
Špijuni poslati kući - novi materijal za Holivud
Prošle nedelje obavljena je najveća razmena zatvorenika između SAD i Rusije od hladnoratovskog periodu.
U delikatnoj operaciji pripomogli su Nemačka, Slovenija, Norveška i Belorusija, dopustivši da se nekoliko, narodski, kazano, špijuna iz njihovih zatvora priključi razmeni.
Tako je deset Rusiji odanih ljudi zatvorsku čamotinju iznenada zamenilo šetnjom moskovskim ulicama, dok je u obrnutom smeru otišlo čak 26 osoba. Time je dugo i pažljivo osmišljena akcija postala najmasovnija nakon peroda Hladnog rata tokom koga je sličnih poteza bilo više.
Povratak svojih
Obim akcije i sudelovanje većeg broja lica čiji se povratak pripremao duže vreme kazuje nam da je reč o razmeni kojom svaki od učesnika može biti zadovoljan, ponajviše zbog činjenice da je iz kazamata na drugoj strani izvukao gotovo sve "svoje ljude" do kojih mu je izrazito stalo. Upravo ozbiljnost i obuhvatnost operacije je ono što privlači pažnju, pogotovo što politički ambijent odavno nije bio neugodniji za poduhvate dobre namere.
Zategnuti odnos između Rusije sa jedne i "Kolektivnog Zapada" sa druge strane nagoveštava da u narednim mesecima, pa i godinama, neće biti sličnih gestova. Kako se naslućuje da ih u skoro vreme više neće biti, logično je da se iz poslednje dogovorenog izvuče najviše što može.
Tako se novinar Evan Gerškovič, osuđen zbog prikupljanja i prosleđivana vojnih podataka, umesto u moskovskom zatvoru našao na njujorškim avenijama, dok se Pol Vilan, optužen za sličnu aktivnost, vratio u rodni Mičigen, gde, inače, vodi agenciju za korporativnu bezbednost.
Urednica tatarske redakcije na Radio Slobodna Evropa Alisa Kurbiševa, optužena zbog prikupljananja tajnih podataka i kritike ruske vojske, vraća se novinarskom pozivu, a na zapadu su se obreli Saša Sočilov i Oleg Obrun, obojica poznati kao dugogodišnji aktivisti nevladinog sektora.
Ukrao 500 miliona brojeva
Možda je najzanimljivije da su se među razmenjenim našli i spram Kremlja jasno opoziciono profilisani političari Vladimir Kara Murza i Ilja Jašin, nekoliko najbližih saradnika u zatvoru preminulog Alekseja Navaljnog, te prvi saradnik pomalo zaboravljenog eksmilijardera Mihaila Hodorkovskog.
Najzvučnije ime koje se oslobađa tamnice na Zapadu i vraća u Moskvu je Vadim Krasikov, dugogodišnji ruski obaveštajac, u Nemačkoj osuđen zbog ubistva gruzijskog aktiviste Zelimkina Hangošvilija i za čiju razmenu se direktno zalagao ruski predsednik Vladimir Putin.
Pristiže i Roman Seleznikov, sin ruskog poslanika u Vašingtonu, koji je hakovanjem banaka uspeo da ukrade brojeve 500 miliona kreditnih kartica. Osuđen ja na 27 godina zatvora i plaćanje nadoknade 175 miliona dolara.
Špijuni visokih tehnologija
Ništa manje nije zanimljiv ni Vladimir Knošenko, tragalac Rusiji nedostupnih visokih tehnologija. Uhvaćen je pri pokušaju da u Moskvu odnese 30 tehnologija različitih poluprovodnika. Zanimljivo je da su i među preostalom sedmoricom doletelih u prestonicu Rusije bar trojica "špijuni visokih tehnologija", a tu je i bračni par Dultsev, godinama u Ljubljani prijavljeni kao Argentinci.
Glavni zadatak bio im je da odlaze po značajnijim zapadnim državama i kešom isplaćuju najdublje sakrivene dostavljače ruske strane. U tolikoj meri su bili posvećeni delatnosti da su njihovo dvoje dece živeli u uverenju da su Argentinci i ne znaju ni reč ruskog jezika.
Razmenom ne samo da je obuhvaćeno neubičajeno mnogo ljudi, već je i među "akterima" izuzetno mnogo ekstra zanimljivih likova. Ne bi čudilo da su u Holivudu već spremni da na osnovu ovog događaja snime film. To i ne bi bila prevelika novost. Još se sećamo filma iz 2015. godine "Most špijuna" o mostu Glinike u Berlinu na kome se tokom Hladnog rata decenijama odvijala razmena obaveštajaca između dva sučeljena bloka.
Na mostu Glinike
Tema filma je jedna od prvih i verovatno najpoznatijih razmena iz 1963. godine, kada je poznati naučnik Rudolf Abel, optužen za prosleđivanje tajnih podataka nekadašnjem Sovjetskom Savezu, zamenjen za američkog pukovnika Pauersa, uhvaćenog nakon što su ruski vojnici oborili nevidljivi američki vojni avion iznad grada Sverdlovska.
Posle kraha Istočnog bloka devedesetih godina prošlog veka, razmene špijuna događale su se ređe i bile su sa manjim brojem aktera. Ipak, i danas se pamti kada je ruskom pukovniku Sergeju Skripalju, optuženom za odavanje najtajnovitijih podataka, 2010. godine dopušteno da ode u London.
Osim njega tada su razmenjena i dvojica ruskih kontraobaveštajaca optuženih da su američkoj strani pomogli da u svojim redovima otkriju ruskog dvostrukog agenta. Izgleda da su se u Moskvi pokajali zbog ovog poteza, te su šest godina kasnije pokušali da Skripalja, skupa za kćerkom koja se pridružila tatinom poslu, otruju.
Poliglota najveći trgovac oružjem
No, čini se da je razmena u jesen 2022. godine možda i najspektakulranija. Američka košarkašica i dvostruka osvajačica olimpijskog zlata Britni Griner, u Moskvi optužena za posedovanje narkotika, zamenjena je za Viktora Buta, po zapadnoj globalnoj predstavi jednog od najvećih trgovaca oružjem.
Rođen u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana, u to vreme republike unutar SSSR-a, od malih dana kretao se između ruske, tadžikistanske i ukrajinske kulture, a već u 12. godini u rodnom gradu naučio je esperanto.
Kasnije završava portugalski jezik, naučio je još francuski, engleski i arapski pre nego što se zaposlio u ruskoj ambasadi u Mozambiku. Kasnije je naučio blizu 20 jezika, među njima i forsi, zulu, kosa.
Nije mu bilo teško da samostalno razvije prevozničku mrežu u aviosaobraćaju, pri čemu su njegove teretne letelice, povremeno je imao i po trideset u floti, prenosile sve, od hrane do oružja, ali niti jedna njegova firma nikada nije kupila oružje. Ceo posao trgovine oružjem je obavljao iz pozicije vlasnika prevozničke kompanije.
Neiscrpno blago za scenariste
Posle skoro tri decenije prave potrage za Butom, Ameri su 2008. uspeli da ga namame na Tajvan, gde su ga uhapsili, a potom i osudili na 25 godina robije, iako je tužilac tražio kaznu doživotnog zatvora.
Naravno da je gotovo nestvarna biografija zainteresovala dramaturge i film ove tematike se još 2005. godine pojavio u bioskopima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
3
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Komentari 1
Laloš
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar