Siromašna provincija plaća potrebe Beograda
Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.
Foto: 021.rs
Nakon nedavnog izjašnjavanja, karte su tako podeljene da se nije mogla formirati (legitimna) beogradska skupština, pa tako ni izvršna lokalna vlast.
Opozicija je mesecima ukazivala na navodne brojne izborne marifetluke, pre svega na glasanje onih koji, u suštini, nisu građani jedine srpske metropole, očekujući da, na pritisak iz inostranstva, republička vlast poništi rezultate prethodnih izbora i raspiše njihovu repeticiju. Bilo bi to, istina zaobilazno, svojevrsno priznanje vlasti da se na izborima služila mahinacijama.
Upravljati novcem
Međutim, mada je pritisak iz SAD i iz EU bio snažan i dosta dug, rasplet nije baš po volji političkih grupacija koje se oslanjaju na zapad. Umesto ponavljanja prošlih, raspisuju se novi izbori za grad Beograd. Neobično oštra i velika frka koja se u javnosti podigla celim ovim povodom ukazuje na značaj vladanja najvećim gradom u Srbiji. Interesi su toliko snažni da nijednoj strani nije palo na pamet da odustane od borbe za upravljanje prestonicom.
Postavlja se pitanje zašto je biti vlast u Beogradu toliko važno, kakve su to sve čari kojima grad na ušću Save u Dunav tako mami? Pokazalo se da nisu u pitanju samo čarolije i sadržajan društveno-kulturni život u prestonici. Zapravo, Beograd je daleko najbogatija sredina u Srbiji i biti vlast u glavnom gradu znači upravljati velikim novcem koji sam velegrad generiše, ali i izuzetno velikom količinom novca koja se sliva u prestonicu. Posebno će u naredne tri-četiri godine biti velikog trošenje novca u glavnom gradu, najviše u vezi sa izložbom Expo 2027.
Bogatstvo metropole
Budžet grada Beograda se poslednjih godina uvećao na 1,45 miliardi evra, zbir budžeta svih preostalih gradova i opština u Srbiji je oko 2,2 milijarde. U glavnom gradu živi četvrtina stanovnika republike, međutim broj uposlenih čini trećinu svih uposlenih u Srbiji.
Njihove zarade su 30 odsto više od republičkog proseka, nekretnine su u glavnom gradu mnogostruko skuplje nego u provinciji, pa je i njihovo oporezivane mnogo unosnije. Naravno da je nezaposlenost u glavnom gradu upola manja nego u republici, dok u prestonici živi i oko 35.000 stranih državljana sa prihodima koji su višestruko veći od ovdašnjih. Ne mali deo teo tog novca potroši se u srpskoj metropoli.
Koncetracija državnih organa ili specifičih institucija je u glavnom gradu, u njima su plate daleko iznad proseka. Oko 80 odsto turista koji pohode Srbiju pre svega dolazi u Begrad, posebno kada je reč o poslovnom turizmu. Jednostavno, Srbija je izrazito centralizovana zajendica i svi robni i finansijski tokovi usmereni su prema središtu države. Sve ovo čini da je Beograd u odnosu na ostatak republike svojevrsna oaza, sa mnogo bogatijim i raznovrsnijim životom.
Konverzija gradskog zemljišta
Naravno da je novca u ovako živoj i moćnoj sredini znatno više nego u ostatku Srbije. Stranke to znaju i zato se na svakim izborima posebnom žestinom nadmeću za pobedu na lokalnom nivou. Odnedavno, Beograd raspolaže i specifičnom bogatstvom, zemljištem u sklopu nekadašnjih društvenih preduzeća.
Svojevremeno su takva preduzeća privatizovana za siću, baš zbog uslova da zemljište u sklopu njih ostane u državnom vlasništvu. Nedavno je naprednjačka vlast odlučila da se ovo zemljište pokloni novim vlasncima bivših preduzeća koji su, inače, pretežno ugasili firme.
Cilj je od starta bio dograbiti se atraktivnih lokacija i zemljište iskoristiti za stambenu izgradnju. Odluka države o besplatnoj konverziji zemljišta je dodatni poklon sa neba novim vlasnicima. Naravno da je ovakvih atraktivnih lokacija najviše u glavnom gradu, a ceo posao konverzije sprovodi lokalna vlast. Očito da borba za Beograd ovog puta ima i dodatan podstrek.
Troši i sopstveno i tuđe
Manje je poznato da je Beograd i glavno mesto potrošnje budžeta Republike Srbije. Tako se trenutno republičkim parama gradi metro, podzemni tunel između Karađorđeve ulice i Bulevara despota Stefana, novi Savski most, te brojni i dugi kanalizacioni sistemi, odnosno prečistači otpadnih voda.
Slični objekti se u drugim, mnogo siromnašnijim gradovima i opštinama Srbije, grade novcem iz lokalnog budžeta. Nigde u svetu se metro, tipična potreba lokalne zajednice, ne gradi iz državnog, već iz lokalnog budžeta. Pogotovo je nekorektno prema ubogim žiteljima provincije da se znatno bogatijim stanovnicima prestonice državnim novcem gradi lokalna kanalizacija ili prečistač.
Da sve bude apsurdnije, finansijska situacija u glavnom gradu uopšte nije loša. Znatno je bolja nego pre desetak sezona, kada je grad imao budžet od 1,1 milijarde evra, a dug od oko 600 miliona. Na kraju prošle godine javni dug prestonce iznosio je oko 280 miliona evra, a ovogodišnji budžet je procenjen na 1,63 milijardi.
Masovan bojkot
Pa šta je onda ono što grad Beograd ograničava u finansiranju razvojnih projekata na svojoj tertoriji? U pitanju je dugogodišnja rak rana prestonice - (pri)gradski saobraćaj. Po navici započetoj pre više od pola veka, žitelj prestonice, uprkos obavezi, ne plaćaju prevoz. Nije u pitanju odluka vlasti da se žiteljima omogući besplatan prevoz, već je reč o spontanoj odluci građana da ne kupuju karte, bilo one u autobusu, bilo razne vrste pretplata kada se dobija ne mali popust.
Ružna i štetna navika je izgrađena još u socijalističkim vremenima i zasniva se na činenjenici da nijedna vlast do sada nije bila spremna da na masovno izbegavanje plaćanja reaguje prema zakonu. Strah od masovnog revolta i instinkt očuvanja vlasti su suviše snažni da bi gradski političari rizikovali. Tako se došlo u situaciju da su troškovi beogradskog javnog gradskog preduzeća za saobraćaj 300 miliona evra godišnje, dok prihodi jedva dostižu 50 miliona.
Beogradska ruka u državnoj kasi
Razlika se, svakako, doplaćuje iz gradskog budžeta i to je daleko najveća stavka u trošenju gradske kase. Inače, u drugim gradovima i opštinama najveći izdatak lokalne kase su subvencije za plaćanje boravka u dečjim vrtićima.
Tako je nastao veliki problem srpske prestonice. Poltičari Beograda, uz odobrenja državne vlasti, decenijama primenjuju originalno rešenje neugodnog masovnog bojkota plaćanja lokalnog prevoza. Gradskom javnom preduzeću će trošak nadoknaditi iz gradskog budžeta, dok će tako nastali minus u gradskoj kasi nadoknaditi time što će lokalne potrebe finansirati zavlačanjem ruke u republičku kasu.
Dakle, po leđima daleko siromašnijih i od centara moći mnogo udaljenijih kmetova iz provincije.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Groteskna karikatura
26.04.2024.•
6
Iznenadna smrt relativno mladog čoveka, starog samo 40 godina, mnogima od početka nije delovala logično i izazvala je sumnje.
Da li će Novosađani slušati Beograd?
25.04.2024.•
25
Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.
Novosadska parking balvan revolucija
17.04.2024.•
87
Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.
Sistem trovačnice
09.04.2024.•
4
Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.
Izborna frka: Otvorena sezona lova u Novom Sadu
08.04.2024.•
16
Gradonačelnik Milan Đurić bi osudio napad na političke protivnike u Kaću, ali mu član Predsedništva SNS Milan Đurić to ne dozvoljava.
Legija na Filozofskom
01.04.2024.•
54
Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.
Internet nije kafa sa komšijom
01.04.2024.•
1
Koliko ja volim internet i koliko mi je neophodan dovoljno govori nekoliko zanimljivih detalja...
INTERVJU Kristian Novak: Svaki naš čin je ili političan ili konformističan
29.03.2024.•
1
"Svaki naš čin je ili političan ili konformističan", kaže u intervjuu za 021.rs hrvatski pisac Kristian Novak uoči predstavljanja njegovog novog romana "Slučaj vlastite pogibelji".
Biznis rata - nekome krv, nekome novac
27.03.2024.•
3
Već dve godine gledamo kako u Ukrajini bombe i granate razaraju, meci ubijaju.
Izborna frka: Klupa za Đurića
25.03.2024.•
7
Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.
Žrtvovanje naroda i teranje inata
24.03.2024.•
3
Živela sam i tada svoj mali pošteni život kao i sada!
Od vrata do vrata: Građansko upozorenje aktivistima SNS-a
20.03.2024.•
44
"Svaka iole odgovorna vlast bi nedavno 'građansko hapšenje' shvatila kao vrlo ozbiljno upozorenje", piše Rodoljub Šabić o nedavnim događajima na Voždovcu.
Izborna frka: Novosadski klot i frket
18.03.2024.•
9
Polako se zagreva predizborna atmosfera u Novom Sadu. No, izbori dođu i odu, a problemi se, nekako, nagomilavaju.
Pobuna evropskih seljaka - strah od skupe hrane
12.03.2024.•
6
Već nedeljama po najvećim evropskim gradovima odvijaju se protesti seljaka, najžešći su upravo u najvažnijim prestonicama - Parizu, Berlinu i Briselu.
INTERVJU Zoran Subošić (Savršeni marginalci): Nismo imali nameru da prestanemo sa Hladnim pivom
12.03.2024.•
2
Bend Savršeni marginalci, koji čine članovi Hladnog piva, bez nekadašnjeg frontmena ovih hrvatskih pankera Mileta Kekina, svira u Novom Sadu, u četvrtak 14. marta.
Izborna frka: Sasvim stara priča
11.03.2024.•
3
Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.
Zašto slavimo: Za prošle, buduće i sadašnje revolucije
08.03.2024.•
18
Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena. Ako ste se danas probudili u Srbiji, to ste mogli da primetite po ljudima koji šetaju sa ružom ili karanfilom u ruci.
Imate li komentar?
08.03.2024.•
15
Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.
Izborna frka: Prva "koalicija" u Novom Sadu - SNS-SPC
04.03.2024.•
7
U narednih nekoliko meseci gotovo sve što se dogodi u Novom Sadu ima potencijal da postane predmet predizborne kampanje.
Nekad se ŠTA?
01.03.2024.•
3
Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.
Komentari 15
.
APV obavlja neke poslove koje Republika Ne obavlja. Drugim recima, nema dupliranja i duplog placanja.
Sutra da ukinete APV, te poslove bi i dalje neko trebao obavljati, samo sto bi to onda bilo isto toliko ili vise Beogradjana.
Pa sta nam je onda vise na korist - da placamo nase susede Novosadjane ili tamo neke nove Beogradjane?
Nije problem dupliranje jer dupliranja nema, nego nerad, poltronstvo i odsustvo prave autonomije.
sirotinja ste velika
Dusan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar