Iz centra na "brdo" 2: Biti na nogama
Krajem aprila 1979. u Velikoj Britaniji su održani izbori - pokazalo se istorijski - na kojima su Konzervativci potukli do tada vladajuće Laburiste.
Foto: 021.rs
Margaret Tačer je postala prva žena premijer u zemlji sa dugovečnom parlamentarnom istorijom.
Na sam dan izbora naša kuća je odlučila da iznajmi studio u BBC, za takozvano unilateralno javljanje.
U zakazano smo vreme, kolega Gabi Bodiš iz Redakcije na mađarskom jeziku i ja, bili u zgradi, za mene, u hramu televizijske "religije".
Dok smo čekali na svoje vreme za javljanje u udobnoj garnituri za sedenje, uz bogatu ponudu iz mini bifea, ćaskajući sa kolegama iz raznih televizijskih kuća, popili smo kafu, pa viskić... Klasika, novinarska.
Na vidnom mestu u tom prostoru, na specijalnoj tabli, bila je okačena lista sa satnicama i imenima stanica i novinara koji će se matičnim redakcijama javljati iz nekoliko, za to predviđenih, studija. Jedan za drugim na tom spisku, sve sami svetski giganti: ABC, CBS, NBS, RAI, ZDF, ARD, ORF... i JRT. Sa našim imenima! Osećao sam se fenomenalno. Ponosno.
U zakazano vreme ušao sam u studio. Na vezi je već bila Doda Tot, koleginica iz naše "spoljne".
Popričali smo, potopuno opušteno, o tome šta ima novo kod kuće. Obavestila me je, što mi je bilo izuzetno bitno, šta je već stiglo od Evrovizije - u regularnom dnevnom biltenu razmene informacija - za takozvano "pokrivanje" i šta bih od toga, mogao da iskoristim za svoju priču. Znao sam da će Doda, kao i obično, izveštaj maksimalno dobro opremiti, te ga takvog proslediti svim jugoslovenskim centrima.
OK. Sve spremno. Krećemo u snimanje.
Odjednom blok! Nisam mogao ni reč da izgovorim. Zavrteo mi se u glavi onaj spisak stanica, imena novinara za koje sam čuo - neki od njih behu istinske hodajuće novinarske legende - pomisao na milione ljudi koji će taj izveštaj videti uveče, po Dnevnicima u celoj Jugoslaviji. Panika!
Prvi put sam posle godinu dana "mogu-ja-sve" iluzije, shvatio čime se, zapravo, bavim i koliko je ogromna moja profesionalna odgovornost.
Izvinio sam se Dodi, slagao da treba još nešto da dopišem u tekstu i na ogromno Gabikino iznenađenje, izašao iz studija. Zamolio sam ga da se on prvi javi, jer ja, kao, treba još nešto da izredigujem u izveštaju.
Nervozno sam se vrteo u krug, duboko disao, popio čašu vode... Bez pomoći. Užas je trajao.
Gabi je u međuvremenu završio snimanje i izašao je iz studija. Sada nema više nazad. Moram, kako god znam i umem!
Opet sam razgovorao sa Dodom, disao na škrge, šatro se, šalio... Nekako sam izveštaj - kraći od onoga što sam planirao - u kameru ispričao.
Sledeće dve godine loše sam se osećao u studiju. Svoju traumu nisam nikom saopštio, verujući da ću se vremenom, kroz rad, iste osloboditi. Nalazio sam u tom nastojanju, različite načine. Maksimalno sam skraćivao najave u Dnevniku. Govorio sam kao voditelj u studiju, samo ono, odista, neophodno.
Sva sreća, tada sam često izveštavao iz inostranstva. Beše u to vreme velika politička kriza u Italiji, sa izborima svako malo, potom Samit nesvrstanih u Havani i boravak od dvadesetak dana na Kubi...
Na terenu, u nekom drugom okruženju, sasvim sam se dobro osećao. Studio sam i dalje mrzeo.
Početkom 1980. zbog bolesti Josipa Broza, potom njegove smrti, pa višemesečnog, shodno novonastaloj situaciji, drugačije komponovanog programa, informatine emisije su uglavnom bile spikerske. Koristio sam tu pogodnost, kada god sam mogao.
Na jesen iste godine, prvi put sam u Dnevniku "prodao" verziju "vesti dana". Do tada je bila praksa da iza špice emisije voditelj ili spiker, uz pozdrav gledaocima, pročita takozvanu generalnu najavu sa najvažnijim vestima toga dana, potom je išao politički blok iz zemlje, vesti iz sveta, prilog ili dva iz privrede, kultura, sport, vreme... i doviđenja.
E, u mojoj koncepciji je bilo ovako: špica, efektan izbor najvažnijih događaja dana - sa snimcima, mini tonskim insertima ili sa slajdovima pokriven - koji je iz "ofa", pročitao dežurni spiker. Tek tada sam kao voditelj, pozdravio gledaoce, te uz nekoliko rečenica, najavio ono što ćemo emitovati u toku emisije. Dalje je sve išlo ustaljenim redom.
Time sam lišio sebe da čitam, nekada predugu generalanu najavu. Sve ostale intervencije između priloga, bile su maksimalno kratke. Trudio sam se da budu što više personalizovane: mini komentar onoga što smo čuli i videli, ili najava sledećeg priloga.
Tako lagano, iz emisije u emisiju, tražeći za sebe najkonforniji okvir, ali pritom i razlog za prisustvo u studiju, jednog dana sam ceo Dnevnik odstajao. Bio sam, zapravo, domaćin emisije, koji je "goste", dakle gledaoce, dočekao, kako dolikuje, na nogama.
DOMAĆIN! Prava reč za tu koncepciju. Stajanje je u emisiji je postao moj zaštitni znak. Jedini sam tada tako vodio Dnevnik. Vrlo, vrlo dugo i ostao usamljen u tome.
"Vesti dana" bile nešto novo. Skoro revolucionarno, za kruti, gotovo rigidni format, kakav televizijski Dnevnik jeste. Taj moj koncept u drugim stanicama JRT i njihovim Dnevnicima, dugo nije bio prihvaćen. Štaviše, nisu ga praktikovale ni sve kolege u TVNS. Neke, dabome, jesu.
Kako god bilo, decenijama već, tu šemu, u raznim verzijama, svakodnevno gledamo po mnogim televizijama. A bio je to krajnje iznuđen potez. Potpuno neželjen. Moje panično bekstvo od nelagodnosti u studiju.
Slučajna namera sa dobrim raspletom. Moglo je biti i drugačije. Nije!
Međutim, ironijom sudbine, nisam zapamćen po tome, već po stajanju u emisiji. Ako sam uopšte, po bilo čemu, zapamćen? Siguran sam da u Radio-televiziji Vojvodine, taj podatak o istoriji koncepta "vesti dana", retko ko zna.
Ovi "patuljci" što danas vode informativu, o tome, siguran sam, "pojma nemaju". Nemam bolju ekspresiju tim povodom, od citiranja naslova onog veselog pesmičuljka.
Uostalom, koga - tamo na "brdu" - to, uopšte, zanima? Zašto bi? Nismo iz istog filma...
Portal 021.rs nominovan je za najbolji informativni sajt u regionu. Za 021.rs možete da glasate na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče
Kad su se u Novom Sadu pobunili radnici i sirotinja: Gradska kuća čuva sećanje na događaj od pre 120 godina
01.05.2026.•
0
Na Gradskoj kući jedna tabla svedoči o borbi novosadskih radnika za svoja prava.
Novi Sad pamti: Muja, Homa i ostale legende malog fudbala koje nisu zaboravljene
29.04.2026.•
23
Dnevnikov turnir u malom fudbalu oduvek je bio više od sportskog događaja - bio je simbol jedne ere u kojoj je Novi Sad bio prestonica malog fudbala.
Piše Siniša Tucić: Crkva na Novom naselju
24.04.2026.•
4
Crkva na Novom naselju - Hram prenosa moštiju Svetog Save, počela je da se gradi početkom devedesetih godina 20. veka.
Čovek koji je oblikovao Bačku
20.04.2026.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih dana su gotovo neprekidno u muzejima i po galerijama.
Novosadski plakati za sva vremena
18.04.2026.•
1
Slavni glumci Zoran Radmilović i Maja Čučković su u nezaboravnoj predstavi Ateljea 212 "Kralj Ibi" ubedljivo prikazali grubosti i ludorije kraljevskog para, stvarnog ili umišljenog, svejedno.
Novi Sad centar vazduhoplovstva - nekad bio
13.04.2026.•
21
Stotu godišnjicu postojanja Arhiv Vojvodine će obeležavati tokom cele godine nizom izložbi čiji je cilj da sugrađanima predstavi makar delić bogatstva kojim raspolaže.
FOTO: Priče Novosađana - kad je počelo bombardovanje
24.03.2026.•
21
Na današnji dan, pre 27 godina, počelo je NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije. Novi Sad je bio jedna od prvih meta.
VIDEO: Istorija indeks sendviča - četiri decenije novosadskog brenda
09.02.2026.•
62
Indeks sendvič u Novom Sad pravi se već decenijama. Postao je "novosadski brend", premda neće biti lišen kritika o svojoj "precenjenosti".
Propada kuća Milice Stojadinović Srpkinje u Vrdniku
18.08.2025.•
21
Kuća Milice Stojadinović Srpkinje, jedne od najistaknutijih srpskih književnica, danas propada zaboravljena i zapuštena, uprkos njenom neprocenjivom kulturnom značaju.
Rekli ste: Liman najbolji za život u Novom Sadu
11.08.2025.•
41
Liman je najbolji za život, makar su tako odlučili posetioci 021.rs, dok je Vidovdansko naselje imalo najmanje glasova na anketi na našem portalu.
ANKETA: Koji novosadski kvart je najbolji za život?
08.08.2025.•
122
Od zelenih ulica Limana, preko mira Slane bare, pa sve do porodičnog duha Novog naselja, ali i sveprisutne gužve - svaki deo Novog Sada ima svoje prednosti i mane.
Ko su princeze i vitezovi iz centra Novog Sada?
28.07.2025.•
11
Ako ste proteklih meseci prošetali centrom Novog Sada, naročito oko Zmaj Jovine i Dunavske ulice, verovatno ste naišli na neobičnu scenu – mlade ljude obučene kao princeze, prinčevi i vitezovi.
Doživeti stotu: Živelo se drugačije i prljavije
16.06.2025.•
1
Istoričari Novog Sada već decenijama pokušavaju da publici celovitije prikažu negdašnje lokalne zdravstvene prilike.
Interiorizacija Novog Sada: Mario Liguori o novoj knjizi Duška Bogdanovića
03.04.2025.•
1
Nova knjiga poznatog novosadskog novinara Duška Bogdanovića "Senke sećanja 2" objavljena je u izdanju "Prometeja".
Priče Novosađana: 78 dana NATO bombardovanja - od Esmeralde do žurki u Kontrastu
24.03.2025.•
14
Navršilo se 26 godina od početka NATO bombardovanja SR Jugoslavije.
Nestali Novi Sad
25.12.2024.•
7
Pred sam kraj kalendarske godine, vredan događaj obogatio je kulturnu scenu ove ravnice i u narednom periodu biće stalna tema u najvećem gradu juga Panonije.
Novi Sad - Voša - Borovo: Fudbalska groznica
29.10.2024.•
3
Relativno rano, sa 12 godina, uključio sam se u pionirski sastav Fudbalskog kluba Vojvodina.
Jedno drugačije novosadsko detinjstvo
22.10.2024.•
0
Priča Duška Bogdanovića o jednom drugačijem novosadskom detinjstvu...
Kad led proključa u Novom Sadu
15.10.2024.•
3
Hokej na ledu je u Novom Sadu imao neverovatnu uzlaznu liniju.
"Pino Silvestre" pokret u Novom Sadu: Kako smo zamirisali
08.10.2024.•
12
Kada su muški primerci moje generacije i oni sa nekoliko godina starijim krštenicama - takozvani "bumeri" - počeli da (se) mirišu?
Kako su patike osvojile Novi Sad
01.10.2024.•
2
Patike. Prve sam dobio ranih pedestih kada sam pošao u zabavište.
Komentari 2
Дарко
Malena
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar