Nestašice vode - možemo li ih sprečiti?
Paklena tromesečna suša primorala nas je da ovog leta i te kako povedemo računa o vodi, kako pijaćoj, tako i onoj koja se koristi za druge ljudske potrebe ili u industriji, poljoprivredi i rudarstvu.
Foto: Pexels (Anna Shvets)
Unazad nekoliko decenija, situacija s potencijalnom nestašicom vode konstantno se ponavlja, pa je jasno da ćemo o dragocenoj tečnosti morati svakodnevno da vodimo računa, zimi koliko i leti, tokom vlažnih perioda, baš kao i kada sunce žestoko prži.
Naravno, nevolje s ekstremnom temperaturom i manjkom vode ne muče samo nas - upravo ovog leta videli smo kako ceo Mediteran i veći deo Srednje Evrope more iste brige. Tako je voda na plažama u najpoznatijim sredozemnim letovalištima tokom avgusta dostizala previsokih 29 i 30 stepeni Celzijusa, pa su turisti počeli da zaobilaze tradicionalne plaže.
Vodni potencijal
Neophodno je realno sagledati koliki je vodni potencijal Srbije. Ukratko, nismo siromašni vodom — s 1.000 kubika vode godišnje po glavi stanovnika možemo relativno lako da zadovoljimo sve potrebe stanovništva i brojnih ljudskih delatnosti.
Međutim, žitelji okolnih država imaju dva do tri puta više ovog dragocenog resursa. Srbija ne bi trebalo da ima problema s osnovnom tekućinom, ali samo pod uslovom da se vodnim resursima dobro upravlja i sistematski ulaže u ove potrebe. Pored obezbeđivanja dovoljnog obima, neophodno je obezbediti i potreban kvalitet vode.
Naravno, prioritet je snabdevanje stanovništva pijaćom vodom. Valja znati da je do Drugog svetskog rata tek 10 odsto stanovništva Srbije bilo priključeno na vodovod. Naglim razvojem vodovodnih mreža u periodu od 1950. do 1980. godine, oko 85 odsto žitelja Srbije prešlo je s bunarske na upotrebu prerađene vode.
Tada dolazi do zastoja, pa su gradski vodovodi zapušteni. Tako se danas gubi oko 37 odsto proizvedene vode, dok su lokalna preduzeća za održavanje vodovoda bez potrebne opreme i stručnih ljudi za otkrivanje rupa u cevima i nelegalnih priključaka. Iznenađuje to što u polovini ovih preduzeća nije zaposlen nijedan inženjer.
Prerada savske vode
Iako Srbija kao celina ima dovoljno vode, problem su pojedine "suve" zone, na severu Bačke, po Šumadiji i u gornjem slivu Južne Morave. U većem delu za snabdevanje se koriste podzemna nalazišta, odakle se voda crpi u takozvanim reni-bunarima, ali se u Beogradu paralelno koristi i, znatno slabijeg kvaliteta, prerađena voda reke Save.
Širom republike izgrađene su brojne akumulacije, dok se ne mali broj gradova u zapadnoj i istočnoj Srbiji snabdeva planinskom vodom koja se taloži u krškim bazenima. To su izvorišta kvalitetne vode, ali su nestabilni po obimu. Stoga su Niš, Knjaževac i još neki manji gradovi građevinskim intervencijama povećavali kapacitet izvorišta. U svetu se i danas za primer uzima Bor, gde su građevinski inženjeri uspeli da kapacitet izvorišta povećaju sa 90 na 250 litara u sekundi.
Iskustva s akumulacijama i preradom savske vode su poučna i ne baš najpovoljnija. Akumulacije se brzo zagađuju, pre svega zato što se po izgradnji "veštačkog vodnog bazena" u okolini brzo podižu vikend naselja, koja zagađuju akumulaciju. Rešenje leži u strožijim uslovima za izgradnju vikend-zona, dok je s izgradnjom akumulacija neophodno nastaviti jer se jedino pomoću njih mogu očuvati dovoljne vodne rezerve za vrele i bezkišne letnje periode.
Revitalizacija isušenih bara
U susednoj Mađarskoj iz izgrađenih akumulacija tokom letnjih suša snabdevaju se kanali i manje reke, koje ostaju na biološkom minimumu vode. Među stručnjacima su sve češće inicijative da se u Vojvodini započnu radovi suprotnog efekta od nekadašnjeg isušivanja i predlaže se svojevrsna revitalizacija pre sto ili dve stotine godina isušenih bara i rukavaca. Suštinski, reč je o brizi za očuvanje kvalitetnih izvorišta vode.
Kada su se postojeća izvorišta u Makišu pokazala nedovoljnim za neprekidno rastući Beograd, glavni grad se odlučio da, umesto nastavka traganja za novim vodnim bazenima, počne da prerađuje vodu reke Save. Bio je to predlog angažovanih francuskih stručnjaka, kritikovan od prvih dana, ali je usvojen. Jednostavno, broj divljih naselja po periferiji i obodu Beograda bio je toliko velik da je bilo neophodno naći neko brzo i praktično rešenje, kvalitet je bio u drugom planu.
Udvostručena potrošnja
Beogradski primer je pouka, možda ponajviše baš za Novi Sad, grad koji je poslednjih decenija ostvario prevelik, po mnogima i nepotreban rast. Posledica toga je i znatno uvećanje potrošnje vode. Nekada se u najvećoj vojvođanskoj varoši u proseku trošilo oko 800, a danas više od 1.150 litara u sekundi, s tim da u dnevnim pikovima dostiže i 1.500 litara u sekundi.
Ovogodišnji toplotni talas doneo je rekord i po ovom pitanju. Potrošnja vode je uvećana, pa je često po sat-dva dnevno premašivala 1.750 litara, a 16. jula i rekordnih 2.000 litara u sekundi. To je previše za današnje gradske kapacitete, pa su sve češća razmišljanja o aktiviranju novog izvorišta na Ratnom ostrvu.
Došli smo i do stanja vodovodne mreže, u kojoj se izgubi više od trećine proizvedene pijaće vode. Od osamdesetih godina prošlog veka vodovodi su zapušteni, i sada je potrebno oko 900 miliona evra kako bi se svi vodovodi u srpskim gradovima doveli u ispravno stanje.
Osnovni izvor prihoda svih vodovoda je cena vode, pa je za nastavak održavanja i poboljšanje mreže neophodno povećati cenu, otprilike za 50 odsto, sukcesivno u tri ili četiri navrata. Tokio, grad sa vodovodom dugim 270.000 kilometara, uspeo je da smanji gubitak vode sa 20 na tri odsto.
Najviše na tuširanje
Međutim, ni redovno održavanje vodovoda neće biti dovoljno da se očuva kvalitet i snabdevanje vodom. Biće potrebna ozbiljna racionalizacija potrošnje, ponajviše na individualnom nivou. U planu je i sakupljanje i korišćenje kišnice.
Građanin Srbije u proseku dnevno potroši oko 155 litara vode, u poređenju sa 135 litara kod prosečnog Nemca. Amerikanci, naravno, vole da se u svemu ističu, pa tako prosečan Amerikanac dnevno utroši čak 300 litara vode. Tokom izrazito toplih dana potrošnja se povećava za oko 30 odsto.
Većina Evropljana ima navike slične nemačko-srpskim, mada je vidljivo da je potrošnja kod stanovnika južnijih predela nešto veća. Oko 40 odsto vode odlazi na tuširanje, 30 odsto na toalet, a 13 odsto na pranje. Kako moderni tipovi tuševa, WC-šolja i bojlera troše upola manje vode u poređenju s ranijim modelima, vidi se da je racionalizacija već počela. Naravno, postoji još mnogo prostora za dalja poboljšanja ovih uređaja.
Kejptaun i Kopenhagen
Kejptaun, grad poznat po nestašici vode, uveo je stroge standarde ispravnosti uređaja u domaćinstvima, s tim da grad snosi troškove popravke za siromašnije porodice. Istovremeno, cena vode povećana je za 30 odsto, dok se cena tokom letnjeg perioda dodatno uvećava za 25 odsto. Uspeo je da potrošnju sa 110 litara po osobi skoro prepolovi na 62 litra.
Kopenhagen se, s druge strane, odlučio da koristi relativno česte padavine u gradu na obali Baltika. Putem izgrađenih manjih vodokanala skuplja i skladišti kišnicu u obližnjim bazenima, odakle je koriste stanari okolnih zgrada. Mnogi počinju da za određene aktivnosti koriste prerađenu vodu.
U Pekingu je čak trećina utrošene vode prerađena otpadna voda, kojom se zaliva zelenilo i peru ulice. U nekoliko gradova Nemačke sve uspešnije se voda posle tuširanja prerađuje već u samom stanu i vraća za ispiranje WC-šolje. Procene su da će se vremenom sve veći deo potrošača, barem za pojedine potrebe, koristiti prerađenom otpadnom vodom.
Voda ne pada s neba
Prošla su vremena kada se voda posmatrala kao prirodna tekovina, nešto što "pada s neba". Voda, pogotovo pijaća, dragocen je resurs koji je neophodno dobro pripremiti pre nego što se upotrebi. Takođe je neophodno čuvati je, koristeći prerađenu otpadnu vodu za brojne delatnosti, gde god je to moguće.
Vode u Srbiji imamo dovoljno, ali ne previše. Stoga, da bismo uvek imali dovoljno osnovne tečnosti, neophodno je da vodimo brigu o rekama i vodotocima kao glavnim resursima, posebno o izvorištima iz kojih crpimo dragocenu tečnost.
Podjednako je važna i racionalna potrošnja, zatim sakupljanje i prerada, te ponovna upotreba otpadne vode. Jedino tako ćemo izbeći potencijalne nestašice i sukobe zbog tečnosti bez koje se ne može.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
17.10.2025.•
3
Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.
Komentari 4
Anonimus
Razlog
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar