Pišu Čomski i Voterston: Militarizam i korona
Nova knjiga Noama Čomskog i Marva Voterstona "Posledice kapitalizma" objavljena je i u Srbiji.

Foto: 021.rs
Uz dozvolu Akademske knjige, koja je izdavač "Posledica kapitalizma", objavljujemo odlomak.
Militarizam i kovid-19
Duboke su veze između militarizma, kapitalizma i pandemije. Najočiglednije i neposredne jesu oportunitetni troškovi povezani s naduvanim američkim vojnim budžetom koji je sada 750 milijardi dolara godišnje (što prevazilazi sumu koju za vojsku izdvaja zajedno sledećih deset zemalja).
Sadašnji troškovi za Nacionalne institute za zdravlje i Nacionalnu zadužbinu za nauku zajedno jesu manji od 50 milijardi, približno šest procenata vojnog budžeta. Kao ekolog koji se bavi bolestima, zoolog Peter Dascak kaže: "Nismo razmislili o troškovima zaštite od terorizma. Idemo tamo, slušamo glasine, šaljemo dronove – imamo celu lepezu pristupa. Na isti način treba da počnemo razmišljati o pandemiji".
Još jedna važna veza između militarizma i pandemije funkcioniše pomoću neoimperijalizma i globalizovanog neoliberalizma. SAD koristi vojna sredstva da obezbedi pristup strateškim i nužnim resursima, da onemogući pristup ekonomskim konkurentima i da otvori tržišta i obezbedi zaštitu za američke kompanije koje rade u celom svetu. Propratna posledica tog rasprostranjenog, globalizovanog sistema jeste širenje infekcije od zemlje do zemlje pomoću kontakata putnika. Zapravo, jedna od karakteristika koja odlikuje kovid-19 u odnosu na druge nedavne prethodnike (SARS, MERS i ebolu) jeste upravo brzo i veliko geografsko širenje.
Ekološka katastrofa i kovid-19
Ponovo, veze su brojne, ali ćemo istaći samo dve. Prva se tiče povećanja verovatnoće pandemije kao što je ona kovida-19 koja javlja kako raste apetit za resursima koji sve više ubrzavaju razvoj na području prethodno neukroćene zemlje. Kako upozoravaju stručnjaci kao Dascak, "kako populacije i globalna putovanja nastavljaju da rastu, a razvoj sve više biva širen na necivilizovane prostore, gotovo da je neizbežno da lokalna izbijanja zaraza koja su se nekad mogla obuzdati, kao SARS ili ebola, mogu postati globalne katastrofe".
Ovde Dascak ukazuje na potencijalne nesreće koje čekaju ljudsku vrstu zahvaljujući zoonotičkim vektorima infekcije sa životinje na čoveka. Učestaliji i detaljniji kontakti između ljudi i divljih životinja (i bezbroja virusa koje one nose), što je takođe pokrenuto kako je globalno zagrevanje i klimatska kriza pokrenula životinjske populacije, stvorili su uslove za još epidemija kao što je kovid-19.
Druga veza dolazi putem neoliberalnih talasa ekološke deregulacije koji su doveli do toga da vazduh, voda i zemlja postanu zagađeniji, znatno povećavši podložnost posledicama infekcija koronavirusa izazivanjem slabljenja prethodnog zdravstvenog stanja. Naravno, te posledice (kao i društvenoekonomske karakteristike koje stoje u korelaciji) vrlo su nejednako raspoređene u populaciji, što je činjenica koja pomaže da se objasne disproporcionalne stope infekcije i smrtnih ishoda u američkim obojenim zajednicama.
Društveni pokreti (regresivni i progresivni) i kovid-19
Konačno, pomenuli bismo neke važne povezanosti između pandemije i društvenih reakcija. Predvidivo, na desnici vidimo brojne primere autoritarnih režima širom sveta koji koriste pandemiju kao pokriće za represiju, povećanje nadzora i ograničavanje građanskih sloboda.
U SAD-u oni najželjniji da otvore zemlju i da se vrate na business as usual raspiruju kombinaciju finansijske nesigurnosti, dosade, nestrpljenja i nepoverenja u vladu da bi izazvali ismevanje naredbi da se ostane kod kuće, stvarajući pritom povećan rizik i za protestante i za ostale. Političari u nekoliko američkih država su i odgovorili na te zahteve tako što su ih ohrabrivali ili tako što su razmišljali o preranom otvaranju svojih država ili su ih i otvorili pre nego što su se ispunili neophodni uslovi, a bezbednosne mere bile sprovedene.
S druge strane, neki vrlo važni društveni pokreti, i stari i novoosnovani rade, na pozitivnoj promeni. Na međunarodnom nivou, moguće je identifikovati brojne programe pomoći jedne zemlje drugoj (neki se sprovode čak i nasuprot teškim sankcijama SAD-a). Najupečatljivije, kao što se dogodilo mnogo puta tokom prethodnih kriza, Kuba je slala medicinske timove i opremu na mesta koja su najteže bila pogođena. Uprkos uobičajenom američkom traženju krivca i okrivljavanju "žute opasnosti", Kina je relativno rano počela da radi na suzbijanju širenja epidemije i sada pomaže drugima s ljudstvom i materijalom i, najvažnije, sa znanjem stečenim iz vlastitog iskustva s pandemijom. Slične aktivnosti na međusobnom ispomaganju spontano nastaju u manjim razmerama širom planete.
Osim toga, i nadajmo se da će imati trajni značaj i nakon trenutne krize, vidimo prethodno nemoćne segmente populacije, sada prepoznate kao najvažnije heroje (i možda uzimajući te epitete ozbiljnije od onih koji ih koriste), kako se dižu da traže prava i beneficije srazmerne tom pretpostavljenom statusu. Bilo medicinski radnici s prve linije fronta, ljudi koji održavaju rasvetu, tekuću vodu, police prodavnica pune, koji voze autobuse ili koji skupljaju đubre, javljaju se zahtevi za pristojnim platama, bezbednim uslovima rada, zdravstvenom zaštitom, bolovanjem i roditeljskim odsustvom, kao i olakšicama (za hipoteke ili stanarinu, komunalije, kreditne kartice). To da li će i kako ti zahtevi biti registrovani u političkom sistemu pomoći će oblikovanju postpandemijskog izgleda društva.
Kovid-19 razotkrio je napadne propuste i monstruozne brutalnosti današnjeg kapitalističkog sistema. On predstavlja i krizu i priliku. Takmičenje za kontrolu načelnog razumevanja smisla ove pandemije biće teren za borbu ili za novi, humaniji zdrav razum i društvo ili povratak na prethodni status kvo. Rezultat tih borbi nije izvestan; sve zavisi od akcija koje ljudi uzimaju u svoje ruke.
***
Pandemija kovida-19 razotkrila je velike propuste i strašne brutalnosti današnjeg kapitalističkog sistema. Da li će to biti samo kriza ili i prilika za promenu, zavisi od toga šta će sami ljudi uraditi. Kako politika oblikuje naš svet, naše živote, naše percepcije? Kolikim delom našeg "zdravog razuma" upravljaju potrebe i interesi vladajućih klasa? Kako da se usprotivimo kapitalističkim strukturama koje sada prete da unište celokupan život na ovoj planeti? "Posledice kapitalizma" analiziraju duboke, često nesagledane povezanosti između neoliberalnog "zdravog razuma" i struktura moći.
Više o knjizi, kao i samu knjigu, možete potražiti na sajtu Akademske knjige.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Današnja lekcija
12.09.2025.•
6
Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek.
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
22
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Komentari 1
jeste
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar