Ekspo i naoružanje su prioriteti: Šta pokazuje budžet Srbije za 2026. godinu?
Budžet Srbije za narednu godinu pokazuje da su prioriteti, pored tradicionalnih investicija u saobraćajnu infrastrukturu, naoružanje i Ekspo 2027.
Foto: 021.rs
Osim toga, Nova Ekonomija piše da se prostor za raznorazne egzotične projekte smanjio.
Tako se već odavno više ne spominje jarbol od dva miliona evra ili premeštanje Savskog mosta u park na Ušću za 15 miliona evra, niti ih poimence ima u budžetu.
Od projekata koji izazivaju pažnju javnosti, u trenutku globalne, ali i lokalne neizvesnosti i očiglednog ekonomskog usporavanja, ističe se jedino plan da se izgradi akvarijum i da se za to potroši milijardu dinara naredne godine. U kapitalnom budžetu Ministarstva finansija za naredne tri godine planira se samo jedna milijarda dinara koji će se potrošiti u 2026. za akvarijum koji bi trebalo da bude blizu nekadašnjeg Hotela Jugoslavija.
Međutim, u ovoj godini bilo je planirano da se potroši 2,36 milijardi dinara za akvarijum, a do kraja novembra ni dinar za tu namenu nije potrošen, pa Nova Ekonomija pita da li će se taj akvarijum uopšte i graditi.
Istovremeno, u nekim oblastima uopšte nema investicija, kao na primer u obrazovanju koje ima velike infrastrukturne probleme.
Delfinarijum umesto zakona o roditelju-negovatelju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prošle godine je najavljivao i delfinarijum koji bi trebalo da se nalazi u Surčinu u okviru Ekspoa, ali ovaj projekat se nigde ne pominje poimenice u republičkom budžetu, pa se ni ne zna koliko će to koštati. On se svojevremeno pozvao na "svetska istraživanja" koja pokazuju da delfini blagotvorno deluju na decu sa autizmom.
Nova Ekonomija ističe da je zbunjujuća otkud takva briga za decu sa smetnjama u razvoju kada se uzme u obzir da su poslanici vladajuće većine tri puta do sada odbili da glasaju za usvajanje zakona o roditelju-negovatelju.
Od 2013. godine se pozivaju vlasti da usvoje zakon, a nedavno je nadležno ministarstvo konačno krenulo u izradu zakona, mada nacrt odavno već stoji u fiokama.
Pored akvarijuma, znatna sredstva će se izdvajati naredne tri godine za Prirodnjački muzej koji bi takođe trebalo da se gradi u parku na Ušću. U 2026. godini 2,9 milijardi dinara, 3,7 milijardi dinara u 2027. i 1,6 milijardi u 2028. godini. Ukupno bi za ovaj muzej, sudeći prema revidiranoj Fiskalnoj strategiji, trebalo da se izdvoji 10,8 milijardi dinara ili više od 90 miliona evra.
Zanimljivo je, dodaje Nova Ekonomija, da je za oba projekta najavljivano da će biti gotovi do specijalizovane svetske izložbe EKSPO 2027, koja počinje u maju 2027. godine, ali sudeći prema ovim planovima u budžetima nisu velike šanse za to.
Projekti kasne
Pored muzeja i akvarijuma za koje je kašnjenje, čini se, neminovno, sada je već dilema i da li će Nacionalni stadion biti gotov na vreme. Kada je delovalo da sve ide kao po loju, predsednik je uveravao da će stadion biti gotov do 1. decembra 2026. godine. Sada se već nada da će grubi radovi biti gotovi do kraja februara 2027. Nekada se planiralo da ceremonija otvaranja Ekspoa bude na njemu, a sada "bi bilo dobro" i da se na njemu održe neki događaji tokom izložbe.
Ovo nije ni čudo, pošto je od planiranih 18,5 milijardi dinara ove godine iz kapitalnog dela budžeta Ministarstva finansija za 11 meseci isplaćeno svega 143 miliona dinara ili 0,8 odsto.
Nacionalni stadion od 75 milijardi dinara je upravo taj projekat koji, kako navodi Nova Ekonomija, svi pominju kao nepotrebno arčenje para dok osnovne, egzistencijalne potrebe građana po Srbiji, od vodovoda i kanalizacije do oronulih škola, nisu zadovoljene.
Zato je za Ekspo za 11 meseci ove godine potrošeno 30 milijardi od planiranih 46 milijardi dinara. Od ove godine je već potrošeno 47 milijardi dinara za ovaj megalomanski projekat, a u narednoj godini je planirano još 42,5 milijardi dinara. Iako je više puta napominjano da objekti u okviru Ekspoa moraju biti završeni do decembra 2026. godine kako bi gosti mogli da urede svoje paviljone, planira se još i trošak od 14,5 milijardi dinara i u 2027. godini.
Kako se navodi u analizi budžeta i fiskalne strategije Nacionalnog konventa o EU, a koji je radio Centar za visoke ekonomske studije, realizacija projekata usko povezanih sa projektom Beograd Ekspo 2027, uključujući i Nacionalni stadion, što je ukupno oko tri milijarde evra, kasni za 270 miliona evra u 2025. godini, sa manjim kašnjenjem u 2026. godini od oko 14 miliona evra, ali i prebacivanjem oko 10 odsto ukupne vrednosti izgradnje u samu 2027. godinu. To je zapravo 14 odsto ukoliko se posmatraju samo Ekspo i Nacionalni stadion ili oko 260 miliona evra. Za Nacionalni stadion se oko 10 odsto vrednosti ili 62 miliona evra prebacuje čak u 2028. godinu.
U njihovoj analizi se napominje da kasni i realizacija još ukupno 14 projekata, među kojima je pruga Beograd–Budimpešta čiji je završetak jednim delom prebačena u 2026. godinu sa oko 83 miliona evra.
"Međutim, 16 projekata napredovalo je brže od plana, neki od njih značajno, tako da je ukupna realizacija u 2025. godini veća od plana za oko 360 miliona evra", napominju u analizi.
Više novca za Rafale, nego za zdravstvo
Ukupni kapitalni rashodi države u narednoj godini, prema budžetu, beleže relativni pad, sa 7,1 odsto BDP-a u 2025. na 6,7 odsto BDP-a u 2026. godini.
Kako se navodi u oceni budžeta Fiskalnog saveta, osetno rastu jedino ulaganja u odbranu, dok svi drugi sektori beleže stagnaciju ili blagi pad.
"Prema podacima iz budžetskog plana, najdominantnije komponente kapitalnog budžeta za 2026. godinu jesu investicije u oblasti odbrane i bezbednosti od 1,4% BDP-a, koje nemaju visoke multiplikatore, i izdaci za Ekspo i prateću infrastrukturu od 0,7% BDP-a, čija je ekonomska isplativost i dalje upitna", napominju u Savetu.
Ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu ostaju visoka, oko dva odsto BDP-a, ali kako Savet navodi u oceni budžeta, ona se i nominalno i relativno smanjuju u odnosu na ovu godinu.
Najveći dobitnik u budžetu je Ministarstvo odbrane, ili bolje reći, proizvođač francuskih aviona "rafal".
Naime, ulaganja u odbranu rastu sa 121 milijarde u 2025. na 148 milijardi dinara u ovoj godini, što je uvećanje od 27 milijardi dinara.
"Ovo zapravo predstavlja neto prirast čiji je glavni pokretač samo jedna stavka, nabavka vojnih aviona 'rafal', koja se uvećava za 42,7 milijardi dinara, sa 55 na 97,7 milijardi, dok izdaci za redovne investicije u vojnu opremu opadaju za 15 milijardi dinara. Ilustracije radi, ovaj rast investicija za 'rafale' veći je od ukupnih javnih investicija opšte države u zdravstvo, a nivo ulaganja predviđen za ove vojne avione gotovo je dvostruko veći od ulaganja u izgradnju železničke infrastrukture", primećuju u Fiskalnom savetu.
Dakle, Nova Ekonomija zaključuje da od tri prioriteta države u narednoj godini, jedan donosi samo trošak, jedan podstiče ekonomiju samo dok se gradi, ali povraćaj uloženih sredstava je na dugačkom štapu, dok jedino ulaganja u puteve i železnicu mogu doprineti boljem kvalitetu života i usput i podstaknuti ekonomsku aktivnost.
Ceo tekst Nove Ekonomije možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Stepanović: Naprednjaci napravili duplo veći javni dug nego sve bivše vlasti
28.09.2026.•
13
Urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović kazala je da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti.
Bulgargaz dobio licencu za trgovanje prirodnim gasom u Srbiji
28.09.2026.•
0
Kompanija Bulgargaz EAD je saopštila da joj je Agencija za energetiku Srbije dodelila licencu za obavljanje veleprodaje prirodnog gasa u Srbiji na period od 10 godina.
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
5
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
7
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
Komentari 24
dacic
Dragan
Dragan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar