Planovi nemačkih investitora za Srbiju: Može li negativno izveštavanje da ih odvrati od ulaganja?
Srbija jeste privlačna za investitore, posebno za one iz Nemačke, ali potrebna je i zelena agenda, i "zajednička politička agenda".
Foto: Pixabay
Nemačko-srpska privredna komora (AHK) organizovala je drugi po redu gala-događaj pod nazivom "Green is the new art". Fokus saradnje Nemačke i Srbije je na sprovođenju zelene agende, konkretno na razvoju obnovljivih izvora energije i povećanju energetske efikasnosti. U tu svrhu, Nemačka je uspostavila strateško partnerstvo o klimatskom delovanju sa Srbijom i regionom Zapadnog Balkana, piše Dojče vele (DW).
Sve nemačke kompanije teže da postanu klimatski neutralne do 2045. godine, zato je za njih veoma važno da mogu da obezbede snabdevanje obnovljivom energijom u narednim decenijama kada budu razmatrale investicije u Srbiji.
Srbija – privlačna za investicije
Kako je naglasio predsednik Upravnog odbora Nemačko-srpske privredne komore Milan Grujić, Srbija želi da bude privlačno mesto za investicije, a Nemačka je u tom smislu važan partner – ona je najveći spoljnotrgovinski partner i jedan od glavnih investitora. Zelena agenda je u tom kontekstu ne samo trend već i egzistencijalna potreba.
Milan Grujić kaže da se AHK već više od 20 godina ističe kao pouzdan partner pružajući, ne samo informacije, već i praktičnu podršku kompanijama članicama, kao i novim interesentima iz Nemačke. AHK već sada broji 440 kompanija-članica sa preko 100.000 zaposlenih.
Grujić primećuje da opšte geopolitičke okolnosti više nego ikad utiču na poslovanje širom sveta, ali da Srbija, čak i u takvim ekonomskim okolnostima, sve aktivnije i uspešnije radi na jačanju imidža.
Jasna opomena Srbiji?
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad ističe da su investicije u Srbiji prošle godine iznosile 650 miliona evra, a ukupna trgovinska razmena dostigla je devet milijardi evra, što je rekord i duplo više u odnosu na 2018. godinu. Od 2000. godine Nemačka je uložila dve milijarde evra u bilateralnu saradnju.
Nemačka ambasadorka dodaje da zelena agenda nije samo floskula, ali da je pored toga potrebno imati i zajedničku političku agendu i stoga u delu govora koji je izrekla na srpskom, kaže da se broj realizovanih nemačkih investicija ipak smanjuje.
"Nakon napada Rusije na Ukrajinu stvorena je nova realnost u kojoj se političkim rizicima daje mnogo veća težina prilikom donošenja investicionih odluka – i to ne samo kod nemačkih kompanija. Unutrašnji politički razvoj i nedostatak jasnog spoljnopolitičkog opredeljenja stoga se direktno odražava na ekonomske pokazatelje", rekla je Anke Konrad.
"Ako pored toga imamo veoma negativno izveštavanje medija o Nemačkoj, kao i o Evropskoj uniji u celini, to takođe igra veliku ulogu u razmatranju novih destinacija za investicije", skreće pažnju nemačka ambasadorka u Srbiji.
Nemačka podrška zelenoj agendi
"Nemačke investicije imaju veliki uticaj na rast naše privrede i životnog standarda građana Srbije, a u nemačkim kompanijama koje posluju u našoj zemlji zaposleno je više od 100.000 ljudi. Ukupna robna razmena raste iz godine u godinu i ona je značajno porasla u prethodnih nekoliko godina, a 2022. je dostigla čak 8,3 milijarde evra", izjavila je ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.
"Zahvalni smo Nemačkoj na podršci koju pruža Srbiji u procesu energetske tranzicije. Srbija i Nemačka uspostavile su klimatsko partnerstvo u cilju podrške našoj zemlji u sprovođenju zelene agende Evropske unije", dodala je ministarka i naglasila da "bez dovoljno zelene energije nećemo moći ni da nastavimo da privlačimo strane investicije u onoj meri u kojoj to želimo i zato je energetika ključan segment naših budućih investicija".
Ministarka Đedović iznela je i podatak da je Nemačka od 2001. godine obezbedila gotovo milijardu i po evra za razvoj i transformaciju energetskog sektora u Srbiji ka čistim izvorima energije, od čega veliku korist imaju lokalno stanovništvo i ekonomija. Istakla je i da će u ponedeljak biti potpisana jedna od većih donacija i to upravo sa Nemačkom za izgradnju vetroparka u Kostolcu u vrednosti od 30 miliona evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru 2,8 odsto
12.11.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine iznosila je 2,8 odsto, a mesečna 0,5 odsto.
Kanada uvodi nove sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini
12.11.2025.•
1
Kanadske vlasti saopštile su da uvode nove sankcije protiv Rusije zbog njenog rata u Ukrajini, a te kaznene mere su usmerene na proizvodnju dronova i prihode od energetike.
Devizne rezerve na kraju oktobra povećane na 29,36 milijardi evra
12.11.2025.•
4
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju oktobra ove godine bile 29,36 milijardi evra, što je najviši nivo deviznih rezervi krajem meseca, saopštila je NBS.
Nemački dnevnik: Po odnosu primanja i kupovne moći bogatih porodica Srbija poslednja u Evropi
12.11.2025.•
2
U Evropi su u proseku godišnja primanja od 71.000 evra prag za ulazak tročlane porodice među deset odsto najbogatijih porodica tog tipa, ali se prag razlikuje po državama i zavisi od kupovne moći.
Da li će Amerikanci prihvatiti predlog Rusa za NIS: Ako ne - nacionalizacija verovatno jedino rešenje
12.11.2025.•
18
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su ruski vlasnici NIS-a podneli zahtev američkom OFAC-u za produžetak licence za rad, i to na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Država u 2026. od akciza očekuje 453,3 milijardi dinara - najviše od goriva i duvana
12.11.2025.•
4
Predviđeno je da se u državnu kasu 2026. godine od naplaćenih akciza slije 453,3 milijarde dinara.
Bugarske banke spremne za prelazak na evro od 1. januara
12.11.2025.•
1
Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara 2026. godine isplaćivati evre, čime zvanično počinje prelazak zemlje na zajedničku evropsku valutu.
Nemački list: Strani trgovački lanci u problemu zbog Vučićeve uredbe o maržama
11.11.2025.•
55
Strani trgovački lanci u Srbiji sve teže podnose samovolju predsednika Aleksandra Vučića koja bi mogla da ih primora i da napuste Srbiju.
Srbija će prihvatiti svaki zahtev SAD o NIS-u, ali "vreme ističe"
11.11.2025.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će Srbija prihvatiti svaki zahtev Kancelarije za kontrolu strane imovine ministarstva finansija Sjedinjenih američkih država o budućem statusu NIS-a.
Srbija nespremna za ekološke takse EU: Uticaće na profit firmi
11.11.2025.•
11
Unazad mesec dana u Srbiji se ubrzano radi na uvođenju taksi za emitovanje gasova štetnih po atmosferu.
Đedović Handanović: Rusi spremni da prepuste rad NIS-a trećem licu, Srbija podržava
11.11.2025.•
22
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.
Sindikat: Ako ne dobiju odgovor od institucija 1.400 radnika "Đerdap usluga" dolazi u Beograd
10.11.2025.•
11
Oko 1.400 radnika "Đerdap usluga" najavili su da će, ukoliko ne dobiju odgovor od institucija kojima su pisali, zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd, gde će ostati sve dok se ne reše njihovi problemi.
Ugašena još jedna fabrika na jugu Srbije
10.11.2025.•
8
U talasu gašenja firmi i otpuštanja radnika, jedna fabrika je zatvorena i u Bujanovcu.
Srbija "brani" NIS po bugarskom modelu koji podrazumeva dva koraka
10.11.2025.•
18
Promenama u menadžmentu NIS-a suvlasnici kompanije, ruski Gasprom i Vlada Srbije pokušavaju da po "bugarskom modelu" za Lukoil nađu rešenje za sankcije, ali je mala mogućnost da će to biti prihvaćeno.
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za 970 milijardi dinara
10.11.2025.•
10
Vlada Srbije planira da se u 2026. godini zaduži za oko 970 milijardi dinara (približno 8,3 milijarde evra) da bi pokrila budžetski deficit i otplatila stare dugove.
London razmatra uvođenje poreza na električna vozila
09.11.2025.•
5
Britanska vlada, koja traži prihode tri nedelje pre predstavljanja budžeta, razmatra porez na električna vozila kako bi pravednije finansirala putnu infrastrukturu u odnosu na automobile na benzin i dizel.
Kina ublažila restrikcije na izvoz retkih metala u SAD
09.11.2025.•
0
U novom znaku smirivanja odnosa, Kina je danas potvrdila da je suspendovala zabranu izvoza u SAD retkih metala galijuma, germanijuma i antimona, važnih u industrijskoj proizvodnji.
Ko će od sledeće godine morati da plaća porez na ugljen-dioksid?
09.11.2025.•
6
Od januara naredne godine u Srbiji će biti uveden novi porez, ali neće ga plaćati svi građani, već neke firme.
Na šta će vlast trošiti novac u 2026. i 2027: Milijarde za Expo, Nacionalni fudbalski stadion i rafale
09.11.2025.•
14
Vlada Srbije usvojila je predlog budžeta za 2026. godinu, kojim je planiran deficit od tri odsto, s prihodima od 2.414 milijardi i rashodima od 2.751 milijardu dinara.
Najbogatiji čovek na svetu je Ilon Mask: Ima 449 milijardi dolara
09.11.2025.•
3
Najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask, čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra), pokazuje lista Blumberga.
Cene električnih vozila i benzinaca se sve više približavaju
09.11.2025.•
1
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Komentari 4
/
srbi hoce kineske logore a ne placen prevoz, topli obrok i dodatno zdravstveno osiguranje
Øystin
Noboa- Ogromne povrsine morskih polica izdate svetskim naftnim kompanijama - narod. Pa znate vec o cemu pricam
Vučko- Penzioneri koki ga polako napuštaju, navijači koji ce trajati jos malo… zato Litijum je sada pod morsnjem ako zeli da nastavi svoju vladavinu, sto ne mora da znaci da narodu nece biti bolje ali to je Srbija i nece se dozvoliti da bude bolje!
Dušan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar