Srbija - siromašni bankarski raj
Srbija je pravo čudo, potvrđuje to i bankarsko poslovanje u jednoj od najsiromašnijih evropskih država, koje upravo ovde ostvaruju rekordno oplođivanje kapitala.
Foto: 021.rs (AI)
Apsurd je tim veći što je, saglasno opštim prilikama u zemlji na brdovitom Balkanu, ovde i samo bankarstvo nerazvijeno, svedeno na kreditiranje i nešto malo emitovanja državnih obveznica.
Ipak, i to je dovoljno da prinos na ukupni bankarski kapital već nekoliko godina redovno premašuje 20 odsto, dok su na mnogo razvijenijim tržištima finansijeri prezadovoljni ako dostigne 10 odsto, dakle upola nižu granicu.
Pozajmica za goli opstanak
Polugodišnji bankarski izveštaj za tekuću sezonu potvrđuje da će banke i ovoga puta ekstra zaraditi. Prihodi su čak i viši nego lane, kada su sa 1,54 milijarde evra profita uvećali bogatstvo za više od 21 odsto.
Tako je u prvih šest meseci profit premašio 775 miliona evra, što je 2,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Istina, prihod po osnovu kredita je 3,4 odsto niži i iznosi 121,8 milijardi dinara. Međutim, pomoću naknada i provizija banke su u prvoj polovini godine prihodovale 9,7 odsto više nego lane, odnosno 47,4 milijarde dinara.
Na prvi pogled iznenađuje da bankari tako dobro posluju u zemlji sa 6,78 miliona stanovnika, tek 2,43 miliona zaposlenih (od kojih 675.000 u javnom sektoru), a penzionera je 1,68 miliona, pa je izvesno da je broj radno neaktivnih visok.
Još je neočekivanije da se Srbija odlikuje gotovo neverovatno niskim otpisom usled nenaplativosti. Izveštaj je precizan: tek tri odsto stanovništvu odobrenih pozajmica je otpisano, dok je kod preduzeća nenaplativost još niža, tek 1,7 odsto. U razvijenijim državama nenaplativost je najmanje 20 odsto, a ponegde i 50 odsto veća.
Izraz siromaštva
Objašnjenje je upravo u siromaštvu. U Srbiji i firme i građani najčešće pozajmljuju radi golog opstanka. Znači, gro kredita, kada je biznis asocijacija u pitanju, uzima se za održavanje likvidnosti, laički kazano "kako bi se premostio period dok ne stignu pare od prodate robe ili usluge".
Kod stanovništva sličnu ulogu imaju gotovinski krediti čiji udeo dostiže čak 47 odsto svih odobrenih. Bio bi i veći da država nije propisom kamatu na stambene kredite ograničila na 0,5 odsto tokom prvih dvanaest meseci, dok je kamata za zaposlene i penzionere s mesečnim prihodom ispod 100.000 dinara snižena za tri procentna poena.
Populistička mera se odnosi na više od polovine zaposlenih, odnosno na preko 90 odsto umirovljenika, pa ne iznenađuju procene da je ovom merom država uskratila banke za otprilike 100 miliona evra. Ovaj potez države može da se shvati i kao svojevrsno posredno oporezivanje banaka, s tim da budžet po ovom osnovu nije ništa prihodovao, već su dobitnici, kroz niže rate otplate, korisnici kredita.
Odakle hiperprofit?
Postavlja se pitanje kako su banke toliko profitirale? Odgovor je jednostavan: naknade i provizije za razne, posebno digitalne usluge su visoke, a konkurencija dvadeset banaka na malom i siromašnom tržištu se uopšte ne primeti.
Jedan od razloga je i to što je država Srbija ne baš mali partner domaćim bankama. Samo pomoću državnih obveznica ovdašnjim bankama duguje 4,2 milijarde evra, gotovo pet odsto nacionalnog BDP-a.
To za siromahe nije malo i pitanje je ima li snage i volje da regulativom malo ograniči bankarsku halapljivost. U sličnim situacijama zapadne države posežu za dodatnim oporezivanjem bankarske hiperzarade.
Mada su u prvom delu godine prihodi od kredita minimalno sniženi, daleko od toga da su kamate niske. U proseku, privreda je pozajmljivanje plaćala kamatom od 4,9 odsto, dok je građane zaduživanje koštalo skuplje, u proseku 6,5 odsto.
Ali, gotovinski krediti, kao najrizičniji, i ovog puta su pod primetno oštrijim uslovima, uz prosečne kamate od čak 9,7 odsto. Smatra se da je ova forma pozajmice donela i najviše prihoda, mada se bankari, svesni da je najbolje ćutati, ne oglašavaju.
Bili su nemi čak i kada je država donela izrazito antitržišnu uredbu o ograničavanju stambenih kredita na samo 0,5 odsto. Uostalom, tih stotinak miliona evra lako nadoknade blagim povećanjem kamate kod ostalih pozajmica ili prilikom kupovine obveznica države Srbije.
Inflacija i monopol
Treba, naravno, reći da visoke kamate, tržišno posmatrano, nisu neosnovane. Umnogome su posledica višegodišnje visoke inflacije, te je i referentna stopa Narodne banke Srbije visoka (5,75 odsto) i na ovom nivou traje već godinu dana, iako su u centralnoj banci više puta najavljivali smanjenje.
Ipak, dublje posmatrano, možda najveći uzrok visokih kamata je dugogodišnja bankocentričnost srpskog finansijskog tržišta. Ovde berza samo formalno postoji; poslovanje od samo dvadeset miliona evra godišnje, što je ravno godišnjem prihodu dobrog kioska na atraktivnoj lokaciji u Beogradu, čini je pomalo karikaturalnom, a bankama omogućava da u Srbiji budu jedini pozajmljivači novca, praktično monopolisti. Takva pozicija omogućava im da svoju robu - novac - prodaju skupo.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija sa novom vlašću i Kina: "Odnosi će se ohladiti, ali se nastavlja saradnja uz strožu kontrolu"
11.11.2026.•
1
Peking poručuje da je spreman da sa novom srpskom vladom jača političko poverenje i širi praktičnu saradnju.
Penzionera sve više, radnika sve manje
11.11.2026.•
11
Sve vlasti na svetu vole da ističu one parametre koji bi mogli ukazivati na nešto bolji učinak tokom njihovog upravljanja.
Pol Makartni postao milijarder: Sada je najbogatiji muzičar na svetu
11.11.2026.•
1
Britanski muzičar Pol Makartni (84), nekadašnji član Bitlsa, dostigao je bogatstvo od oko 1,4 milijarde dolara i postao treći najbogatiji muzičar na svetu, objavio je magazin Forbs.
Kalifornija ipak još ne uvodi poseban porez za milijardere: Predlog odbačen na glasanju
11.11.2026.•
4
Glasači u Kaliforniji odbacili su Predlog 40 za uvođenje posebnog jednokratnog poreza na bogatstvo od pet odsto za stanovnike ove američke savezne države čija neto imovina premašuje milijardu dolara.
Napravljen portal za zakazivanje termina za isplate klijentima Alta banke, u Novom Sadu isplata na sedam mesta
11.11.2026.•
0
Poštanska štedionica saopštila je da je spremna za početak isplate osiguranih iznosa depozita klijentima Alta banke u stečaju, koja počinje 13. novembra.
Šta je sve pokrenula afera oko Alta banke?
10.11.2026.•
3
Finansijsko tržište u Srbiji je stabilno, banke su dovoljno kapitalizovane i likvidne, sa niskim nivoom problematičnih kredita pa građani ne treba da brinu.
Srbija trenutno bez nafte iz Janafa: Stručnjak o tome koliko dugo Rafinerija Pančevo može tako
10.11.2026.•
9
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da bi kvar na Jadranskom naftovodu mogao da bude otklonjen za pet do deset dana i da, ukoliko se to dogodi, ne bi trebalo da bude poremećaja u snabdevanju gorivom.
Šoškić o NIS-u: Rešenje nije nacionalizacija, treba ga tražiti u pregovorima sa Rusima
10.11.2026.•
33
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić smatra da rešenje za NIS treba tražiti u pregovorima sa ruskim vlasnicima, a ne u nacionalizaciji.
Vrednost kompanije Nvidija pala za 250 milijardi dolara zbog afere direktora sa kineskom špijunkom
10.11.2026.•
2
Vrednost kompanije Nvidija gotovo preko noći je umanjena za više stotina milijardi dolara.
Američke berze u porastu, cena nafte pala
09.11.2026.•
1
Američko tržište akcija danas beleži rast, nadoknađujući deo značajnih gubitaka iz prošle nedelje, dok cena nafte pada.
Šoškić: Kurs dinara ostaje fiksan, šire se neistine kako će dinar da izgubi vrednost
09.11.2026.•
18
Predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić je danas kazao da je Poštanska štedionica stabilna i da nema razloga za zabrinutost zbog kursa dinara.
Studenti: Nova vlada će po formiranju hitno predstaviti mere za stabilizaciju kompanije Idea
09.11.2026.•
14
Studenti su povodom situacije s komapanijom Idea Marketi Beograd objavili da je najvažnije sprečiti prekid njenog poslovanja i posledice koje bi pogodile radnike, domaće proizvođače, dobavljače i građane.
Šta nova vlast dobija u nasleđe: Privredni rast na veresiju
09.11.2026.•
7
Srbiji se u 2026. godini prognozira rast BDP-a od 3,2 odsto, što je drugi najbolji rezultat u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), odmah iza Poljske.
NBS: Dinar je stabilan
09.11.2026.•
3
Kurs dinara je stabilan, a Narodna banka Srbije tu stabilnost, kao i do sada, čuva svim instrumentima kojima raspolaže, saopštila je centralna banka.
Pokrenuta istraga o 1,2 miliona Fordovih vozila zbog vazdušnih jastuka
09.11.2026.•
0
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na autoputevima pokrenula je preliminarnu istragu o više od 1,2 miliona vozila Forda zbog slučajeva nenamernog aktiviranja bočnih vazdušnih jastuka.
JANAF obustavio transport zbog havarije, nafta tri dana ne stiže u Rafineriju Pančevo
09.11.2026.•
0
Posle havarije na deonici Jadranskog naftovoda između Siska i Slavonskog Broda, hrvatski JANAF je obustavio transport nafte.
Nakon hapšenja Davora Macure: Pokrenuta prva izvršenja za naplatu dugovanja Idea marketa
09.11.2026.•
9
Kompanija Idea Marketi, nakon hapšenja vlasnika Davora Macure i stečaja u Alta banci, postigla je dogovor sa dobavljačima o podršci i nastavku poslovanja.
Srbija sve više uvozi u struju: EPS izazov za Studentsku listu
09.11.2026.•
10
Na nedavnim parlamentarnim izborima dogodile su se krupne političke promene, a pobednici, i pre nego što su ustrojili novu vlast, pokazuju da u potpunosti razumeju situaciju u kojoj se nalazi Srbija.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
09.11.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto
"Tesla" obustavlja proizvodnju sajbertraka, proizvodiće sajbertaksije
08.11.2026.•
3
Tesla, kompanija američkog bilionera Ilona Maska, zvanično je objavila da će proizvodnju pikap vozila "sajbertrak" postepeno obustaviti do polovine 2027. godine.
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto, ali je porasla inflacija
08.11.2026.•
1
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem tromesečju povećan je za četiri odsto međugodišnje, ali je povećana i inflacija, navedeno je u mesečnom časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Komentari 13
Popovicki
dacic
samo se mnoze i uvek zasticeni
Pete Mitchell
Ne govorim samo o Srbiji. I da, matematika je surova. Ono što si ti napisao o Varšav, Minhenu itd totalno nema smisla.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar