Protesti ratara se sveli samo na cenu suncokreta, dobri predlozi ostali u senci

Agroekonomista Žarko Galetin tvrdi da je potpuni promašaj to štu su se protesti ratara sveli samo na cenu suncokreta.
Protesti ratara se sveli samo na cenu suncokreta, dobri predlozi ostali u senci
Foto: Pixabay

U razgovoru za Danas, Galetin kaže da su neki predlozi, poput smanjenja akcize na dizel, subvenicija po hektaru i premije za mleko, bili dobri, ali su ostali u senci cene sucnokreta. Takođe, smatra da je mešanje države poremetilo cene.

"To nije posao države. Sada imamo čitav spektar uredbi i odluka kojima se uređuje tržište. I sami protesti su posledica preteranog administriranja tržišta gde su na kraju najdebji kraj izvukli proizvođači", napominje Galetin.

Određivanje cene suncokreta opisuje kao meru za skupljanje političkih poena, a ne agrarnu meru koja nešto rešava.
 
Cena ulja je sada zamrznuta, ali prema njegovim rečima, kada se jednom ograničenja sklone, cene će se korigovati na gore i na kraju će platiti potrošači.
 
"Ako se to ne desi, uljare mogu da prekinu proizvodnju i okrenu se uvozu jefitinog ulja iz Rumunije na primer i kome će onda farmeri prodavati suncokret? Država je već smanjila marže i podelila ih između uljara i proizvođača", ističe sagovornik Danasa i podseća i da je letos država reagovala na tržištu pšenice kupovinom 130.000 tona po malo većoj ceni od tržišne. Kod suncokreta to nije uradila.
 
Smatra da je u celu priču država ušla sa nekim dogovorom sa uljarama, čiji bi deo mogao biti da im se dozvoli da izvezu ulje po visokim cenama na evropsko tržište, a da prihvate zamrznute cene na domaćem tržištu.
 
Agroekonomistkinja Natalija Bogdanov kaže za Danas da tražnja u Evropi postoji i za sirovinom i za uljem, pa ako uljare budu dobijale dobru cenu, one će sve da izvezu.
 
"Moglo bi da dođe i do nestašica ako budu izvozili sve što mogu", ocenjuje.
 
Kako objašnjava sagovornica Danasa, država je već preuzela ulogu koja joj ne pripada i meša se u ugovore proizvođača i uljara.
 
"Ako država bude nastavila da se petlja u tržište sa ograničenjima cena prehrambenih proizvoda, ne bi bilo neočekivano da dođe do nestašica. Uljari će se u nekom momentu pozvati na rast cena energenata i tražiće visoke cene", zaključuje. 
Prema finalnom dogovoru koji je parafirala Vlada Srbije, konačna cena suncokreta ka poljoprivrednim proizvođačima iznosi 73 dinara po kilogramu, a isplata je dogovorena do 15. oktobra.
 
Istim dogovorom, ograničena je marža posrednika na maksimum 2,6 dinara, dok trošak transporta robe od otkupnog mesta do uljare, snose same uljare.
  • bora

    20.08.2022 07:45
    @ja
    Ne mogu tacno da vam govorim o cenama a 100% sigurno
    garantujem da je u SFRJ dogovoren odnos cena suncokreta i
    ulja 1:5.Mogu da predpostavim, a vreme ce pokazati da ce cena
    ulja biti 360 dinara.Cudno je da se trazi cena za suncokret iznad
    trzisne jer suncokret kao biljka najbolje podnosi susu.Videce ce
    mo da li ce se uopste otkupljivat suncokret po ovoj ceni.
  • Ja

    19.08.2022 17:35
    Zaista ne razumem i pitam ako neko zna, kolika je bila otkupna cena suncokreta pre par godina kada je ulje bilo ispod 100 dinara za litar ?
    Mozda u vreme kada se pojavilo iskon ulje pa su malo oborili cenu ne znam da li to ima veze ?

    Zna li neko racunicu koliko u ceni litre ulja u maloprodaji realno ucestvuju:

    - suncokret - poljoprivrednici (koliko od toga je trosak a koliko ostane zarada?)
    - uljare - proizvodnja (trosak / zarada ?)
    - trgovci (marze)
    - drzava / porez

    kako bi bilo dobro da za svaku robu imamo crno na belo prosecnu racunicu pa da vidimo ko u ovoj prici masti brke a ko propada.
  • Sirotinja

    19.08.2022 13:52
    Mucenici
    U svakom slucaju prevara koju ce platiti sirotinja_ovi u vlasti imaju ministarstvo za prevaru i laz ,pa tako lazu poljoprivrednike,penzionere,radnike,dok ih oteraju sa ulice,ili dok im(penzioneri)ne uvedu penale pa sad nemaju za lekove te ih 58000ima manje a bulumenta u bar 5 upravna odbora i krkaju li krkaju banicu

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.