Monetarna iluzija novca: Šta je za prosečnu platu moglo da se kupi 2020, a šta 2023. godine?
Od 1. januara povećane su plate u javnom sektoru i penzije, kao i minimalac koji iznosi 47.000 dinara.
Foto: Pixabay
Ministar finansija Siniša Mali najavio je da bi ove godine moglo da dođe do još jednog povećanja zarada. Ipak statistika pokazuje da je, uprkos povećanju plata i penzija, kupovna moć opala, piše Euronews Srbija.
Poređenje cena u 2023. sa cenama u 2020. pokazuje šta je moglo da se kupi za prosečnu platu pre tri godine, a šta prošle godine.
Prema podacima Ministarstva za spoljnu i unutrašnju trgovinu, 2023. moglo je da se kupi oko 40 litara više ulja nego 2020. godine, šećera skoro 100 kilograma manje, a svinjskog mesa oko 20 kilograma manje.
Najveća razlika je u vrednosti krompira, tako da je 2020. moglo da se kupi 1.138 kilograma krompira, a skoro 400 kilograma manje za prosečnu platu u 2023.
Kada je reč o gorivu, 2020. moglo je da se kupi 447 litara bezolovnog benzina, što je 50 litara manje nego u prošloj godini, dok je razlika nešto manja u odnosu na dizel - 428 litara 2020. naspram 444 litara u 2023.
Kada resorno ministarstvo upoređuje kupovnu moć stanovništva posmatra koliko prosečnih plata je potrebno za kupovinu određenog proizvoda i navodi pet primera za kupovinu frižidera, šporeta, mašine za pranje veša, LCD televizora i automobila marke škoda fabia.
Tako je za kupovinu jednog frižidera 2020. i 2023 moralo da se izdvoji 0,4 prosečne plate, za kupovinu šporeta 2020. godine 0,4, a 2023. 0,3 prosečne plate, za mašinu za pranje veša 2020. godine trebalo je izdvojiti 0,5, a 2023. 0,4 prosečne plate, za LCD televizor i 2020. i 2023. 0,3 prosečne plate.
Najveća razlika je za kupovinu automobila škoda fabia - u 2020. je za to vozilo trebalo 24,9 prosečnih plata, a u 2023. godini 25,6 prosečnih plata.
Jedino što je u četiri godine bilo nepromenjivo bio je kurs evra prema dinaru tako da je srednji kurs 2020. bio isti kao i sada i iznosi 117 dinara.
"Monetarna iluzija novca"
Inflacija je 2020. iznosila 1,3 odsto, prosečna plata je bila 60.000, a medijalna 46.000 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do tog iznosa.
Prošla godina je završena sa inflacijom od oko 8 odsto, prosečnom zaradom od skoro 87.000, a medijalnom od 67.000 dinara.
Prosečna potrošačka korpa 2020. iznosila je 73.000 dinara a 2023. nešto više od 100.000 dinara.
Postavlja se pitanje da li rast plata i penzija znači i povećanje kupovne moći građana. Ekonomista Mihailo Gajić iz Libeka kaže za Euronews Srbija da to ne mora da znači.
"Kada pričamo o nominalnim iznosima, to je koliko zapravo cifara ima na nekoj novčanici i koliko cifara leže na račun u banci, ali šta može da se kupi tim novcem je nešto sasvim drugo. Kada imamo visoku stopu inflacije, onda i visoka zarada mora da bude prilično značajna da bi zapravo mogla da anulira taj opšti porast cena", objašnjava Gajić.
On kaže i da različita domaćinstva imaju različite potrebe jer nije isto kada mladi bračni par bez dece koji ima svoju imovinu, odnosno nekretninu u kojoj živi i koju je nasledio od roditelja, ili kada bračni par sa dvoje dece žive kao podstanari.
"Zapravo ta opšta stopa inflacije različite slojeve stanovništva pogađa potpuno drugačije", dodaje on.
Prosečna plata je pre 10 godina bila 43.500 dinara, sada je dvostruko veća, ali to ne znači da oni sa prosečnom platom danas mogu da kupe dva puta više namirnica nego pre deset godina.
"To je ta monetarna iluzija novca. Plate jesu u nominalnim iznosima rasle, ali istovremeno su rasle i cene", naveo je Gajić.
On kaže da bi taj period od deset godina podelio na dva dela, od kojih je prvi period do 2015. i 2016. kada su plate stagnirale u svojoj kupovnoj moći, da bi onda počele da rastu sa ubrzanjem privrednih aktivnosti i povećanjem zaposlenosti.
"Drugi period je kada smo imali visoku inflaciju. U prvom periodu su plate rasle ne samo nominalno nego i u realnim iznosima, više smo mogli da kupimo za njih, zato što su cene bile relativno stabilne, dok smo nakon korone 2021. godine imali mnogo brže ubrzanje inflacije nego što je to bio rast zarada, tako da veliki broj zarada je zapravo počeo da gubi kupovnu moć u odnosu na rast cena", objašnjava Gajić.
Da li prosečna plata može da dostigne potrošačku korpu?
Teoretski, smatra Gajić, prosečna plata nikako ne može da dostigne prosečnu potrošačku korpu, niti može minimalna zarada da dostigne minimalnu potrošačku korpu.
"Kako poraste zarada, tako će porasti potrošačka korpa. To je kao da pokušavate da dostignete nekoga u trci koju je počeo da trči par sekundi pre vas. Dakle, možete da mu se nekako malo približite, ali nikako nećete moći da ga dostignete", rekao je Gajić.
Na pitanje da li može da se očekuje i povećanje kupovne moći građana ako se ostvare najave ministra finansija da će u naredne tri godine prosečna plata biti oko 1.400 evra, a prosečna penzija 650 evra, Gajić navodi da postoje dva načina za porast plata.
Prvi je, kaže, kada se novcem iz budžeta finansira rast plata što, dodaje on, nije održivo na dugi rok ako nema dovoljno novca u budžetu i ako za to treba da se zaduži, a drugi način je prirodan, organski kada raste produktivnost.
"Kada raste produktivnost, onda će da se povećava obim poslovanja, proizvodnja, tražiće se da privreda zaposli nove radnike i onda će morati da im ponudi i bolje uslove rada, uključujući i veće plate, koje će moći da isplate. To je prirodan način kako zapravo rastu plate u nekoj privredi. Trebalo bi više da razmišljamo o tom drugom načinu povećanja zarada nego o ovom prvom", rekao je Gajić.
On kaže da u periodu od tri godine može da se desi dosta nepredviđenih okolnosti, navodeći da niko nije mogao 2019. godine da predvidi pandemiju 2020. godine, kao što nije mogla 2008. godine da se predvidi recesija koja se desila upravo te godine.
"Sa privrednim rastom od oko 2,5 odsto, koliko je ostvareno u prethodnoj godini, mi ne možemo da se nadamo većem životnom standardu. Od 2017. pa nadalje privreda je imala visoke stope rasta od oko 4 ili 4,5 odsto godišnje, imali smo stabilan rast zarada i povećanje zaposlenosti. Kada imamo privredu koja već drugu godinu zaredom ima niske stope rasta od 2 do 2,5 odsto, novog velikog povećanja zaposlenosti nema, plate više ne prate rast cena, tako da polako deo njih gubi na kupovnoj moći. Dakle, mi treba da napravimo takav ambijent u kome će privreda moći da raste i da se razvija, što će onda prirodno dovesti do povećanja zaposlenosti i rasta zarada", naveo je Gajić.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
0
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
1
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
9
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
7
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Penzije u maju će kasniti zbog praznika: Pogledajte kada će biti isplaćene
23.04.2024.•
18
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je novi kalendar isplata penzija, po kom se vidi da će penzije za april pristići kasnije, piše Danas.
Mali o Nacionalnom stadionu čija izgradnja kreće 1. maja: "Hoćemo da razvijamo jedan novi biznis"
23.04.2024.•
19
Kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu biće postavljen 1. maja, najavio je ponovo ministar finansija Siniša Mali.
Beogradski region najrazvijeniji - a dobio najviše novca za razvoj
23.04.2024.•
19
Najviše sredstava za podsticaj regionalnog razvoja u 2023. godini dobio je Beogradski region iako je najrazvijeniji u Srbiji.
Srbija daje Mongoliji 150.000 evra, a Bileći pola miliona evra pomoći
22.04.2024.•
12
Vlada Srbije uputiće Mongoliji 17,7 miliona dinara (nešto više od 150.000 evra) iz tekuće budžetske rezerve, na ime humanitarne pomoći za sanaciju posledica elementarne nepogode.
Zbog silnih sati čekanja na granicama gubi se 130 miliona evra godišnje
22.04.2024.•
5
Ako se prosečno vreme na granici skrati za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao da poraste tri odsto, i to u srednjem roku.
Rusija povećala carine na pivo iz "neprijateljskih zemalja"
21.04.2024.•
0
Ruska vlada povećala je carinske stope za pivo iz "neprijateljskih zemalja", saopštila je pres-služba ruskog Ministarstva industrije.
Tesla snižava cene automobila u Nemačkoj, na Bliskom istoku i u Africi
21.04.2024.•
2
Portparol Tesle rekao je danas da će ta kompanija sniziti cene nekih modela automobila u pojedinim državama u Evropi, među kojima je Nemačka, kao i na Bliskom istoku i u Africi.
Maskov Cybertruck ima novi problem - papučica gasa se zaglavljuje, može doći do udesa
21.04.2024.•
0
Američka kompanija "Tesla" poziva vlasnike da dovezu na popravku 3.878 ove godine prodatih pikapova - Cybertruck pošto je otkrila da se papučica gasa može zaglaviti.
Francuska naredila trgovcima da označe proizvode kojima su smanjili pakovanje
21.04.2024.•
1
Francuski trgovci moraće da obaveste kupce o smanjenom pakovanju proizvoda koje ne prati odgovarajuće smanjenje njihovih cena, objavilo je ministarstvo finansija.
Pad prodaje električnih automobila u Evropi: Zašto se vozači vraćaju dizelašima?
21.04.2024.•
10
Prodaja Volkswagen-ovih električnih vozila u Evropi opala je za skoro četvrtinu u prva tri meseca ove godine pošto su se potrošači vratili na benzin.
Komentari 9
Pićuka
Dr mr
Silver
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar