Kad nemaš pojma šta radiš - u EPS-u najbolje plaćeni, a proizveli pola milijarde evra gubitaka

Prošlogodišnja havarija u TE "Nikola Tesla" A i B uzročena je zapostavljanjem otvaranja kopova sa kvalitetnijim i, posledično, predugim oslanjanjem na kopove sa sve slabijim kvalitetom uglja.
Kad nemaš pojma šta radiš - u EPS-u najbolje plaćeni, a proizveli pola milijarde evra gubitaka
Foto: 021.rs

U pitanju je, dakle, pogrešna ekonomsko-tehnološka procena čelnog tima Elektroprivrede Srbije.

Međutim, ako se izuzme smena rukovodeće ekipe, zaposleni u najvećem srpskom preduzeću gotovo da i nisu osetili posledice pogrešne orijentacije. Plate u Srbiji, uz nekoliko vodećih privatnih firmi iz IT branše, najveće su upravo u EPS-u. Ima logike da zarade i budu najviše u preduzeću najvrednijim u državi i čija je delatnost osnova za rad svih drugih firmi, za odvijanje života u celini. 

Ali, kao što su bili nagrađivani za uspešan višedecenijski rad, tako bi sada više od 28.000 zaposlenih moralo i po novčaniku da oseti kako je njihova kompanija, i to u dužem periodu, radila po pogrešnom konceptu, što je, u krajnjem, i dovelo do havarije čija konačna šteta lako može da dostigne i dve i po milijarde evra.
 
Neto plata 126.000 dinara
 
No, "epsovci" i nakon svega i dalje primaju najveće dohotke, u proseku neto platu od 126.000 dinara. Mada se i broj prekobrojnih godinama procenjuje minimalno na 4.000, a kada poredimo sa evropskim elektroprivrednim kompanijama slične proizvodnje, i do 12.000 zaposlenih, nema ni signala da bi uskoro moglo doći do smanjenja broja radnika. Takođe, niko i ne pomišlja da se zarade umanji. I to ne samo kao uobičajena sankcija za nestručan rad, već stoga što je kompanija zapala u ozbiljne gubitke veće od pola milijarde, dok je zaduženost dostigla 1,4 milijardi evra.
 
Šteta koju je uzročio EPS je zaista velika. Državni čelnici su dugo posledice samo deskriptivno opisivali, izbegavajući da preciziraju težinu nestručnim radom isprovocirane havarije. Tek kada su objavljeni podaci o poslovanju prvog kvartala tekuće godine, finansijski pismeniji mogu da sagledaju posledice havarije. Blago rečeno, teške su, i što je još gore, uvećavaće se bar još godinu dana, možda i dve. I to pod uslovom da se učini sve što je potrebno da se sistem sanira. A toga je baš mnogo.
 
Kako prezimiti
 
Podsetimo se incidenta krajem decembra prošle godine. Prvo je snaga Termalke A spala na jedva 60 megavata, dok je u energani B radio samo blok B2 i to smanjene, nestabilne snage između 60 i 120 megavata. Razlog je previše blatnjav ugalj koji se lepio za dozatore. Prve sanacije, naizgled, daju rezulate. Ali, već 26. decembra dolazi do novog ispada, potom i do požara. U jednom trenutku je od osam blokova radio samo jedan. 
 
Napokon svima postaje jasno da su uzroci dublji, te da će popravak potrajati i koštati. U suštini ni do dan-danas nije urađeno sve što treba, a neće biti ni do zime koja se približava. Veliko je pitanje hoće li termalke biti kompletno popravljene i remontovane do zime 2023/24. godine.
 
Posledice su znatno smanjen kapacitet proizvodnje struje. Nigde se precizno ne kaže koliko, ali zimi je potencijal za najmanje 25 miliona kilovata manji nego pre desetak godine, kada je EPS proizveo dnevni pik od 137 miliona kilovata. Ako zima bude duga i sa izrazitije nižim temperaturama, može biti jako nezgodno. Danas niko ne može građanima Srbije da jemči da na zimu neće biti ne samo manjka struje i podosta uvoza, već ni da neće biti isključivanja.
 
Plan za prošlu godinu sačinjavao je minimalan uvoz u vrednosti od 12 miliona evra, planirala se samo manja količina nakon 15. decembra, što je period kada Srbija redovno uvozi električnu energiju.
 
Spiskano 650 miliona evra
 
No, posle havarije, struje je baš manjkalo, u celoj 2021. godini proizvedeno je 8,7 odsto ispod plana, a tokom tri poslednja meseca manjak je bio 20 odsto. Nadoknađivalo se uvozom - tako je za 1.244 gigavata u proseku plaćeno 233 evra po megavatu, ukupno 290 miliona evra. Još jednom, prema planu računalo se na izdatak od samo 12 miliona evra.
 
Manje je poznato da je još nepovoljnije bilo u januaru, kada termalke isporučuju 16 odsto ispod plana, ali je slab priliv voda u akumulaciju prinudio i hidrolekrtrane da za 20 odsto umanje produkciju. Tako je tokom prva tri meseca tekuće sezone Srbija uvezla čak 1.645 gigavata, plaćajući po 219 evra za megavat. To tromesečni izdatak na uvoz podiže na 360 miliona evra. Dakle, zbirno za šest meseci na uvoz električne energije smo spiskali čak 650 miliona evra.
 
Dug EPS-a 1,4 milijarde evra
 
Postavlja se pitanje odakle je struja plaćena. Iz sredstava EPS-a, država, za sada, nije subvencionisala svog proizvođača energije, ali se EPS stoga baš nazaduživao. Tokom poslednjeg kvartala prošle sezone čak 250, tokom prva tri ovogodišnja meseca dodatnih 155 miliona evra. Tako je zaduženje EPS-a podignuto za 405 miliona, utrošenih isključivo na uvoz struje, pa ukupni dug najveće srpske kompanije sada iznosi 1,4 milijarde evra.
 
Katastrofalno poslovanje tokom šest meseci je učinilo rusvaj u finansijama Elektroprivrede Srbije. Mada je krajem septembra poslovanje bilo u pozitivi 73 milione evra, na kraju godine je zabeležen minus od 112 miliona. Praktično, minus u poslednja tri meseca je iznosio 185 miliona evra.
 
Međutim, tu nije kraj nedaćama. Tokom prvog kvartala poslovanje je dodatno pogoršano, negativno je za 250 miliona, pa je ukupni šestomesečni učinak učinak 435 miliona evra poslovnog gubitka, plus 405 miliona novog duga.
Nade u uvoz uglja
 
Naravno, u našim klimatskim uslovima, potrošnja struje tokom proleća i jeseni je dosta niža nego zimi i, ako ne bude iznenadnih incidenata, nema potreba za uvozom struje. Mada je potrošnja struje leti u Srbiji usled širenja klimatizacije sve veća, i umanjeni domaći kapaciteti još uvek bi trebalo da budu dovoljni.
 
Problem se očekuje tokom predstojeće zime, kada se tokom tri meseca, decembar-februar, predviđa izvestan manjak struje iz domaćih energana. Koliko će to biti novca, najviše će zavisiti od cena energenata na zimu. Srbija je pokušala da već tokom juna rezerviše određene količine, nešto malo je uspela, ali su cene i za kupovinu unapred toliko porasle da je predsednik Vučić priznao da takvi izdaci nadmašuju finansijske mogućnosti države Srbije i angažman je prekinut.
 
Osnovna strategija Elektroprivrede Srbije zasniva se na uvozu uglja kako bi se nadomestio slab učinak blatnjastog uglja sa kolubarskog ležišta. Cilja se na uvoz četiri miliona tona, što bi trebalo da bude dovoljno, sem u slučaju da bude dugih kontinuiranih perioda sa maksimalnom dnevnom temperaturom ispod minus sedam-osam stepeni Celzijusa.
 
Nema tog garanta
 
Međutim, poslednjih meseci vaskrsla globalna potražnja za ugljom znatno je povisila cenu ekološki spornom gorivu sa lanjskih 25 na aktuelnih 60 evra po toni, pri čemu je transport često i dvostruko skuplji. Tako bi cena uvoza uglja za potrebe srpskih termalki koštao možda i 780 miliona evra, a ukupni trošak na uvoz struje podiže na 1,43 milijarde evra. Pri tome niko ne može da garantuje da neće biti potrebno direktno uvoziti još i struju.
 
I to nije sve, iskusniji stručnjaci iz EPS-a procenjuju da potpuni oporavak sistema neće biti moguć pre nego što se ne otvori "Radljevo", potpuno novo polje uglja u kolubarskom bazenu. Kako je zastoj u pripremnim otkopima otkrivki poprilično velik, mišljenja su da otvaranje novog ležita uglja, dosta kvaliletnijeg od sadašnjeg, nije realno očekivati pre leta 2024. godine. Dakle, pre nego šta naiđu bolji dani EPS-a, osim predstojeće, valja pregurati i narednu zimu.

Teme

EPS
  • Darko linco

    06.07.2022 21:39
    Laz
    Laz je da su plate prosek 125h,laz je da se ne radi ,istina je da ima kadrovske politike vec 35godina ali ima i kvalitetnog ljudskog kadra,takodje koji nije partijski,retko ko zna da u epsu nema dovoljno opreme htz zatim materjala da je vozni park desetkovan da fali ljudstva i proizvodnji da fali inzenjera montera vozaca teske mehanizacije da fali rudara fizicke snagei itd nazalost lako je pricati da neko ima velike plate u eps da direktori da radnici proizvodnje imaju solidne plate ne i astronomske
  • Trio fantastiko

    05.07.2022 13:25
    Za agencije
    Sedim sa drugarima u kafiću i čitamo komentare. Malo je reci da smo zgroženi. Prvi put smo sada čuli da pravi botovi uopste ni nemaju ugovor u epsu i ne primaju punu platu. Ljudi idu na posao i rade plus obavljaju stranačke obaveze a za to nisu ispoštovani? Nekoliko prijatelja smo obrisali sa društvenih mreža zbog deljenja raznih stranačkih objava. Iskreno malo nas je i sramota sada zbog svega. Oni su izgubili obraz,vreme i prijatelje nizašta!!! E moji naprednjaci pa kako bi nas ispoštovali kad svoje botove tako gazite?!!! Za 40.000 treba da vas je sramota sto ih ponižavate. Ljudi osvestite se. Oni za koje giljate su tu zahvaljujući vama i troše novac koji vama kradu. Nemojte vise da vredjate botove. Nije njima lako.
  • Nervozni glasač

    05.07.2022 13:20
    @Neko
    Објашњење је да бар трећина поданика учествује у пљачки, трећина се продала и ћути и последња трећина се предала, одустала и трпи.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Svet pomahnitao za oružjem

U celom svetu je na oružje potrošeno 2.400 milijardi dolara, što je sedam odsto više nego prethodne godine.

Groteskna karikatura

Iznenadna smrt relativno mladog čoveka, starog samo 40 godina, mnogima od početka nije delovala logično i izazvala je sumnje.

Da li će Novosađani slušati Beograd?

Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.

Novosadska parking balvan revolucija

Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.

Sistem trovačnice

Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.

Legija na Filozofskom

Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.