Mala statistika polovnjaka: Koliko je prodato, koje su cene, šta kupuje prosečan srpski vozač...

U Srbiji je u prvih šest meseci ove godine prodato 64.521 polovnih automobila iz uvoza, što je bilo 5,6 odsto manje nego u isto vreme 2022.
Mala statistika polovnjaka: Koliko je prodato, koje su cene, šta kupuje prosečan srpski vozač...
Foto: Pixabay
To pokazuje analiza stanja na tržištu novih i polovnih vozila u Srbiji sajta Polovni automobili.
Kako je navedeno, ovaj podatak deluje ohrabrujuće jer je pad prodaje polovnih automobila u prvoj polovini 2022. u odnosu na 2021. godinu iznosio 15,5 procenata, ali rezultati su i dalje lošiji od onih u godini pre pandemije, 2019. kada je za prvih šest meseci u Srbiji prodato 74.156 polovnjaka.
Tako je prodaja polovnih vozila u Srbiji iz uvoza trenutno 15 odsto manja nego u periodu pre korone i ratnih sukoba u Ukrajini.
 
Istraživanje je pokazalo da je trend rasta cena polovnjaka nastavljen i u prvoj polovini 2023.
 
Sajt Polovni automobili istraživao je prosečne cene oglašenih vozila na svom portalu, gde je trenutno oglašeno oko 68.000 putničkih automobila, a prema dobijenim podacima prosečna cena polovnjaka je u prvih šest meseci ove godine bila veća 5,3 odsto nego u isto vreme lane.
 
I u ovoj godini prisutan je kontinuirani rast cena, iz meseca u mesec, pa je tako prosečna cena u januaru iznosila 8.446 evra, dok je u junu prosek svih oglašenih putničkih automobila na sajtu Polovni automobili dostigao 8.892 evra.
 
Ukazano je i da se istovremeno tržište automobila u Evropi polako stabilizuje.
 
U prvih šest meseci ove godine, prema podacima Evropske asocijacije proizvođača automobila, prvi put je registrovano 5,4 miliona putničkih vozila, što predstavlja rast od 17,8 odsto odsto u odnosu na isti period prošle godine.
 
Prema istom izvoru, četiri najveća tržišta u Evropi beleže rast i u junu i to u Španiji od 13 odsto, Italiji 9,1 odsto, Francuskoj 11,5 odsto, a u Nemačkoj od 24,8 odsto, ali je prodaja novih vozila u EU i dalje manja u odnosu na period pre krize.
 
U Nemačkoj, jednom od najvećih tržišta sa kog se uvoze polovnjaci u Srbiju, cene polovnih automobila su u neznatnom padu i to, kako navodi portal za prodaju automobila AutoScout24, već tri meseca uzastopno.
 
Istraživanje je pokazalo i da su tradicionalno kupci polovnjaka u Srbiji i dalje okrenuti modelima sa dizel agregatima.
 
Konkretno, 65,23 odsto prodaje polovnih automobila iz uvoza u prvoj polovini godine činila su vozila sa dizel motorom, a 29,39 odsto na benzin.
 
Dodaje se i da nema značajnijih promena ni kad je reč o interesovanju za proizvođače i modele.
 
Prosečan srpski vozač i dalje je najviše naklonjen Folksvagenovim modelima: golfu, pasatu i polu, a u vrhu prodaje polovnjaka su još i modeli Audija, Opela, Pežoa i Renoa.
 
Kad je reč o godištu, u prvih šest meseci ove godine najtraženiji su bili automobili proizvedeni između 2007. i 2011. godine. To su vozila sa Euro 4 i Euro 5 emisionim standardom i ona čine 42,8 odsto ukupne prodaje polovnih automobila iz uvoza u Srbiji.
 
Sajt Polovni automobili istraživao je prosečne cene takvih vozila oglašenih na portalu.
 
Tako je u junu ove godine prosečna cena automobila sa Euro 4 standardom izosila 4.164 evra, dok je za automobile sa Euro 5 standardom potrebno u proseku izdvojiti 8.894 evra.
 
Za razliku od tržišta polovnjaka u Srbiji, kod novih vozila u prvih šest meseci je zabeležen rast prodaje od osam odsto.
 
Tako je u Srbiji prvih šest meseci ove godine prodato 12.664 novih automobila, dok je u istom periodu prošle godine prodato 11.722 novih vozila iz salona.
U prvoj polovini ove godine više od polovine svih prodatih novih vozila je bilo na benzin, dok su dizelaši činili 19,42 odsto tržišta.
 
Istaknuto je da i dalje raste popularnost vozila na hibridni pogon, čija je prodaja skočila na 21,38 odsto svih prodatih novih automobila, dok su prošle godine činila oko 17 odsto kompletnog tržišta.
 
Kao i prethodnih godina, kod novih vozila u prvoj polovini 2023. godine najviše su se prodavali modeli Škode, a u vrhu su još Tojota i Folksvagen.
 
Istraživanje je obuhvatilo prodajne rezultate u prvih šest meseci 2023. godine, kretanje cena, kao i interesovanje kupaca u pogledu brendova, modela, godišta i pogonskog goriva, a podaci su prikupljeni u saradnji sa CUBE Team-om.
  • Лиманац

    15.08.2023 15:50
    Срамота је шта Срби купују, западно ђубре уместо руских и кинеских кола!
  • Realista

    15.08.2023 09:24
    praksa
    Kako to funkcioniše? Prosečan kupac kupi automobil star 15 godina za 5 hiljada evra, odmah u prvoj godini uloži 2 hiljade jer misli da je time rešio problem održavanja međutim, usled mnogo faktora (loši delovi, loši majstori, loš automobil) sazna da i sledeće godine treba da plati još 2000eur na održavanje i tada odlučuje da ga "skrpi" i proda a doda taj novac i kupi sledeći za opet 5000eur i nastavlja ciklus. Onaj koji kupi taj auto od ovog prvog radi to apsolutno isto. Duplo golo osim za loše majstore i preprodavce loših automobila koji se kapitalizuju na sirotinji u glavi i u novčaniku.
  • Z

    15.08.2023 07:44
    Puni placevi … puni oglasi … prodaja nikad lošija … i cene rastu ???
    Stvarno prodavci misle da su mnogo pametni, a kupci budale !!!
    Cene minimum 25% moraju ići dole

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.