Država hoće da ukine naknadu za konverziju, a nema podataka o građevinskom zemljištu
U javnosti se "lome koplja" oko toga treba li izmenama zakona omogućiti kompanijama da svoje pravo korišćenja državnog građevinskog zemljišta, konvertuju u svojinu bez naknade.
Foto: Pixabay
Kako piše mesečnik "Biznis i finansije", nema zvaničnih podataka o veličini tih parcela, firmama koje ih poseduju, načinu na koji su ih stekle, niti analize šta bi se dobilo ukoliko se zakon izmeni.
Relikt iz socijalizma, pravo korišćenja državnog zemljišta koje su imale firme i fizička lica u bivšim jugoslovenskim republikama, odmah nakon prelaska u novi sistem prevedeno je u vlasništvo.
U Srbiji se, međutim, tek 2009. godine, kada je privatizacija već bila u zenitu, prvi put u Zakonu o planiranju i gradnji pominje mogućnost konverzije tog prava u svojinu, ali uz nadoknadu prema tržišnoj ceni za sve kompanije koje su do parcela došle kupujući društvena preduzeća, ona u stečaju ili kroz izvršni postupak.
Kada je 2015. donet poseban zakon o konverziji, tadašnja resorna ministarka Zorana Mihajlović ocenila je da će se po tom osnovu, ne računajući koristi od investicija, u državnu kasu tokom narednih nekoliko godina sliti 1,2 milijarde evra.
Efekat je, međutim, kako piše Biznis i finansije, znatno skromniji. Do sada, prihod države po tom osnovu iznosi svega 7,7 miliona evra, a potiče uglavnom sa manjih površina, do hektara, dok je gubitak je znatno veći.
Naime, postojala su dva roka u kojima su kompanije sa pravom korišćenja mogle da dobiju građevinsku dozvolu za proširenja pogona i nove investicije, pa su neke od njih to iskoristile navrat-nanos radeći projekte.
Zakonom iz 2015. je propisano da fizička lica i deo privrede imaju pravo na besplatno prevođenje u svojinu, ali su obveznici plaćanja ukoliko im je potrebna građevinska dozvola, ostale firme koje su zemljište stekle u privatizaciji, stečaju ili izvršenju. Time je zapravo stavljen veto na gradnju. Zagovornici inicijative za promenu zakona tvrde da je iznos takse previsok, procedura komplikovana i dugotrajna, zbog čega je veliki broj kompanija odustao od planirane investicije.
Protivnici ideje o besplatnoj konverziji kažu da bi tim poklonom država oštetila svoj budžet, a ekstremnu dobit omogućila nekim privilegovanim kompanijama koje su do prava korišćenja došle kupujući društvene ili firme u stečaju, gde to pravo nije bilo evidentirano, niti je u brojnim slučajevima ušlo u cenu.
Konsultant Branko Pavlović, koji je u kratkom periodu bio i direktor Agencije za privatizaciju, rekao je za Biznis i finansije da nema podataka o tome koliko je po pitanju zemljišta bilo anomalija tokom prodaje društvenih firmi.
"To zemljište možda nije bilo u knjigama, ali nije tačno da nije evidentirano kroz cenu. Problem je u tome što su neki postupci vođeni suštinski nekonkurentno, što se u privatizaciji, u stečajevima pogotovo, glumilo da se razvija konkurencija prilikom prodaje, a radilo se suprotno. Da je bilo stvarne konkurencije, i te kako bi vrednost zemljišta ušla u cenu, tržište bi je obračunalo. Sada administrativnom merom pokušava da se reši nešto što na taj način nije moguće rešiti i posledica je da niko neće da investira. A suština privatizacije jeste da se podstakne ulaganje privatnih vlasnika", objasnio je Pavlović.
Dodatni problem je to što niko nema zvanične podatke o veličini zemljišta koje podleže konverziji. Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), na osnovu informacija iz ministarstva, procenjuje da je reč o "zarobljenih" 5.000 hektara, aktuelni ministar građevinarstva Goran Vesić pominje 5.000 lokacija. Analizu koje firme raspolažu tim površinama, kako su ih stekle, koliko su spremne da investiraju ukoliko bi se skinuo teret visokih taksi, niko nije napravio.
"Bez podataka nikakva ozbiljna diskusija ne može da se povede o tome da li treba da se menja zakon. To što je dosadašnji efekat slab, nije argument, jer malo-malo pa se pojavi inicijativa da to bude besplatno, pa privrednici jednostavno čekaju. A tema je sporna i sa stanovišta upravljanja javnom imovinom, jer je sasvim sigurno da bi cena postignuta u vreme privatizacije za mnoga preduzeća bila znatno viša da su potencijalni kupci mogli da računaju na moguću konverziju, posebno ako je bez nadoknade, što je naročito bilo prisutno kod stečaja", rekao je za Biznis i finansije Nemanja Nenadić iz "Transparentnosti Srbije".
U NALED-u koji već nekoliko godina pokreće inicijativu za besplatnu konverziju, kažu da do tačnih podataka nisu uspeli da dođu. Prema izjavama nekih privrednika, firme raspolažu površinama od četvrtine hektara pa naviše, čak do 50, ali najčešće između dva i tri hektara. Konverzija bi ih koštala od 23 miliona do pet milijardi dinara, a jedna od kompanija procenila je da bi za naknadu platili 58 odsto trenutne tržišne vrednosti.
Najčešće lokacije su veliki centri - Beograd, Novi Sad, Čačak i drugi gradovi u kojima su bile fabrike prodate tokom privatizacije. U većini slučajeva, na tom zemljištu bi gradili proizvodni pogon ili poslovni kompleks, imaju projekte za proširenje kapaciteta, magacine, čak tehnološke fabrike, a angažovali bi od 20 pa sve do 2.000 radnika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
7
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
14
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
14
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
5
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
2
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
20
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
9
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
2
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
28
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Komentari 2
2023
Joca
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar