Špijuni poslati kući - novi materijal za Holivud
Prošle nedelje obavljena je najveća razmena zatvorenika između SAD i Rusije od hladnoratovskog periodu.
U delikatnoj operaciji pripomogli su Nemačka, Slovenija, Norveška i Belorusija, dopustivši da se nekoliko, narodski, kazano, špijuna iz njihovih zatvora priključi razmeni.
Tako je deset Rusiji odanih ljudi zatvorsku čamotinju iznenada zamenilo šetnjom moskovskim ulicama, dok je u obrnutom smeru otišlo čak 26 osoba. Time je dugo i pažljivo osmišljena akcija postala najmasovnija nakon peroda Hladnog rata tokom koga je sličnih poteza bilo više.
Povratak svojih
Obim akcije i sudelovanje većeg broja lica čiji se povratak pripremao duže vreme kazuje nam da je reč o razmeni kojom svaki od učesnika može biti zadovoljan, ponajviše zbog činjenice da je iz kazamata na drugoj strani izvukao gotovo sve "svoje ljude" do kojih mu je izrazito stalo. Upravo ozbiljnost i obuhvatnost operacije je ono što privlači pažnju, pogotovo što politički ambijent odavno nije bio neugodniji za poduhvate dobre namere.
Zategnuti odnos između Rusije sa jedne i "Kolektivnog Zapada" sa druge strane nagoveštava da u narednim mesecima, pa i godinama, neće biti sličnih gestova. Kako se naslućuje da ih u skoro vreme više neće biti, logično je da se iz poslednje dogovorenog izvuče najviše što može.
Tako se novinar Evan Gerškovič, osuđen zbog prikupljanja i prosleđivana vojnih podataka, umesto u moskovskom zatvoru našao na njujorškim avenijama, dok se Pol Vilan, optužen za sličnu aktivnost, vratio u rodni Mičigen, gde, inače, vodi agenciju za korporativnu bezbednost.
Urednica tatarske redakcije na Radio Slobodna Evropa Alisa Kurbiševa, optužena zbog prikupljananja tajnih podataka i kritike ruske vojske, vraća se novinarskom pozivu, a na zapadu su se obreli Saša Sočilov i Oleg Obrun, obojica poznati kao dugogodišnji aktivisti nevladinog sektora.
Ukrao 500 miliona brojeva
Možda je najzanimljivije da su se među razmenjenim našli i spram Kremlja jasno opoziciono profilisani političari Vladimir Kara Murza i Ilja Jašin, nekoliko najbližih saradnika u zatvoru preminulog Alekseja Navaljnog, te prvi saradnik pomalo zaboravljenog eksmilijardera Mihaila Hodorkovskog.
Najzvučnije ime koje se oslobađa tamnice na Zapadu i vraća u Moskvu je Vadim Krasikov, dugogodišnji ruski obaveštajac, u Nemačkoj osuđen zbog ubistva gruzijskog aktiviste Zelimkina Hangošvilija i za čiju razmenu se direktno zalagao ruski predsednik Vladimir Putin.
Pristiže i Roman Seleznikov, sin ruskog poslanika u Vašingtonu, koji je hakovanjem banaka uspeo da ukrade brojeve 500 miliona kreditnih kartica. Osuđen ja na 27 godina zatvora i plaćanje nadoknade 175 miliona dolara.
Špijuni visokih tehnologija
Ništa manje nije zanimljiv ni Vladimir Knošenko, tragalac Rusiji nedostupnih visokih tehnologija. Uhvaćen je pri pokušaju da u Moskvu odnese 30 tehnologija različitih poluprovodnika. Zanimljivo je da su i među preostalom sedmoricom doletelih u prestonicu Rusije bar trojica "špijuni visokih tehnologija", a tu je i bračni par Dultsev, godinama u Ljubljani prijavljeni kao Argentinci.
Glavni zadatak bio im je da odlaze po značajnijim zapadnim državama i kešom isplaćuju najdublje sakrivene dostavljače ruske strane. U tolikoj meri su bili posvećeni delatnosti da su njihovo dvoje dece živeli u uverenju da su Argentinci i ne znaju ni reč ruskog jezika.
Razmenom ne samo da je obuhvaćeno neubičajeno mnogo ljudi, već je i među "akterima" izuzetno mnogo ekstra zanimljivih likova. Ne bi čudilo da su u Holivudu već spremni da na osnovu ovog događaja snime film. To i ne bi bila prevelika novost. Još se sećamo filma iz 2015. godine "Most špijuna" o mostu Glinike u Berlinu na kome se tokom Hladnog rata decenijama odvijala razmena obaveštajaca između dva sučeljena bloka.
Na mostu Glinike
Tema filma je jedna od prvih i verovatno najpoznatijih razmena iz 1963. godine, kada je poznati naučnik Rudolf Abel, optužen za prosleđivanje tajnih podataka nekadašnjem Sovjetskom Savezu, zamenjen za američkog pukovnika Pauersa, uhvaćenog nakon što su ruski vojnici oborili nevidljivi američki vojni avion iznad grada Sverdlovska.
Posle kraha Istočnog bloka devedesetih godina prošlog veka, razmene špijuna događale su se ređe i bile su sa manjim brojem aktera. Ipak, i danas se pamti kada je ruskom pukovniku Sergeju Skripalju, optuženom za odavanje najtajnovitijih podataka, 2010. godine dopušteno da ode u London.
Osim njega tada su razmenjena i dvojica ruskih kontraobaveštajaca optuženih da su američkoj strani pomogli da u svojim redovima otkriju ruskog dvostrukog agenta. Izgleda da su se u Moskvi pokajali zbog ovog poteza, te su šest godina kasnije pokušali da Skripalja, skupa za kćerkom koja se pridružila tatinom poslu, otruju.
Poliglota najveći trgovac oružjem
No, čini se da je razmena u jesen 2022. godine možda i najspektakulranija. Američka košarkašica i dvostruka osvajačica olimpijskog zlata Britni Griner, u Moskvi optužena za posedovanje narkotika, zamenjena je za Viktora Buta, po zapadnoj globalnoj predstavi jednog od najvećih trgovaca oružjem.
Rođen u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana, u to vreme republike unutar SSSR-a, od malih dana kretao se između ruske, tadžikistanske i ukrajinske kulture, a već u 12. godini u rodnom gradu naučio je esperanto.
Kasnije završava portugalski jezik, naučio je još francuski, engleski i arapski pre nego što se zaposlio u ruskoj ambasadi u Mozambiku. Kasnije je naučio blizu 20 jezika, među njima i forsi, zulu, kosa.
Nije mu bilo teško da samostalno razvije prevozničku mrežu u aviosaobraćaju, pri čemu su njegove teretne letelice, povremeno je imao i po trideset u floti, prenosile sve, od hrane do oružja, ali niti jedna njegova firma nikada nije kupila oružje. Ceo posao trgovine oružjem je obavljao iz pozicije vlasnika prevozničke kompanije.
Neiscrpno blago za scenariste
Posle skoro tri decenije prave potrage za Butom, Ameri su 2008. uspeli da ga namame na Tajvan, gde su ga uhapsili, a potom i osudili na 25 godina robije, iako je tužilac tražio kaznu doživotnog zatvora.
Naravno da je gotovo nestvarna biografija zainteresovala dramaturge i film ove tematike se još 2005. godine pojavio u bioskopima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Komentari 1
Laloš
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar