Iznajmiti ili kupiti nekretninu: "Pogrešno je maštati da će cene pasti"
U poslednja tri meseca prošle godine, u Srbiji je prodato najviše nekretnina u poslednje dve godine - pokazuju zvanični podaci.
Foto: 021.rs
Zanimljivo je, međutim, da Beograd nije više u centru pažnje - tražnja je pomerena ka Nišu, Novom Sadu, ali i Kragujevcu. Među razlozima je i to što je kvadrat u starogradnji u Beogradu u proseku bio 2.312 evra, a u novogradnji 2.462 evra, dok je, primera radi, u u Nišu stan u starogradnji oko 950 evra manje, a u novogradnji skoro 700 evra manje, piše Insajder.
Ukoliko razmišljate da kupite stan u Beogradu, najjeftinije ćete proći ako nađete nekretninu u Rakovici i to važi i za starogradnju gde je prosečna cena oko 1.865 evra, ali i za novogradnju koja je u proseku 2.321 evro po kvadratu.
Sledi Novi Sad sa prosečnom cenom od oko 2.000 evra po kvadratu i u starogradnji i u novogradnji.
Kvadrat stana u starogradnji u Nišu u poslednjem kvartalu prošle godine vredeo je 1.364 evra, a u novogradnji 1.774 evra, dok su u Kragujevcu stari stanovi u proseku vredeli po 1.132 evra po kvadratu, a novi po 1.429 evra.
Agentkinja za nekretine Kaća Lazarević za Insajder kaže da kada se uporede podaci sa stanjem na tržištu, potražnja je ostala ista.
"Stagniramo već duži period, jer je kriza jako velika. Cene se ne spuštaju u novogradnji. I dalje se prave stanovi koji su apsolutno neprihvatljivi za tržište nekretnina, to su stanovi preko 100 kvadrata. Malih stanova ima samo u starogradnji, a za male stanove postoji velika potražnja, pogotovo u ovom periodu kada postoji mogućnost uzimanja tih studentskih kredita", navela je ona za Insajder.
Kada je reč o najmu stanova u Srbiji, pretragom oglasa jasno se utvrđuje da su cene zakupa nešto niže u odnosu na 2023. godinu, ali je istovremeno gotovo nemoguća misija naći stan ispod 300 evra.
Na pitanje da li to znači da je u ovakvoj situaciji bolje kupiti svoju nekretninu ili iznajmiti stan, Lazarević odgovara da su cene zakupa stanova "otišle dole i to značajno", te da je "mnogo manje interesovanje zbog krize".
"Ljudi nemaju više mogućnosti da plaćaju toliku cenu zakupa plus troškove. To mogu da plate dvoje zaposlenih sa solidnim platama. Onda se oni pre odlučuju za kupovinu stana, pa čak i za skup kredit, jer znaju da otplaćuju nešto što ostaje njima", ocenila je Lazarević za Insajder.
Ipak, kaže, pre bi uvek savetovala kupovinu stana.
"Samo treba voditi računa i ići od banke do banke, jer ne daju sve banke iste uslove. Dobro pogledati listing otplate, ne sadašnju ratu, ne učešće, nego listing otplate, da vi vidite koliko vi u stvari plaćate taj kredit i koliko on na kraju izađe. Za studentski kredit dižete 100.000 kredita, a vraćate 150.000", ocenila je ona.
Prema njenim rečima, nepovoljne cene ipak ne znače da sa kupovinom treba čekati.
"Naše tržište se širi, ali samo sa velikim stanovima, skupim stanovima. Pitam se da li investitori razmišljaju šta će biti jednog dana kad, evo već sada, nema kupaca za tako velike stanove. Pojavljuju se sada, ali vrlo retko, investitori koji zidaju na jednom spratu 30 kvadrata, 50, 80 i 100. To su investitori koji imaju sluha za sadašnju situaciju i nesadašnju i dalekosežniju situaciju, zato što uvek možete onda da prodate i manji stan, i veći stan, i da sačeka da se na kraju najskuplji proda. Ali ako vi u zgradi imate sve velike i skupe stanove, onda nemojte očekivati da ćete brzo realizovati prodaju", zaključila je ona.
Direktor za procenu vrednosti u kompaniji CBRE Nebojša Nešovanović navodi za Euronews Srbija da je Beograd uvek bio najskuplji i ostaće skuplji u doglednoj budućnosti. On objašnjava da Beograd ima i najveće, najlikvidnije i najdublje tržište tako da su tu i oscilacije cena manje nego na drugim tržištima.
"Na tržištima gde se trguje sa 200 ili 300 ili 400 stanova, jedan projekat može značajno da poremeti tržište, da jednostavno bude preterana ponuda i da obori cene. Isto tako, na tako malim tržištima gde je mala ponuda, mali porast tražnje može da dovede do velikog rasta cena", rekao je Nešovanović.
U Beogradu nikada ponuda nije odgovarala tražnji, kaže Nešovanović i navodi da je dobra vest bila 2023. i 2024. jer je ta ponuda bila na rekordnim nivoima i bila je najbliža tražnji.
"Nama je, recimo, u 2021. i 2022. odnos prometa i ponude bio negde oko 2,4 ili 2,5, što znači da na jedan izgrađen stan se prometovalo 2,4 ili 2,5 stanova. U prošloj godini je to bilo na oko 1,4 ili 1,5, što je bilo najbolje u prethodnih više od 10 godina. Prethodna godina i dobrim delom ova godina su sjajne godine za kupovinu stanova. Kupci nisu bili u skorije vreme u boljoj poziciji da kupe stan i plašim se da će se to završiti koliko sa ovom godinom i da se vraćamo na mnogo veću tražnju od ponude", rekao je on.
Nešovanović kaže da cene konstantno idu nagore i da je samo pitanje koliko iz godine u godinu one skaču.
"Prosek na duži rok rasta cena je oko 10 odsto godišnje. U prethodnoj godini RGZ je saopštio da je oko pet odsto, što znači da je ispod proseka, da nam je rast bio ispod proseka. Pogrešno je maštati da će cene pasti, ovde samo pričamo koliko rastu, da li rastu na proseku, ispod proseka ili iznad proseka", rekao je on.
U Srbiji je, kaže Nešovanović, specifično da je tržište stanova prilično tržište kapitala.
"Kada kažemo da je 70 ili 80 odsto kupovina za keš, ne na kredit, to znači da ljudi koji imaju 200.000, 300.000 ili 400.000 evra keša negde u koverti kupuju već treći, peti ili deseti stan. Oni su jednostavno finansijski investiori koji se ponašaju kao bilo koji investitori na berzi. Oni stanove kupuju kao investiocione jedinice i kod investicionih jedinica vam je najbitnije da su one likvidne, da se lako prodaju", rekao je on.
Tradicionalno, najlakše se prodaju stanovi od 50 ili 55 kvadrata s jednom spavaćom sobom, a Nešovanović kaže da njih najčešće kupuju ljudi koji u njima nikada neće prespavati, u kojima nikad neće živeti, već ih kupuju kao investiciju koja im čuva vrednost novca i gde imaju kapitalnu dobit oko 10 odsto godišnje. Uz to se, dodaje, takvi stanovi prilično lako izdaju, pa imaju i prihode od zakupa.
Takvi investicioni kupci, kaže on, imaju oko 13 ili 14 odsto godišnji povrat na njihova uložena sredstva, što je vrlo lepa svota.
"Prosečna stopa povraćaja je između tri i pet odsto. To znači ono što ste platili i onu rentu koju dobijate. Ako uložite 100.000 evra, realno je da godišnje dobijete između 3.000 i 5.000 evra, ali pored tog novca koji dobijate od rente, vi imate i kapitalnu dobit. Do sada je bilo da ako ove godine investirate 100.000 evra, sledeće će vam to vrediti 110.000 evra i uz ovih 3.000 do 5.000 evra koje dobijete od rente, vi imate 113.000 ili 115.000 posle jedne godine. Okej, imaćete amortizaciju, neke troškove tipa poreza na imovinu, ali završite na nekih 11 ili 12 procenata neto dobiti", rekao je on.
Sagovornik Euronews Srbija naglašava da su nekretnine i dalje najsigurnija i najbolja investicija i zato što nemaju realnu konkurenciju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
MOL nakon sporazuma sa Srbijom: NIS će postati snažnija kompanija
16.06.2026.•
4
Mađarska MOL Grupa je danas, povodom potpisivanja Akcionarskog sporazuma sa Vladom Srbije saopštila da će, ukoliko postane većinski vlasnik NIS-a, obezbediti njegov dalji razvoj.
Rekordan rast bogatstva: Top 500 milijardera uvećalo imovinu za 336 milijardi
16.06.2026.•
0
Petsto najbogatijih ljudi na svetu je u danu povećalo svoje ukupno bogatstvo za rekordnih 336 milijardi dolara, čime je njihova zajednička imovina dostigla 13,3 biliona dolara.
Vučić: Imam dojavu iz Vašingtona da će licenca NIS-u biti produžena za 15 dana
16.06.2026.•
33
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će licenca za rad Naftne industrije Srbije (NIS) biti produžena za 15 dana, navodeći da su to dojave koje on dobija iz Vašingtona.
Srbija i MOL potpisali sporazum o budućem upravljanju NIS-om
16.06.2026.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je Ugovor između akcionara sa MOL grupom u vezi sa budućim upravljanjem Naftnom industrijom Srbije (NIS).
MMF traži reformu blok tarifa: Nova pravila za plaćanje struje već ove godine
16.06.2026.•
63
Poslednji put kada je Vlada Srbije menjala blok tarifu za struju u dogovoru sa Međunarodnim monetarnom fondom (MMF) snižena je granica za prelazak u "crvenu zonu" na 1.200 kilovata mesečno.
U aprilu izdato više od 2.400 građevinskih dozvola
15.06.2026.•
2
U Srbiji je u aprilu ove godine izdato 2.416 građevinskih dozvola, što je rast od 4,3 odsto u odnosu na isti mesec 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
BBC naredne sedmice ukida stotine radnih mesta
15.06.2026.•
2
Britanski javni servis BBC će naredne sedmice objaviti ukidanje više stotina radnih mesta u informativnom sektoru, što je prvi korak radikalnog smanjenja broja zaposlenih radi smanjenja rashoda, piše Fajnenšel tajms.
MMF: Rizici za fiskalnu stabilnost Srbije - energetski šokovi, Putevi Srbije, Grad Beograd
15.06.2026.•
2
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) danas je objavio da, iako ekonomija Srbije pokazuje otpornost, postoje rizici koji bi mogli ugroziti fiskalnu stabilnost zemlje.
Donet pravilnik o osnovnim elementima ugovora između proizvođača i otkupljivača mleka
15.06.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka.
Raspisan javni poziv za podsticaje u pčelarstvu
15.06.2026.•
0
Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela za 2026. godinu.
Promet u industriji u aprilu oko 16 odsto veći u odnosu na prošlu godinu
15.06.2026.•
2
Promet u industriji u Srbiji u aprilu ove godine veći je 15,8 odsto u odnosu na april prošle godine.
Odluka o smanjenju akciza na gorivo produžena do 21. juna
15.06.2026.•
2
Vlada Srbije ponovo je produžila Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, do 21. juna, piše list "Danas".
Evropska centralna banka podigla kamatnu stopu: Šta to znači za rate kredita u Srbiji?
14.06.2026.•
5
Odluka ECB da podigne kamatnu stopu odraziće se i na korisnike kredita u Srbiji, pre svega na one koji otplaćuju stambene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, kaže profesor ekonomije Dragan Đuričin.
Nekadašnji direktor JAT-a o situaciji sa Viz erom: Ovo liči na "Mrdićeve zakone", ali u vazduhoplovstvu
14.06.2026.•
11
"Ovo mi liči na 'Mrdićev zakone', ali u vazduhoplovstvu", ocenio je nekadašnji direktor JAT-a Predrag Vujović, povodom regulatornih problema sa kojima bi se mađarska avio-kompanija Viz er mogla suočiti u Srbiji.
Bankarske provizije za plaćanje stranim karticama biće iste kao i za one izdate u Srbiji
14.06.2026.•
1
Do sada su zakonom bile regulisane međubankarske naknade za plaćanje karticama izdatim u Srbiji. Novom izmenom zakona ograničenje naknada uvodi se i za kartice koje su izdale banke u inostranstvu.
Folksvagen u Nemačkoj otpušta 19.000 ljudi do kraja godine
14.06.2026.•
8
Nemački automobilski gigant Folksvagen će do kraja godine smanjiti radnu snagu u Nemačkoj za 19.000 ljudi, saopštio je izvršni direktor te kompanije Oliver Blume.
Međugodišnja inflacija u maju bila 3,5 odsto
13.06.2026.•
3
Međugodišnja inflacija u Srbiji u maju ove godine bila je 3,5 odsto, a mesečna 0,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Putniković o NIS-u: Ključna odluka očekuje se u utorak
13.06.2026.•
3
Jelica Putniković, urednica portala Energija Balkana kaže da postizanje dogovora Srbije i mađarskog MOL-a o mogućem sticanju većinskog učešća u NiS-u može da doprinese jačanju pozicije države u upravljanju kompanijom.
Koliko je zapravo "bilion"? Maskovo bogatstvo bi do Meseca i nazad išlo 200 puta
13.06.2026.•
4
Ilon Maskovo procenjeno bogatstvo, koje je prema Forbsu prešlo granicu od bilion dolara, teško je uopšte zamisliti u realnim okvirima.
Državna preduzeća prepolovila uplate u budžet: Najviše dali Jugoimport, Srbijašume i Lutrija
13.06.2026.•
7
Državna preduzeća su tokom 2025. godine u budžet Srbije po osnovu dobiti uplatila 600 miliona dinara, što je gotovo tri puta manje nego godinu ranije, kada je u državnu kasu po tom osnovu stiglo 1,6 milijardi dinara.
Makronove "super pohvale" Vučiću u Tivtu: Da li EU principi ustupaju mesto biznisu?
13.06.2026.•
31
Na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu francuski predsednik Emanuel Makron govorio je o "pozitivnom zamahu" Srbije na evropskom putu i uputio pohvale predsedniku Aleksandru Vučiću.
Komentari 47
AgentNS
Nije zakup smanjen već se vratio u normalu.
Naša posla,evo Rusa i ostalih daćemo da šišamo.Pa su onda počeli,neću stranca neću kucu ni macu,ne dam prijavu na adresu,bla,bla.
Pa šta hoćeš da ti student iz Preševa plati 600evra za 40m2,e neće moći.
Zato se zakup normalizovao
Mihajlo
Kontrast
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar