Novogodišnja otmica na američki način
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Poprilično se iscrpimo, materijalno i fizički. No, prvi dani januara su neradni i svi se odmaramo od prazničnog bekrijanja. Možda su urednici u medijima jedini koji tokom ovih dana nisu baš raspoloženi - nema događaja i žestoko se muče kako bi nekako pronašli nove sadržaje zanimljive široj publici.
Oni bliži sportu još se sećaju kako se godinama iščekivao rezultat, sportski inače osrednje, ponoćne trke u Sao Paulu - bio je to prvi događaj u novoj sezoni. Još veći pogodak bilo je organizovanje Bečkog koncerta, svakog 1. januara u 11 sati.
cela Evropa redovno prenosi koncert prepun polki i valcera, najčešće iz muzičke manufakture porodice Štraus. Uz skijaške skokove, to je bilo sve što se zbivalo, tačnije što nas je zabavljalo prvog dana nove sezone.
Od Teherana do Karakasa
Ovoga puta bilo je neuporedivo dinamičnije. Burna dešavanja preplavila su svet već na samom startu godine. Počelo je sa velikim demonstracijama u Teheranu, gde je nezadovoljstvo građana životnim uslovima pojačano najintenzivnijom krizom snabdevanja vodom u istoriji. Dogodila se najveća suša unazad šezdeset godina, vode nema neprekidno i po dvadeset sati.
Iz SAD su demonstrantima poručili da su spremni da im pomognu, mada je utisak da su Amerikanci, režiseri brojnih "obojenih revolucija", odavno prisutni u dešavanjima u glavnom gradu Irana.
Mnogo burnije bilo je u noći između 1. i 2. januara u Karakasu. Istina je da su zbivanja u Venecueli već mesecima u središtu pažnje svetske javnosti, pa ni sam atak SAD na državu sa tridesetak miliona stanovnika nije iznenađenje.
Ipak, malo ko je očekivao napad dok još praznična opuštenost traje, dok je zaista raritet da je svojevrsni prevrat izveden za nekoliko sati, koliko je trajala otmica venecuelanskog predsednika Madura.
Gotovo da nije potrebno reći ni da su izvođači Amerikanci, niti da je sve izvedeno bez odobrenja Ujedinjenih nacija, time i suprotno međunarodnom javnom pravu. Slične promene vlasti u "neposlušnim" državama iz Vašingtona odavno realizuju širom sveta. Ipak, ovoga puta bilo je odlučnije i efikasnije nego ikada ranije.
Suprotno međunarodnom pravu
Amerikanci su oteli i Madura odveli u njujurški zatvor sa najavljenim planom da mu sude za navodno krivično delo zloupotrebe narkotika. Ne obaziru se na to što po međunarodnom pravu predsedniku države, dok mu traje mandat, ne može proces da vodi sud iz druge države.
Teroristički čin u režiji najmoćnije sile na svetu podržali su Ukrajina i Izrael, dok su reakcije iz država članica Evropske unije neka vrsta nevoljnog odobravanja uz dosta međusobnih razlika i protesta javnosti. Nije lako jednoj Danskoj, inače istorijski najvernijem savezniku SAD, da se saglasi kada je Tramp javno izjavio da ne odustaje od pripajanja Grenlanda, strateški neobično značajne teritorije pod upravom vlade u Kopenhagenu. Beloj kući nije ugodno ni što se Kanada, prema kojoj SAD takođe imaju aspiracije, ne oglašava.
U svetskim levičarskim krugovima bilo je očekivanja da će Rusija i Kina odlučnije i izdašnije podržavati ideološki blisku vlast u Venecueli. Ali, Moskva je izrazito usmerena na Ukrajinu i sa brigom gleda na zbivanja u Iranu. Teško da ima kapacitete za aktivnu podršku i trećoj državi, pri tome udaljenoj više od devet hiljada kilometara. Slično je Kina obuzeta Tajvanom i, takođe, Iranom. Njihova reakcija se svela na oštre proteste i zahteve za puštanje uhapšenog predsednika.
Za 50 miliona dolara
U ranijim intervencijama u drugim zemljama Amerikanci su se koristili vojnim jedinicama, uključujući i pešadijske. Ovoga puta, svesni da sličan atak na tridesetomilionsku i prilično solidno naoružanu državu ne bi prošao bez ozbiljnih žrtava i po agresora, odlučili su se na sasvim drugi način. Smenu vlasti pokušavaju da izvedu preko terorističkog čina kidnapovanja prve ličnosti protivničkog režima.
Zaigrali su na brojne unutrašnje rivale i protivnike predsednika Madura, pomalo i na nezadovoljstvo pojedinih slojeva ekonomskom situacijom u Venecueli. Možda je, ipak, presudnu ulogu odigrala nagrada od 50 miliona dolara za onog ko dostavi informacije ključnog značaja za otkrivanje i otmicu predsednika Venecuele. Ispostavilo se da su bivši šef vojne i bivši šef civilne obaveštajne službe Venecuele bili od velikog značaja prilikom pribavljanja podataka o načinu kretanja i zaštiti Madura. Ta spoznaja bila je do te mere tačna i precizna da je Amerikancima, svakako uz bezbroj značajnih podataka pribavljenih satelitskim i drugim snimanjima, omogućila osmišljavanje i realizaciju otmice u trajanju od samo dva i po sata.
Amerikancima sve poznato
Odbranu Venecuele, zasnovanu na solidnim sistemima za protivvazdušnu aktivnost S-300 pristiglim iz Rusije, imali su na tacni i tačno su znali koordinate svih sedam ključnih odbrambenih punktova. Razorili su ih raketama već prvog sata napada. Bukvalno svih sedam, i to do te mere da su ubrzo nad Karakasom slobodno leteli američki helikopteri iz kojih su poiskakali pripadnici specijalnih jedinica.
Znali su sve o skloništu, u okviru vojnog poligona, gde se skrivao Maduro. Već nakon dva i po sata od početka intervencije, predsednik Venecuele bio je otet i smešten na američki brod u venecuelanskim vodama, odakle je avionom upućen u Njujork.
Brzo nakon otmice, Amerikanci su se, praktično, povukli iz direktnog prisustva u napadnutoj državi. Računaju da će imati snažan, odlučujući uticaj na formiranje nove vlade nakon izbora koji bi trebalo da se održe u roku od mesec dana. Dotle državu praktično vodi dosadašnja potpredsednica.
Ovakav plan sugeriše da Amerikanci za promene u Venecueli, uz kidnapovanje predsednika, računaju i na saradnju sa lokalnim političkim čelnicima, kako opozicionim tako i sa pojedinim iz vladajuće strukture. Ogromna vojna mašinerija iskorišćena je kao upozorenje Venecuelancima, pa se tako u vodama ove države nalaze ne samo najveći nosač aviona na svetu već i najmoćnije nuklearne podmornice. Za sada nije bilo potrebe da intervenišu.
Kidnapovanjem do prevrata
Amerikanci su prvenstveno računali na poseban plan za otmicu predsednika Madura i prevrat su izveli kroz kidnapovanje. Atraktivnost izvedbe omogućila je da se događaj svetu prikaže kao neka vrsta akcionog filma.
Ceo slučaj je brzo preveden u spektakl, a nasilan čin se posmatra kao filmska akcija. Kao takav, dobro se uklopio u beskrajno novogodišnje zabavljanje globalne javnosti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Komentari 6
Šatorsko nasilje
Ima nade za nas!
Rusofil_IQ0
"Suprotno međunarodnom pravu"
maduro je 2024 debelo izgubio izbore, pobio i proterao celu opoziciju, proterao 8 miliona veneculanaca, ljudi prakticno umiru od gladi i rade za plate od 6$, zemlju poklonio kinezima, iranu i rusiji
O kakvom medunarodnom pravu se ove radi, moim objasnjenje ljudima koji tamo zive??
Pančevac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar