Mogu li studenti doneti sistemsku promenu?

U Srbiji postoji jedno nepisano pravilo, svaki protest ima rok trajanja, a svaka energija se na kraju ili pretvori u stranku, ili u razočaranje.
Mogu li studenti doneti sistemsku promenu?
Foto: 021.rs
Studentski protesti su, bar za sada, izuzetak. Pokrenuli su ono što je delovalo nemoguće, probudili su ljude koji su godinama ćutali, naterali vlast da se nervira, a opoziciju da se zapita o razlogu postojanja. I to bez stranačkih zastava, bez lidera, bez marketinga i bez "projektnog budžeta", piše Naš Portal.
 
U zemlji u kojoj sve mora da ima gazdu, šefa, centralu i tablu sa natpisom "ovde se donose odluke", studenti su došli kao kvar na sistemu. Ne zna se ko vodi, ne zna se ko pregovara, ne zna se ko izdaje saopštenja, i ono najzeznutije, ne zna se koga treba uceniti, zaposliti ili kompromitovati.
Takav pokret je za vlast kao kvar u  sistemu napravljenom još pedesetih, niko ne zna kako se popravlja, dokumentacija izgubljena, a glavni inženjer umro.
 
Pusti proteste i kontroliši ih ubacivanjem "svojih" među njih, pohapsi nekolicinu, sve proglasi "obojenom revolucijom", pusti tabloide da urade ostatak i čekaj da se ljudi umore. E, pa ta stara škola više, izgleda, ne radi.
Sistem je navikao na kratke proteste. Na one koji počnu dramatično, a završe se u šetnji od Slavije do Skupštine, uz pištaljke i selfije. Problem je što studenti nisu šetnja. Oni su blokada i upornost. Oni su generacija koja nema ni posao, ni kredit, ni iluziju da će joj biti bolje ako ćuti. Ali iskusni političari znaju nešto što studenti tek treba da nauče, a to je da svaka energija ima rok trajanja, a svaki pokret tačku pucanja.
 
Opozicija je u još većem problemu. Godinama su pokušavali da izvedu ljude na ulicu, nije im uspelo. Studenti su to uradili za nekoliko nedelja. Ako izađu na izbore imamo nova lica, novu energiju, novu listu i birače koji se okreću onima koji stvarno nešto i rade. A opozicionari gaje sličan odnos prema studentima kao i prema vlasti, gledaju da im se ne zamere previše. U javnosti ponavljaju kako su "mladi nada Srbije", dok se većina u stvarnosti pita "gde sam tu ja". Jedni bi da se sakriju iza te dece, dok bi drugi da ih progutaju.
I zato najveća politička misterija u Srbiji trenutno nije vlada, ni opozicija, ni izbori, već studentska lista. Ne zna se ko su kandidati, ne zna se ko je nosilac, ni kakav je program, ali zna se da bi mogla da napravi pometnju na izborima.
 
Međutim, tu se krije i opasnost, jer pokret ima ogromnu energiju, ali još nema političko lice. A politika bez lica u Srbiji ne postoji dugo, pre ili kasnije, neko mora da stane pred kamere i kaže: "Ja sam taj." I tog trenutka počinje prava borba.
 
Nijedan protest u Srbiji nije pobedila vlast, svi su se raspali sami. Urušavalo ih je uvek isto, ideološke podele, lične sujete, borba za pozicije i najvažnije, pitanje „ko će biti prvi na listi“.
 
To je trenutak kada pokret prestaje da bude pokret i postaje zbir malih ambicija. A tada vlast više ne mora ništa da radi. Dovoljno je da gleda kako se energija pretvara u sitne političke trgovine.
 
I zato, postoji nekoliko ishoda. Da studenti uđu u politiku, što bi bio najveći politički potres u Srbiji još od 2000. godine. Da studenti ostanu na ulici, protesti traju još neko vreme, pa polako slabe, dok se sistem ne vrati u staru ravnotežu. Da se pokret rasloji i nestane, neki ulaze u politiku, neki u nevladin sektor, neki u inostranstvo, a većina u privatne živote.
 
I za nekoliko godina, studentski protesti postaće dokumentarac, par knjiga i nostalgična uspomena na vreme kada je delovalo da se nešto može promeniti.
 
Srbija je već videla mnogo protesta. Studente 1996. pa 5.oktobar, šetnje protiv diktature, "Jedan od pet miliona", "Srbija protiv nasilja".  Svi su imali isti problem: ulica je bila jača od politike, ali politika je na kraju preživela ulicu.
 
Pitanje "šta posle studenata" je zapravo jednostavno, hoće li ova generacija prvi put posle dugo vremena uspeti da iz protesta napravi sistemsku promenu Ili će završiti kao i sve prethodne. Kao talas koji je zapljusnuo obalu, podigao mnogo buke, a onda se tiho povukao.
 
U Srbiji, posle svakog velikog protesta, na kraju, sistem ostaje isti.
 
Samo ljudi postanu malo stariji, malo umorniji i mnogo ciničniji.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Std

    17.02.2026 21:59
    Studenti protiv sebe imaju sve nazadno u zemlji plus pametnjakovice iz druge srbije koji su demokratiju sabotirali 2012. a sabotirace i njen povratak.
  • B

    17.02.2026 21:44
    B
    Normalno da mogu! Neka mi neko kaze za ovih skoro cetiri decenije koga da podržim a da nije debelo slagao i opljackao. Nema i ne postoji! Samo napred omladino narod je uz vas i zreli smo za korenite promene.
  • Milorad

    17.02.2026 21:37
    Milorad
    Ovo je nesto sto nije vidjeno kako u Srbiji tako u svetu. Pobuna mladih nad sistemom koji svakog coveka cini robljem i zato je podrska sve jača i odlučnija u gradjanstvu kako vreme odmiče sto mnoge zabrinjava i plasi jer istrošeni nametnuti poredak šalje u prošlost na koji su se mnogi morali priviknuti. Sam razum coveka 21 veka se drasticno promenio i to niko ne moze zaustaviti uprkos raznim zamkama i sl. jer život je nesto najdragocjenije koji se nikome ne poklanja niti ga ga se protraciti. Kao covek koji odrastao i vaspitavan u prošlom Veku bio sam zabrinut za sviju zemlju i potomke ali nakon svega sto je omladina pokazala i žrtvovala ni malo se ne plašim za buducnost istih jer to rade perfektno mudro i kvalitetno.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Picula: Nije EU švedski sto

Tonino Picula, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, u autorskom tekstu za Radar analizirao je odnos srpskih vlasti prema evrointegracijama.

Koga crkva nagrađuje, a koga kažnjava?

Odluka vrha Srpske pravoslavne crkve da iz crkvene zajednice isključi teologe Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića otvorila je pitanje odnosa Crkve prema unutrašnjoj kritici, ali i prema političkim strukturama vlasti.