Monetarna iluzija novca: Šta je za prosečnu platu moglo da se kupi 2020, a šta 2023. godine?
Od 1. januara povećane su plate u javnom sektoru i penzije, kao i minimalac koji iznosi 47.000 dinara.
Foto: Pixabay
Ministar finansija Siniša Mali najavio je da bi ove godine moglo da dođe do još jednog povećanja zarada. Ipak statistika pokazuje da je, uprkos povećanju plata i penzija, kupovna moć opala, piše Euronews Srbija.
Poređenje cena u 2023. sa cenama u 2020. pokazuje šta je moglo da se kupi za prosečnu platu pre tri godine, a šta prošle godine.
Prema podacima Ministarstva za spoljnu i unutrašnju trgovinu, 2023. moglo je da se kupi oko 40 litara više ulja nego 2020. godine, šećera skoro 100 kilograma manje, a svinjskog mesa oko 20 kilograma manje.
Najveća razlika je u vrednosti krompira, tako da je 2020. moglo da se kupi 1.138 kilograma krompira, a skoro 400 kilograma manje za prosečnu platu u 2023.
Kada je reč o gorivu, 2020. moglo je da se kupi 447 litara bezolovnog benzina, što je 50 litara manje nego u prošloj godini, dok je razlika nešto manja u odnosu na dizel - 428 litara 2020. naspram 444 litara u 2023.
Kada resorno ministarstvo upoređuje kupovnu moć stanovništva posmatra koliko prosečnih plata je potrebno za kupovinu određenog proizvoda i navodi pet primera za kupovinu frižidera, šporeta, mašine za pranje veša, LCD televizora i automobila marke škoda fabia.
Tako je za kupovinu jednog frižidera 2020. i 2023 moralo da se izdvoji 0,4 prosečne plate, za kupovinu šporeta 2020. godine 0,4, a 2023. 0,3 prosečne plate, za mašinu za pranje veša 2020. godine trebalo je izdvojiti 0,5, a 2023. 0,4 prosečne plate, za LCD televizor i 2020. i 2023. 0,3 prosečne plate.
Najveća razlika je za kupovinu automobila škoda fabia - u 2020. je za to vozilo trebalo 24,9 prosečnih plata, a u 2023. godini 25,6 prosečnih plata.
Jedino što je u četiri godine bilo nepromenjivo bio je kurs evra prema dinaru tako da je srednji kurs 2020. bio isti kao i sada i iznosi 117 dinara.
"Monetarna iluzija novca"
Inflacija je 2020. iznosila 1,3 odsto, prosečna plata je bila 60.000, a medijalna 46.000 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do tog iznosa.
Prošla godina je završena sa inflacijom od oko 8 odsto, prosečnom zaradom od skoro 87.000, a medijalnom od 67.000 dinara.
Prosečna potrošačka korpa 2020. iznosila je 73.000 dinara a 2023. nešto više od 100.000 dinara.
Postavlja se pitanje da li rast plata i penzija znači i povećanje kupovne moći građana. Ekonomista Mihailo Gajić iz Libeka kaže za Euronews Srbija da to ne mora da znači.
"Kada pričamo o nominalnim iznosima, to je koliko zapravo cifara ima na nekoj novčanici i koliko cifara leže na račun u banci, ali šta može da se kupi tim novcem je nešto sasvim drugo. Kada imamo visoku stopu inflacije, onda i visoka zarada mora da bude prilično značajna da bi zapravo mogla da anulira taj opšti porast cena", objašnjava Gajić.
On kaže i da različita domaćinstva imaju različite potrebe jer nije isto kada mladi bračni par bez dece koji ima svoju imovinu, odnosno nekretninu u kojoj živi i koju je nasledio od roditelja, ili kada bračni par sa dvoje dece žive kao podstanari.
"Zapravo ta opšta stopa inflacije različite slojeve stanovništva pogađa potpuno drugačije", dodaje on.
Prosečna plata je pre 10 godina bila 43.500 dinara, sada je dvostruko veća, ali to ne znači da oni sa prosečnom platom danas mogu da kupe dva puta više namirnica nego pre deset godina.
"To je ta monetarna iluzija novca. Plate jesu u nominalnim iznosima rasle, ali istovremeno su rasle i cene", naveo je Gajić.
On kaže da bi taj period od deset godina podelio na dva dela, od kojih je prvi period do 2015. i 2016. kada su plate stagnirale u svojoj kupovnoj moći, da bi onda počele da rastu sa ubrzanjem privrednih aktivnosti i povećanjem zaposlenosti.
"Drugi period je kada smo imali visoku inflaciju. U prvom periodu su plate rasle ne samo nominalno nego i u realnim iznosima, više smo mogli da kupimo za njih, zato što su cene bile relativno stabilne, dok smo nakon korone 2021. godine imali mnogo brže ubrzanje inflacije nego što je to bio rast zarada, tako da veliki broj zarada je zapravo počeo da gubi kupovnu moć u odnosu na rast cena", objašnjava Gajić.
Da li prosečna plata može da dostigne potrošačku korpu?
Teoretski, smatra Gajić, prosečna plata nikako ne može da dostigne prosečnu potrošačku korpu, niti može minimalna zarada da dostigne minimalnu potrošačku korpu.
"Kako poraste zarada, tako će porasti potrošačka korpa. To je kao da pokušavate da dostignete nekoga u trci koju je počeo da trči par sekundi pre vas. Dakle, možete da mu se nekako malo približite, ali nikako nećete moći da ga dostignete", rekao je Gajić.
Na pitanje da li može da se očekuje i povećanje kupovne moći građana ako se ostvare najave ministra finansija da će u naredne tri godine prosečna plata biti oko 1.400 evra, a prosečna penzija 650 evra, Gajić navodi da postoje dva načina za porast plata.
Prvi je, kaže, kada se novcem iz budžeta finansira rast plata što, dodaje on, nije održivo na dugi rok ako nema dovoljno novca u budžetu i ako za to treba da se zaduži, a drugi način je prirodan, organski kada raste produktivnost.
"Kada raste produktivnost, onda će da se povećava obim poslovanja, proizvodnja, tražiće se da privreda zaposli nove radnike i onda će morati da im ponudi i bolje uslove rada, uključujući i veće plate, koje će moći da isplate. To je prirodan način kako zapravo rastu plate u nekoj privredi. Trebalo bi više da razmišljamo o tom drugom načinu povećanja zarada nego o ovom prvom", rekao je Gajić.
On kaže da u periodu od tri godine može da se desi dosta nepredviđenih okolnosti, navodeći da niko nije mogao 2019. godine da predvidi pandemiju 2020. godine, kao što nije mogla 2008. godine da se predvidi recesija koja se desila upravo te godine.
"Sa privrednim rastom od oko 2,5 odsto, koliko je ostvareno u prethodnoj godini, mi ne možemo da se nadamo većem životnom standardu. Od 2017. pa nadalje privreda je imala visoke stope rasta od oko 4 ili 4,5 odsto godišnje, imali smo stabilan rast zarada i povećanje zaposlenosti. Kada imamo privredu koja već drugu godinu zaredom ima niske stope rasta od 2 do 2,5 odsto, novog velikog povećanja zaposlenosti nema, plate više ne prate rast cena, tako da polako deo njih gubi na kupovnoj moći. Dakle, mi treba da napravimo takav ambijent u kome će privreda moći da raste i da se razvija, što će onda prirodno dovesti do povećanja zaposlenosti i rasta zarada", naveo je Gajić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Plan blokadera" u režiji Informera: "Bako, napravi mi palačinke" - o čemu je reč?
13.12.2025.•
19
Prorežimski tabloid Informer tvrdi da je došao u posed navodnog "plana" studenata, pod radnim nazivom "Testirajmo elektroenergetski sistem Srbije" ili alternativnog imena "Bako, napravi mi palačinke".
Nikezić: Srbija odmah da preuzme NIS, sankcije rezultat šibicarske politike Vučića
13.12.2025.•
14
Potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić izjavio je da Srbija više ne sme da čeka i mora odmah da preuzme upravljanje Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Iran podigao cene benzina prvi put od 2019. godine: I dalje među najjeftinijima na svetu
13.12.2025.•
0
Iran je podigao cene subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su zbog poskupljenja goriva izbili veliki protesti u kojima je poginulo više od 300 osoba.
Ministarstvo: Razumemo probleme mlekara, ali njih izazivaju spoljni faktori
12.12.2025.•
6
Država je svesna izazova sa kojima se domaći mlekarski sektor trenutno suočava, odnosno rast domaće proizvodnje uz istovremeni pad potrošnje, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Međugodišnja inflacija u novembru bila 2,8 odsto
12.12.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u novembru je bila 2,8 odsto, a mesečna 0,2 odsto, obavio je danas Republički zavod za statistiku.
Cene goriva nepromenjene
12.12.2025.•
2
Cene goriva u narednoj nedelji biće iste kao i u prethodnih sedam dana.
Novo zaduživanje: Država proširila emisiju obveznica
11.12.2025.•
1
Pred sam kraj godine, prema odluci koja je izašla u Službenom glasniku, Vlada Srbije odlučila je da se zaduži za dodatnih 200 miliona evra emisijom obveznica.
Na ECD platformi od danas kupovina i prodaja digitalne verzije zlata
11.12.2025.•
0
Na ECD platformi od danas je dostupna kupovina/prodaja Tether Golda (XAUt) - digitalne verzije zlata.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto
11.12.2025.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Lavrov: Pod određenim uslovima moguća nacionalizacija NIS-a uz saglasnost Rusije
11.12.2025.•
48
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da pod određenim uslovima može doći do nacionalizacije NIS-a, uz saglasnost Rusije, objavila je agencija Tas.
Ekonomista Đogović: Država neće smanjiti akcize na gorivo jer mora da puni budžet zbog Expo-a
11.12.2025.•
12
Ekonomista Saša Đogović ocenio je da zbog nerešavanja situacije oko NIS-a zemlja već trpi ekonomske posledice i upozorio da bi negativni efekti mogli biti daleko ozbiljniji ukoliko se taj problem ne reši u januaru.
Manje od 60.000 multimilionera kontroliše većinu bogatstva u svetu
10.12.2025.•
3
Manje od 60.000 multimilionera, odnosno 0,001 odsto stanovništva sveta, danas kontroliše tri puta veće bogatstvo od donje polovine čovečanstva.
Francuska kompanija Vansi više nije zainteresovana za banjalučki aerodrom
10.12.2025.•
1
Francuska kompanija Vansi Erports, jedan od najvećih aerodromskih operatera na svetu, više nije zainteresovana za koncesiju nad Aerodromom Banjaluka.
SAD produžio rok za pregovore o kupovini imovine Lukoila do 17. januara
10.12.2025.•
1
Sjedinjene Američke Države produžile su danas rok za pregovore o kupovini globalne imovine ruske naftne kompanije Lukoil za nešto više od mesec dana, odnosno do 17. januara.
Ko je Milan Nedeljković, budući šef BMW-a: Nemački mediji detaljno o "novom čoveku" iz Srbije
10.12.2025.•
10
Nemački mediji detaljno se bave novim šefom BMW-a Milanom Nedeljkovićem, koji je rođen u Srbiji, a odrastao u Nemačkoj.
Narodna banka Srbije: Nema nestašice evra, kazne svima koji izvlače korist iz trenutne situacije
10.12.2025.•
8
Narodna banka Srbije kaže da je preduzela mere iz svoje nadležnosti kako bi osigurala da kanali snabdevanja banaka i ovlašćenih menjača evrom i drugim stranim valutama i u danima povećane tražnje funkcionišu nesmetano.
Fajnenšel tajms: Arapski Adnok glavni kandidat za kupovinu NIS-a, a vlast Srbije sve nervoznija zbog Rusa
10.12.2025.•
10
Državna energetska kompanija UAE "Adnok" pojavila se kao glavni kandidat za kupovinu ruskog većinskog udela u jedinoj rafineriji nafte u Srbiji, dok Beograd postaje sve frustriraniji zbog odugovlačenja Moskve.
Koliki maksimalni kurs smeju da računaju menjačnice?
10.12.2025.•
23
U Bujanovcu se evro u utorak u menjačnicama prodavao i po 120 dinara, uz ocenu da će, zbog velike tražnje kurs biti još viši.
Srbin Milan Nedeljković preuzima čelo BMW-a od maja 2026. godine
09.12.2025.•
18
Inženjer dr Milan Nedeljković preuzeće funkciju predsednika Upravnog odbora BMW AG počevši od 14. maja 2026. godine.
Dug Srbije i precenjeni dinar: Skupo će nas koštati
09.12.2025.•
42
Aleksandar Vučić često ističe kako je javni dug Srbije iznosi 43 odsto BDP-a.
Mali: BDP po glavi stanovnika u Srbiji porastao sa 4.800 na 15.800 evra
09.12.2025.•
17
Ministar finansija Srbije, Siniša Mali izjavio je da je Srbija od 2012. godine do danas uvećala bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika sa 4.800 na 15.800 evra, saopštilo je to Ministarstvo.
Komentari 9
Pićuka
Dr mr
Silver
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar