Piše Slavoj Žižek: Ukrajina je Palestina, ne Izrael
Jednom sam svog mlađeg sina pitao da li može da mi doda slanik, a on mi je odgovorio: "Naravno da mogu!"
Foto: 021.rs (ilustracija)
Kad sam ponovio molbu, on je likovao: "Pitao si me da li mogu i ja sam ti lepo odgovorio. Nisi mi rekao da treba."
Ko je bio slobodniji u ovoj situaciji – ja ili moj sin? Ako slobodu shvatimo kao slobodu izbora, moj sin je bio slobodniji, jer je imao dodatni izbor kako da tumači moje pitanje. Mogao ga je shvatiti doslovno, a mogao ga je i shvatiti u uobičajenom smislu, kao zahtev učtivo formulisan kao pitanje. S druge strane, ja sam se praktično odrekao ovog izbora i automatski se oslonio na konvencionalni smisao svog pitanja.
Zamislite sada svet u kom se mnogo više ljudi ponaša kao moj sin kad me zavitlava. Nikad ne bismo sa sigurnošću znali šta su naši sagovornici hteli da kažu i gubili bismo vreme sa besmislenim tumačenjima. Nije li to upravo prikladan opis političkog života tokom poslednje decenije? Donald Tramp i drugi alt-desničarski populisti iskoristili su činjenicu da se demokratska politika oslanja na određena nepisana pravila i običaje, koje su kršili kad im je to odgovaralo, izbegavajući odgovornost tako što nisu uvek eksplicitno kršili zakon.
U Sjedinjenim Državama, takvu strategiju koriste lakeji Trampove Republikanske partije pripremajući se za sledeće predsedničke izbore. Prema pravnoj teoriji čiji su sledbenici, u saveznom izbornom zakonu postoji rupa koja bi zakonodavnom telu pojedine države omogućila da imenuje svoje predsedničke elektore ukoliko državni sekretar kaže da ne može da potvrdi izborne rezultate.
Republikanci koji poriču Trampov poraz na prošlim izborima, sada se kandiduju za funkcije koje će im biti potrebne da pregaze volju birača 2024. Partija tako pokušava da uništi jedan od osnovnih uslova demokratije: da svi politički učesnici govore istim jezikom i poštuju ista pravila. U suprotnom, zemlja će se naći na ivici građanskog rata – ishod koji sada očekuje skoro polovina Amerikanaca.
Isti uslovi važe i za globalnu politiku. Da bi međunarodni odnosi funkcionisali, sve strane moraju bar da govore istim jezikom kada govore o konceptima kao što su sloboda i okupacija. Rusija očigledno podriva ovaj uslov kada svoj agresorski rat u Ukrajini opisuje kao "specijalnu operaciju" za "oslobođenje". Međutim, i ukrajinska vlada je upala u ovu zamku. Obraćajući se izraelskom Knesetu 20. marta 2022, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je rekao: "Mi smo različite zemlje, u potpuno različitim okolnostima. Ali pretnja je ista i nama i vama – totalno uništenje naroda, države, kulture. Pa čak i imena: Ukrajina, Izrael."
Palestinski politikolog Asad Ganem opisao je govor Zelenskog kao "sramotu kada su u pitanju globalne borbe za slobodu i oslobođenje, a posebno palestinskog naroda“. Zelenski je "obrnuo uloge okupatora i okupiranih". Slažem se. Takođe se slažem sa Ganemom da "Ukrajincima mora biti pružena svaka moguća podrška dok se opiru [ruskoj] varvarskoj agresiji". Bez zapadne vojne podrške, veći deo Ukrajine bi sada bio pod ruskom okupacijom, uništavajući stub međunarodnog mira i reda: integritet granica.
Nažalost, govor Zelenskog u Knesetu nije bio izolovan događaj. Ukrajina redovno zauzima stav podrške izraelskoj okupaciji. Tako je 2020. napustila Komitet Ujedinjenih nacija za ostvarivanje neotuđivih prava palestinskog naroda; prošlog meseca, ukrajinski ambasador u Izraelu Jevgen Kornijčuk je izjavio: "Kao Ukrajinac čija je zemlja pod veoma brutalnim napadom suseda, duboko saosećam sa izraelskim društvom."
Ovo poređenje Izraela i Ukrajine je potpuno pogrešno. Ako ništa drugo, situacija u kojoj se nalaze Ukrajinci sličnija je životu Palestinaca na Zapadnoj obali. Da, Izraelci i Palestinci bar priznaju drugost svog protivnika, dok Rusija tvrdi da su Ukrajinci zapravo samo Rusi. Ali ne samo da Izrael negira da su Palestinci nacija (kao što to čini Rusija sa Ukrajinom); Palestincima se takođe poriče mesto u arapskom svetu (kao Ukrajincima u Evropi pre rata). Štaviše, kao i Rusija, Izrael je nuklearna vojna supersila koja faktički kolonizuje manji, daleko slabiji entitet. Kao i Rusija u okupiranim delovima Ukrajine, Izrael praktikuje politiku aparthejda.
Mada izraelski lideri pozdravljaju podršku Ukrajine, nisu uzvratili istom merom. Umesto toga, kolebaju se između Rusije i Ukrajine, jer je Izraelu potrebna kontinuirana tolerancija Rusije na izraelske vojne napade u Siriji. Ali puna podrška Ukrajine Izraelu uglavnom odražava ideološki interes njenih lidera da svoju borbu predstave kao odbranu Evrope i evropske civilizacije od varvarskog, totalitarnog istoka.
Takvo tumačenje borbe je neodrživo, jer zahteva da zanemarimo ulogu Evrope u ropstvu, kolonijalizmu, fašizmu i tako dalje. Od ključnog je značaja da se Ukrajina brani u okvirima univerzalnih pojmova i zajedničkog značenja reči kao što su "okupacija" i "sloboda". Svoditi ukrajinski rat na borbu za Evropu znači koristiti isti okvir kao "dvorski filozof" ruskog predsednika Vladimira Putina, Aleksandar Dugin, koji povlači liniju između "ruske istine" i "evropske istine". Ograničavanje sukoba na Evropu pojačava globalnu propagandu Rusije, koja invaziju na Ukrajinu predstavlja kao čin dekolonizacije – deo borbe protiv zapadne neoliberalne dominacije i neophodan korak ka multipolarnom svetu.
Tretirajući izraelsku kolonizaciju Zapadne obale kao odbrambenu borbu za slobodu, Ukrajina podržava agresiju druge sile i time kompromituje sopstvenu, potpuno opravdanu borbu za slobodu. Pre ili kasnije, moraće da napravi izbor. Hoće li biti istinski evropska, učešćem u univerzalnom emancipatorskom projektu koji definiše Evropu? Ili će postati deo populističkog talasa nove desnice?
Kad je Ukrajina pitala zapad, "Možete li da nam date haubice?", zapad nije cinično uzvratio – "Da, možemo!" Zapadne zemlje su na zahtev odgovorile razumno i poslale oružje za borbu protiv okupatora. Međutim, kad Palestinci zatraže bilo kakvu podršku, u najboljem slučaju dobiju isprazne fraze umesto odgovora, često praćene izjavama solidarnosti sa njihovim tlačiteljima. Kad zatraže soli, dobiće je njihov protivnik.
Tekst Slavoja Žižeka za Project Syndicate na srpskom jeziku objavljen je na sajtu Peščanika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
17.10.2025.•
3
Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.
Jadna SNS maskarada na Detelinari
14.10.2025.•
23
Žandarmerija je u subotu počela da se okuplja malo ispred zgrade, malo pored, malo preko puta, malo tamo niže.
Vučićeva loša priča
07.10.2025.•
9
"Vučić jednostavno kaže – promenite ploču ili se ni vi nećete dobro provesti."
Roditeljima koji deci tutnu telefon u ruke
07.10.2025.•
8
Snimak mog dvanaestogodišnjeg deteta, koji je napravio njegov vršnjak osvanuo je na jednoj Instagram stranici pod nazivom "Blamovi"...
Moldavski scenario u Srbiji: Zašto poruka "raspiši izbore" ne znači mnogo
30.09.2025.•
31
Kada sledeći put kažete u pravedničkom gnevu "Raspiši izbore!", trebalo bi da se setite izbora od nedelje u Moldaviji, da vidite koliko samo raspisivanje izbora - ništa ne znači.
Sankcije NIS-u: Biće loše po nas
26.09.2025.•
37
Posle pola godine neizvesnosti, Srbija će od 1. oktobra biti pod sankcijama.
Drugačije mišljenje
19.09.2025.•
17
Zanimljivo je, i u isto vreme duboko cinično, da je Čarli Kirk postao tema u Srbiji tek onog trenutka kada je ubijen.
Današnja lekcija
12.09.2025.•
6
Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek.
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
23
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Komentari 7
mrva
Dragan
LoL
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar