihodi koje država ostvaruje od kladionica. Samo u prošloj godini, kladionice u Srbiji su u državnu kasu uplatile više od 28 milijardi dinara.
Glamočić: Više od 10 milijardi dinara isplaćeno poljoprivrednicima
13.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić rekao je da je do sada država isplatila više od 10 milijardi dinara poljoprivrednicima po odnovu podsticaja od 18.000 dinara po hektaru, od ukupno planiranih 36 milijardi.
Nove cene goriva: Dizel pet dinara skuplji
13.03.2026.•
20
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana.
Znatno smanjene akcize na gorivo, evo kolike su sada
13.03.2026.•
16
Vlada Srbije smanjila je akcize na naftne derivate za 20 odsto.
Epska frka: Ide li gas?
13.03.2026.•
4
Agresija na Iran, poetski nazvana "Epski bes", od prvog dana ostavlja posledice na daleko širem prostoru od ratne zone.
Pad godišnjeg profita "BMW" za 11,5 odsto: Kompanija oprezna u 2026.
12.03.2026.•
5
Nemački proizvođač automobila BMW saopštio je da je prošle godine zabeležio pad operativnog profita od 11,5 odsto, na oko 10,2 milijarde evra.
Glamočić: Podsticaji za stočarstvo od aprila, u skladu sa planom
12.03.2026.•
0
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da se raspisivanje javnih poziva za pojedine mere u stočarstvu očekuje već tokom aprila.
Komentari 47
AgentNS
Nije zakup smanjen već se vratio u normalu.
Naša posla,evo Rusa i ostalih daćemo da šišamo.Pa su onda počeli,neću stranca neću kucu ni macu,ne dam prijavu na adresu,bla,bla.
Pa šta hoćeš da ti student iz Preševa plati 600evra za 40m2,e neće moći.
Zato se zakup normalizovao
Mihajlo
Kontrast
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar