Stiže nam MMF: Šta je Srbija ispunila, a šta tek treba?
Prva misija MMF-a bila je u Beogradu krajem marta, dok druga stiže za nekoliko dana i ostaje dve nedelje.
Foto: Pixabay
Kako piše portal Biznis.rs, cilj je da se izmeri "prolazno vreme" kada je reč o sprovođenju stendbaj aranžmana vrednog oko 2,4 milijarde evra.
Polovinom godine MMF je konstatovao da su ispunjena tri dogovorena merila (benchmarks) - struja i gas poskupeli su u maju za osam, odnosno 10 odsto, a navedeno je i da je "proširen i potpuno operacionalizovan centralni elektronski javni registar plata i zaposlenih u sektoru obrazovanja".
Na spisku ciljeva oko kojih su se dogovorili Vlada i MMF tada se, međutim, našlo još devet neispunjenih ili delimično ispunjenih tačaka.
Ključne tačke aktuelnog aranžmana odnose se na promene u domaćoj energetici, ali to nije i jedina tema sporazuma sklopljenog u decembru 2022. godine. Od transformacije Elektroprivrede Srbije (EPS) u akcionarsko društvo preko dodatnog poskupljenja struje i gasa u novembru, pa sve do usvajanja propisa koji je u javnosti poznat kao Zakon o javnim preduzećima - sve su to "structural benchmarks" ili merila na osnovu kojih se procenjuje ide li sprovođenje aranžmana kako treba ili ne.
Od proleća do danas, kada je reč o "fiskalnim merilima" kojih je ukupno četiri, ispunjeno je ono koje se odnosi na registar zarada i zaposlenih u sektoru zdravstva. Do kraja januara sledeće godine očekuje se da će zaživeti sličan registar za zdravstvo, ali, kako navodi Biznis.rs, to ne znači i da će uskoro biti okončan jedan od najdugovečnijih reformskih projekata - kompletiranje registra zaposlenih i zarada u javnom sektoru.
O tome svedoči i činjenica da je nedavno na dnevni red Skupštine stavljen produžetak zabrane zapošljavanja u javnom sektoru kao i prolongiranje uvođenja platnih razreda do 2025. godine.
Na spisku "fiskalnih merila" nalazio se i cilj da se do kraja jula ove godine usvoji akcioni plan koji bi doprineo da se srednjoročno budžetiranje učini "efikasnijim i više obavezujućim", ali za sada nije poznato da li se radilo na ispunjenju ove obaveze.
Energetika u aranžmanu - od sedam tačaka samo jedna nije ispunjena
Najveći deo spiska zadataka odnosi se na energetiku, a kasnilo se već sa prvim od sedam merila za uspešno sprovođenje aranžmana. Transformacija EPS-a trebalo da je da se, prema dogovoru sa MMF-om, okonča do februara ove godine, ali je čitav proces trajao do 18. aprila, kada je EPS u Centralni registar hartija od vrednosti upisao ukupno 36,5 miliona komada akcija, nominalne vrednosti 10.000 dinara po akciji.
Dve tačke koje su se odnosile na poskupljenja struje i gasa u maju ispunjene su na vreme, ali su u međuvremenu u sporazum ušla još dva merila - da struja i gas poskupe za osam, odnosno 10 odsto i do 1. novembra. Iako je bilo reči o tome da se sa MMF pregovara da se ta obaveza ublaži ili prolongira, odluke o dodatnim poskupljenjima usvojene su krajem septembra.
Kasnilo se malo i sa sprovođenjem dogovora da Vlada usvoji plan ulaganja po prioritetima i troškovima za energetski sektor za projekte koji bi trebalo da se realizuju u narednih dve do pet godina, ali čini se da je to pokriveno dokumentom koji se zove "Polazne osnove plana razvoja energetske infrastrukture za period do 2028. sa projekcijama do 2030. godine", a koji je usvojen u junu ove godine.
Jedina tačka koja još nije ispunjena odnosi se na obavezu Vlade da do kraja decembra ove godine usvoji plan restrukturiranja EPS-a. Ipak, još ima vremena da se i ta tačka skine sa dnevnog reda u roku, pošto je izbor za direktora EPS ušao u završnicu, jer je prijava kandidata završena još 15. septembra.
Osim fiskalnih i energetskih merila uspeha, postojao je još jedan važan dogovor čije ispunjenje je dogovoreno sa MMF-om - usvajanje Zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije. Taj zakon, poznat kao "zakon o javnim preduzećima" usvojen je u septembru, pošto je u junu povučen iz Skupštine kako bi prošao još jedan krug javne rasprave.
Šta nas čeka kad misija stigne?
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković, na pitanje čekamo li spremni i zimu i misiju MMF-a, za Biznis.rs odgovara da su povećanja cena struje tokom godine za sada svakako "zadovoljila apetit" te međunarodne organizacije, ali da treba imati na umu da u ravnoteži treba držati zahteve MMF-a kao kreditora sa jedne strane, finansijske mogućnosti i potrebe države sa druge, ali i mogućnosti građana da sve to izdrže.
Njegova procena je da će se nastaviti "pritisak" MMF prema domaćem energetskom sektoru.
"To je oblast u kojoj MMF ima poluge uticaja i u kojoj najbolje mogu da se vide efekti, i to govore iskustva iz celog sveta - to je sigurna stavka koju MMF 'gađa' u državama koji su domicilni proizvođači električne energije", kaže Zdravković.
"To je što se tiče dela pitanja o spremnosti za dolazak misije MMF-a, pošto od toga koliko uglja imamo uskladišteno na depoima TENT-a i Kostolca, kao i od toga koliki je nivo akumulacija hidroelektrana, zavisi i odgovor na pitanje da li smo spremni i za dolazak zime", naglašava Zdravković za Biznis.rs.
Ministarka energetike Dubravka Đedović izjavila je prošle nedelje za Politiku da je energetski sistem spreman za početak grejne sezone, kao i da su "akumulacije na nivou 600 gigavat-časova, a zalihe uglja na deponijama termoelektrana premašile dva miliona tona".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
RZS: U Srbiji u prvom kvartalu pad vrednosti građevinske delatnosti u stalnim cenama
11.05.2026.•
0
U Srbiji je vrednost izvedenih građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine veća za 1,7 odsto u tekućim cenama nego u isto vreme 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
NBS: Smanjene bruto devizne rezerve, nova kupovina zlata od Ziđina
11.05.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su na kraju aprila ove godine bruto devizne rezerve iznosile 28,1 milijardu evra i bile su manje za 329,5 miliona evra nego na kraju marta.
Srbija ima plan B i C za NIS: Sprema li država otkup ruskog udela?
11.05.2026.•
8
Ukoliko mađarska kompanija MOL odustane od kupovine ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija u tom slučaju ima i plan B i plan C.
Šta političke promene u Mađarskoj znače za srpski udeo u Pakšu 2?
11.05.2026.•
2
Srbija će za učešće u projektu Pakš 2, morati da pregovara sa novom političkom snagom u Budimpešti sudeći prema poslednjim vestima iz Mađarske.
Đedović Handanović: Curi vreme MOL-u i Gaspromnjeftu, naši zahtevi su jasni
11.05.2026.•
14
Većinski vlasnik NIS-a ruski Gasporomnjeft i mađarska kompanija MOL imaju još 11 dana da podnesu dokumentaciju Kancelariji za kontrolu stranih sredstava SAD o kuporodajnom ugovoru.
Majska muka seljaka u Srbiji
11.05.2026.•
7
Maj je u našim krajevima najlepši mesec, temperatura je prijatna, sunce nas obasjava, u gradovima ljudi satima šetaju parkovima, uz reku.
"Da li će stadion u okviru Expo-a biti dovoljno korišćen": Ekonomista o isplativosti megalomanskog projekta
11.05.2026.•
48
Megaprojekti poput Expo-a retko kad ostaju u okvirima planiranog budžeta, dok se njihovi pravi efekti mere tek godinama nakon završetka manifestacije.
Građani u vrzinom kolu sa keš kreditima: Zadužuju se da bi otplatili dugove i preživeli
10.05.2026.•
22
Novac na računu za samo nekoliko sati uvek zvuči primamljivo. Bilo da planirate letovanje, renoviranje stana ili samo krpite rupe u budžetu, odlazak po brzu gotovinu za neke je postao redovan finansijski potez.
Gujaničić: Zahtev Srbije MOL-u da rafinerija radi - nerealan
10.05.2026.•
16
Država, kao manjinski akcionar u NIS-u, ima nerealne zahteve od potencijalnog kupca, kompanije MOL, da Rafinerija u Pančevu radi određenim kapacitetom, rekao je glavni broker Momentum Securitiesa Nenad Gujaničić.
Vasić: Ne treba se žaliti na cene nekretnina, ako bi pale - to bi značilo da postoji veliki problem na tržištu
10.05.2026.•
66
Finansijski konsultant Vladimir Vasić izjavio je da ukoliko bi došlo do pada cena nekretnina u Srbiji, posledice toga bi osetili i građani, i banke, i investitori.
Navodna ponuda nepoznate srpske kompanije za NIS - podizanje cene?
10.05.2026.•
5
Vest da je novoosnovana i nepoznata kompanija iz Srbije ponudila ruskim vlasnicima dve milijarde evra za otkup njihovih akcija u NIS-u, ne smatra se ozbiljnom, već je njen cilj verovatno podizanje vrednosti kompanije.
Radosavljević: Rusi od početka ne žele da prodaju NIS
09.05.2026.•
12
Goran Radosavljević, profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju, izjavio je da građani Srbije dobro percipiraju da se ekonomska situacija u zemlji neće kretati u dobrom smeru.
EU: Aviokompanije moraju da plate odštetu putnicima i kada otkazuju letove zbog krize sa gorivom
09.05.2026.•
3
Evropska unija poručila je aviokompanijama da neće biti oslobođene obaveze isplate odštete putnicima ukoliko otkazuju letove zbog nestašice ili visokih cena avionskog goriva, uprkos sve ozbiljnijoj energetskoj krizi.
Nove cene goriva: Dizel ponovo poskupeo
08.05.2026.•
21
Dizel je poskupeo za dva dinara, dok je cena benzina ostala nepromenjena.
Macut o NIS-u: Predlog MOL-a nije prihvatljiv za Srbiju
08.05.2026.•
49
Predlog MOL-a za otkup ruskog dela u Naftnoj industriji Srbije nije prihvatljiv za Srbiju, kaže premijer Đuro Macut.
Ministarstvo trgovine: Od 11. maja aktivacija platforme eUpitnik za posrednike
07.05.2026.•
0
Ministarstvo trgovine Srbije će 11. maja aktivirati platformu "eUpitnik za posrednike" za dostavljanje podataka posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti, najavljeno je danas.
Gugl nudi promene u pretraživanju vesti kako bi izbegao kazne Evropske unije
07.05.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Evropi hitno potrebni AI data centri: Energetska mreža to ne može da isprati
07.05.2026.•
4
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Istraživanje Eurostata: Ko sve struju plaća jeftinije od Srbije
07.05.2026.•
8
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
NBS odlučila: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
07.05.2026.•
0
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit u budžetu u januaru povećan četiri puta, razlog su - "rafali"
07.05.2026.•
6
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Komentari 8
G pen
R
Postavlja se pitanje zašto je država uzela kredit od MMF?
AltF4
MMF je određen od strane onih koji Srbiji daju kredite kao neko ko garantuje i vraćanje tih kredita. MMF određuje koji segmenti državnih usluga treba, u kom procentu i kada da povećaju cene da bi bilo omogućeno funkcionisanje države uz redovnu otplatu kredita. Nije pitanje ovde ko je i zašto baš MMF, već je pitanje kako ste vi zamislili da Srbija neprestano uzima kredite od drugih zemalja? Na lepe oči? Pitanje je u kom je realnom stanju Srbija jer kako izgleda čim predsednik izađe iz zemlje on uzima neki kredit dok se milioni dele RS, Kosovu, SPCu ili nestaje kroz kojekakve tendere bez transparentnosti. Ali ne, lakše je kriviti MMF nego uvideti prave razloge i tražiti odgovornost onih koji stalno uzimaju pare na međunarodnom nivou i gde ih troše. Sad će najavljeni Expo, pa onda još i stadion a tu su i izbori. Potreban im je priliv novca i ne pitaju kako i ko će to vraćati, a dugovi se moraju vratiti. Dužničko ropstvo je budućnost ove države i naroda, kojim god zastavama mahali i grafite ispisivali po zgradama.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar