Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.
Foto: 021.rs
To kaže ekonomista Božo Drašković, koji dodaje da nezadovoljna strana može da traži nadoknadu na sudu.
On je, komentarišući moguća rešenja da NIS nastavi da radi, rekao da bi u slučaju nacionalizacije i nezadovoljstva Gasproma, kao većinskog vlasnika te kompanije, formalno spor mogao da bude vođen pred nadležnim sudovima u Srbiji, ali ako je to ugovorom predviđeno i pred međunarodnim sudom.
"Ako se spor vodi pred sudom, nezavisni eksperti će proceniti kolika je vrednost nacionalizovane imovine, a ne koliko misli onaj ko ja nacionalizovao", rekao je Drašković za Betu.
Dodao je da neki vlasnik, "zvao se Rus, Englez, Kinez ili Amerikanac", neće dozvoliti da to prođe bez adekvatne nadoknade, već će ispostaviti račun sa obračunatom izgubljenom dobiti.
"Srbija u sporu oko NIS-a, odnosno Rusije i Amerike nije aktivan, već samo pasivan akter, a za to je kriva budalasta odluka 'družine' koja je bila na vlasti od 2008. godine kada je NIS prodat ruskom Gaspromu i sadašnja vlast, koja je morala znati nakon izbijanja rata u Ukrajini da će doći do problema i moglo se nešto uraditi da bi se sprečio, a ne da se čeka '12.05 sati", rekao je Drašković.
Istakao je da reč o geopolitičkom i strateškom, a ne samo ekonomskom pitanju, jer Amerikanci neće dozvoliti da Rusi budu autonoman prodavac ili će dozvoliti uz politički dogovor.
Ako se, kako je rekao, posmatra iz ekonomskog ugla u slučaju da se Rusi opredele da prodaju njihov udeo, pregovaraće sa nekim koga odobre Amerikanci.
"Amerikanci mogu da kažu da ne žele da NIS kupe Kinezi i ostaće na snazi iste mere. To je selekcija na tržištu jer, možda bi Kinezi bili spremni da plate više nego neka američka, britanska ili francuska kompanija", naveo je Drašković.
Dodao je da postoji i opcija da prodavac kaže da nije spreman da proda NIS kompanijama koje su iz zapadnih zemalja i koje su dobile zeleno svetlo od SAD da mogu da ga kupe.
Ako Rusi, kako je rekao, donesu odluku o prodaji njihovog udela oni će pregovarati u skladu sa svojim interesom, ne može Srbija, kao manjinski vlasnik NIS-a, pregovarati o tuđoj imovini.
"Kupac će dovesti revizore da procene vrednost, iluzija je da Srbija može da ponudi da otkupi NIS za oko 500 miliona evra za koliko ga je prodala. A zašto bi, na kraju, neko prodao firmu iz moralnih razloga", upitao je Drašković.
Problem je, prema njegovim rečima, i to što su Amerikanci zabranili međubankarske transakcije sa Rusijom, pa je kupcu teško i da plati NIS u slučaju da ga kupi.
Jedna od mogućnosti je, kako je rekao, da NIS, kada stane Rafinerija u Pančevu zbog nemogućnosti da nabavi naftu za prerdu u derivate, čime će izgubiti prihode, ode u stečaj kada poverioci pokrenu naplatu duga. Prinudna prodaja kompanije, prema rečima Draškovića, po međunarodnim računovodstvenim standardima ne obezbeđuje fer tržišnu cenu.
"Amerikanci su pre dva dana poslali poruku Srbiji da NIS nacionalizuje, a za posledice ih baš briga. Ovo je signal da se privedemo pameti da ne prodajemo vodu, zemlju, elektroprivredu i sve ono što je od vitalnog značaja za zemlju. Tim resursima se mora upravljati na razuman način, umesto da se upravlja partijski i krade", rekao je Drašković.
Istakao je da Rusi da su hteli da pomognu Srbiji mogli su to da urade i pre dve godine jer su znali šta će se dogoditi kada su zbog sankcija počeli da plene imovinu njihovih tajkuna.
"Rusi iz nekih razloga samo njima znanim sprovode svoje geopolitičke interese. Nisu oni ni kupili NIS iz ekonomskih, već političkih razloga. Tržište nikada nije autonomno, već uvek na njega utiče politička moć", rekao je Drašković.
Na pitanje koliko vredi NIS i da li mu odugovlačenje sa nalaženjem rešenja smanuje vrednost, Drašković je rekao, da je procena vrednosti bilo koje firme, naročito kompleksne kao što je NIS, veoma složen postupak.
Naveo je da postoji više metoda za izračunavanje vrednosti kompanije, među kojima su prinosni metod, metod neto imovine, berzanske vrednosti na bazi kotacija akcija na berzi, metod knjigovodstvene vrednosti...
"U ovom momentu nemamo informacije o bilo kakvoj proceni vrednosti kapitala NIS-a, a pitanje je da li je uopšte rađena. Imamo jedino podatke o knjigovodstvenoj vrednosti, kao razliku između ukupne aktive i obaveza, ali firme se nikada ili retko prodaju po knjigovodstvenoj vrednosti", rekao je Drašković.
Dodao je da vrednost firme zavisi i od tržišta, imovine i vrednosti prirodnog kapitala, odnosno resursa nafte i gasa, što nije procenjeno kada je NIS prodat, već su poklonjeni za rentu od tri odsto.
Zato, kako je naveo, postoji odgovornost i bahatost i bivše vlasti koja je prodala prirodni resurs koji nikad ne prodaje i naročito se ne daje za rentu od tri odsto, samo kolonije to čine.
Istakao je da treba imati u vidu i to da je NIS pretrpeo dva velika šoka pre 2000. godine kada je stradao deo infrastrukture te kompanije od bombardovanja NATO snaga 1999. godine, a drugi je uništavanje firme hiperinflacijom 1992. i 1993. godine.
To je, kako je rekao, uticalo na vrednost NIS-a pre prodaje, ali je naglasio da je vreme od 2000. godine do 2008. trebalo iskoristiti za oporavak firme, umesto što se njome partijski upravljalo uz "čerupanje".
"Kupovina NIS-a je bio politički, a ne ekonomski aranžman, a koje su usluge dogorene trebalo bi da kažu akteri odluke, među kojima je i Borko Stefanović", naveo je Drašković.
Rusi, kako je ocenio, nisu dozvolili da se uopšte razgovara o rudnoj renti na naftu i gas od tri odsto, pa su čak i termalni izvori, koji su rezultat decenijskog istraživanja dok je NIS bio društveno preduzeće, ušli u taj geopolitički aranžman.
Drašković je rekao da je ruska državna kompanija Gasprom privatizovala državnu kompaniju Srbije, NIS, oporavila je i ostvarivala profite, pa se može zaključiti da država može da upravlja kompanijom ako nije korumpirana, već postavi profesionalnu upravu, kao što to čini vlasnik privatnog kapitala.
"Srbija je upala u zamku da izgubi energetski suverenitet za naftu i gas i sada je politička igra između Amrikanaca i Rusa, a Srbija je u ulozi stradalnika i tu nema previše prostora ni za ovog genija koji se zove Vučić (predsednik, Aleksandar) jer ne odlučuje on ništa nego veliki igrači, a on izigrava mangupa koji, kao spašava Srbiju", naveo je Drašković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
3
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
37
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
23
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
31
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Komentari 26
Petar
Dejan
Драган
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar