
Brnabić želi da poseti nepostojeće rudnike litijuma u Evropi: Gde se sve potencijalno može rudariti?
Rudnici litijuma u Evropi - ne postoje, zajedničko im je često odlaganje potencijalnog otvaranja, a javnosti nisu prezentovane ekološke studije.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić nedavno je uputila poziv kritičarima rudarenja litijuma da posete ovakve rudnike u Evropi, piše N1.
"Pozvala sam da idemo da vidimo šta oni rade, oni kažu da neće da učestvuju u tome i da ja idem sama. Ići ću sama, ako niko neće, jer mene zanima i da vidim i da nešto naučim, pa ću doneti ta iskustva. Ali, ako njih ne zanima da odu u Finsku i Nemačku da vide rudnike litijuma i kako su oni zaštitili životnu sredinu, zašto neko mislite da onda njihova borba ima veze sa litijumom i brigom za životnu sredinu? Ne, u pitanju je politička borba", ocenila je Brnabić.
Izjava bivše premijerke Srbije o rudnicima litijuma može se oceniti kao lako proverljiva neistina, makar ako se govori o rudnicima koji rade, a takvih u Evropskoj uniji nema. Rudnika nema, a razlog tome je uticaj na životnu sredinu.
Istraživanja ima, kao i ideja, planova, ali nigde nije započeto sa kopanjem ili isparavanjem voda. Javnosti nije prezentovana ni jedna ekološka studija o održivosti rudnika.
Ono što se dešava, preciznije se može opisati kao ponavljanje izrečenog par godina ranije, a to je nada da će rudnik početi sa radom za par godina.
U Nemačkoj – nema rudnika
U Nemačkoj se razvija "Vulkan" projekat, odnosno vađenje litijuma iz geotermlanih izvora.
Iako je vađenje litijuma iz vode znatno manje ugrožava životnu sredinu od dobijanja ove rude iz kamena i daljom hemijskom obradom kiselinama, postoje problemi zbog kojih se još ova retka ruda ne vadi na ovaj način, niti se zna kada će početi.
Međutim, i pored višegodišnjih istraživanja sa dobijanjem litijuma iz vode se nije započelo.
Nemačka vlada je zelenu tranziciju proglasila političkim ciljem, ali ne postoji vremenski raspored, odnosno početak eksploatacije u svojoj zemlji.
Primera radi, 2021. godine kompanija Vulkan koja radi na istraživanjima u Gornjoj Rajni, imala je za cilj da pokrene komercijalnu proizvodnju litijuma u Nemačkoj sredinom 2024, a da od 2025. ukupno pet fabrika proizvodi oko 40.000 tona litijuma godišnje, odnosno oko milion vozila.
Iako se kompanije i istraživači slažu da bi dolina Gornje Rajne mogla da postane važan izvor litijuma, ne slažu oko toga koliko brzo može da počne eksploatacija u industrijskim razmerama i koliko će to biti ekonomski održivo.
Prema istraživanju Instituta za tehnologiju u Karlsrueu postoje dva velika problema.
Kao jedan od problema se navode tektonski poremećaji, odnosno zemljotresi koji bi mogli da izazovu pucanja kuća, zgrada.
S druge strane, postavlja se pitanje koncentracije litijuma, jer bi je voda posle povratka u geotermalne izvore umanjila. Od 400 tona litijuma koji bi protekao mogli bi da se izdvoji između 180 i 320 tona. Dalja smanjenja koja bi mogla nastati tokom vremena zbog razblaženja litijuma u rezervoaru.
Kada je kopanje litijuma u pitanju u Nemačkoj se radi na projektu "Zinvald", drugi najveći projekat kopanja litijuma u EU. Nalazi se u rejonu Saksonije, na granici sa Češkom gde se nalazi i najveći rudarski litijumski prijekat u EU – "Cinovec".
Prema trenutnim projekcijama, postoji nada da bi rudnik mogao da bude otvoren 2028. godine. Projektovana proizvodnja je 12.000 tona godišnje, a za 2025. godine najavljena je prva u nizu studija izvodljivosti.
"Cinovec" - najveći projekat u EU
"Cinovec" je trenutni najveći projekat kopanja litijuma u Evropskoj uniji.
Prema studiji izvodljivosti Juropijen metalsa (European Metals) iz 2022. godine, "Cinovec" ima potencijal da postane proizvođač najjeftinijeg litijuma iz stene na svetu. Ruda bi mogla da proizvodi po ceni od 5.000 do 6.000 dolara po metričkoj toni.
Završetkom investicije u aprilu 2020. godine, projekat je započeo program rada, ali ne i proizvodnje. Krajem prošle godine je za prva tri meseca 2024. godine najavljena konačna studija izvodljivosti, zatim je rečeno da će je biti do kraja aprila, ali to se do danas nije desilo. Investitor je Juropijen metals (European metals).
U Finskoj i dalje nema rudnika. Novih informacija o projektu "Keliber" nema. Tamo je planirano da 2025. godine počne kopanje, ali potvrde da postoje naznake o izdavanju dozvole nema. Petina ovog potencijalnog rudnika je u vlasništvu države Finske.
"Baroso" - bitka na periferiji Evrope
Na periferiji Evropske unije traje višegodišnja borba centrale u Briselu protiv lokalnog stanovništva koje je protiv "Baroso" projekta, odnosno otvaranja rudnika litijuma pored istoimenog sela u Portugalu. Planirana je proizvodnja litijuma za približno pola miliona vozila godišnje.
Iako je godinama viđen kao prvi rudnik litijuma u Evropi ili makar EU, projekat "Baroso" i dalje to nije.
Pre dve godine optimisti po pitanju otvaranja rudnika smatrali da bi mogao početi sa radom 2023. godine. Međutim, to se nije desilo iako je vlada dala zeleno svetlo, ali nije se išlo preko volje građana i stavova organizacija koje se bave ekologijom.
Lokalno stanovništvo je protiv uništavanja prirodne sredine. Poručuju da imaju svoju zemlju i svoje poslove i da im nisu potrebni o rudarski.
"Otvoreni kopovi, teška mehanizacija na fosilna goriva, stotine kamiona na putevima. Kako se bilo šta od ovoga može nazvati zelenim? Zeleno je ono što imamo: naše šume i naši pejzaži koji će biti uništeni ovim projektom. Već imamo posao. Imamo čist vazduh, čistu vodu, kvalitetne proizvode. To je ono u šta treba da ulažemo", rekao je Alfredo Kadime, proizvođač govedine Barosa, cenjene rase domaćih goveda.
Novembra 2023. godine došlo je do pada vlade i novih izbora zbog istrage o korupciji u vezi sa rudnikom litijuma. Bivši državni sekretar za energetiku i predsednik portugalske agencije za zaštitu životne sredine imenovani su za osumnjičene.
Koji su još projekti u pitanju čitajte u tekstu N1 na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
VIDEO: Kontraprotest u Šapcu, građani Zborova poručili: "Šabac neće biti Ćacilend"
13.09.2025.•
0
Veliki broj građana okupio se na protestu u Šapcu gde su poručili da taj grad "neće biti Ćacilend".
VIDEO: Pogledajte kako je policija izgurala građane na Voždovcu da bi prošli Vučić, Dačić i Macut
13.09.2025.•
3
Policija je večeras potisnula građane zbora Voždovac iz parka kod Fakulteta organizacionih nauka, kako bi predsednik Srbije, zajedno sa članovima vlade mogao da prođe Bulevarom oslobođenja ka Autokomandi.
FOTO Završen protest Društvenog fronta na Slaviji: Sprečiti privatizaciju Javnih preduzeća
13.09.2025.•
2
Protest "Javna dobra = vrednost, a ne roba" u organizaciji Društvenog fronta, koji su podržali i studenti u blokadi završen je oko 20 časova.
MUP prebrojao: Na skupovima protiv blokada više od 144.000 građana, najviše na Voždovcu
13.09.2025.•
29
Pomoćnik direktora policije Vladan Radosavljević saopštio je da je više od 144.000 građana učestvovalo na prijavljenim skupovima "Građani protiv blokada" na 125 prijavljenih lokacija širom Srbije.
VIDEO: Građani Zbora Voždovac u policijskom obruču na dečjem igralištu, dok ne prođe Vučić
13.09.2025.•
9
Policija u opremi za razbijanje demonstracija potisnula je građane zbora Voždovac na jedno dečje igralište dok ne prođe šetnja pristalica SNS protiv blokada, u kojoj se nalazio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Predsednik svih građana u stranačkoj šetnji protiv blokada: "Treba svi da se ujedinimo ..."
13.09.2025.•
8
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pridružio se večeras na Banjici šetnji građana koji se, kako kažu, protive blokadama gde je rekao da "ljudi samo hoće da žive normalno" i da ih niko, kako kaže, ne maltretira.
Hapšenje u Nišu: Policija kod osumnjičenog pronašla marihuanu i devize
13.09.2025.•
0
U Nišu je uhapšen N.I. u čijem stanu su policajci našli 143 grama kokaina.
Zaposleni na Medicinskom fakultetu u Beogradu: Odbijamo da priznamo odluku o smeni dekanke
13.09.2025.•
0
Javno pismo zaposlenih na beogradskom Medicinskom fakultetu u kome navode da se protive odluci o smenjivanju dekanke Tatjane Simić do danas je potpisalo 260 nastavnika.
Rektor Đokić: Zbog rastuće represije vlasti neće biti svečane akademije povodom Dana Univerziteta
13.09.2025.•
2
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić kaže da bi organizovanje tradicionalne svečane akademije povodom Dana tog univerziteta bilo "neprimereno u atomosferi rastuće represije vlasti" prema visokoškolskim ustanovama.
Pripreme za vojnu paradu teku "po planu": Ovo su vodovi vojske i policije koji defiluju
13.09.2025.•
1
General-potpukovnik Tijosav Janković, zamenik načelnika Generalštaba Vojske Srbije, rekao je da po planu teku pripreme za vojnu paradu "Snaga jedinstva", koje su počele još u maju.
Britanska ambasada očekuje reakciju Srbije na Šešelja: Neovlašćeno iznosio podatke o britanskim državljanima
13.09.2025.•
10
Britanska ambasada očekuje da će nadležne institucije Srbije reagovati na to što je lider SRS Vojislav Šešelj na TV Informer izneo "neosnovane optužbe i neovlašćeno objavljivanje ličnih podataka" britanskih stručnjaka.
Vučić kritikovao publiku koja je fizički napadnuta na utakmici Srbija - Engleska, o huliganima ni reč
13.09.2025.•
37
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se u još jednom televizijskom gostovanju na incidente tokom fudbalske utakmice Srbija - Engleska (0:5) u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo.
Poverenica Brankica Janković dobitnica međunarodne nagrade za životno delo
13.09.2025.•
1
Poverenica Srbije za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, dobitnica je međunarodne nagrade "Justicija avards 2025" u kategoriji "Međunarodni lideri/Nagrada za životno delo".
Studenti FTN u Čačku zbog pretnji otkazali učešće na protestu
13.09.2025.•
1
Studenti Fakulteta tehničkih nauka u Čačku otkazali su učešće na današnjem protestu u tom gradu na koji je pozvala neformalna grupa "Građani Čačka u blokadi".
Ministar prosvete tvrdi da izlazimo iz krize: "Osoba na poziciji ministra trenutno je najveći generator krize"
13.09.2025.•
6
Neprodužavanje ugovora na određeno jednom broju nastavnika i razrešenje direktora osnovnih i srednjih škola obeležili su početak nove školske godine što je bio povod za više protesta zaposlenih i roditelja đaka.
Dok tenkovi uništavaju asfalt pred vojnu paradu: Zaštita postoji, ali je naša vojska ne poseduje
13.09.2025.•
22
Završne pripreme za vojnu paradu pod imenom "Snaga jedinstva" u toku su na Novom Beogradu, gde će biti svečana ceremonija uz defile vojnih jedinica, ali i naoružanja i opreme koje poseduje Vojska Srbije.
AP: Vučić pojačava suzbijanje protesta
13.09.2025.•
2
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pojačava suzbijanje protesta koji su potresli njegovu populističku vladavinu poslednjih meseci, piše danas agencija AP.
Šest meseci Ćacilenda: "Taktičko zauzimanje potencijalnog mesta za proteste"
13.09.2025.•
4
Novinar Nemanja Rujević kaže, povodom šest meseci kampa u Pionirskom parku, koji je kasnije proširen i u šatorsko naselje ispred Narodne skupštine, da je to bilo taktičko zauzimanje potencijalnog mesta za proteste.
Glamočić: Ako su poljoprivredne škole prazne odgovaraće direktori
13.09.2025.•
8
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je jasan signal da direktori nisu uradili svoj posao ako deca ne žele da upisuju poljoprivredne škole i postoje prazni razredi.
Međunarodni institut za demokratiju: Demokratija u svetu pod udarom oluje, Srbija u sredini tabele
13.09.2025.•
1
U većini zemalja u svetu je ponovo došlo do urušavanja i pretnji demokratiji.
Manji broj vozila na putevima, dobri uslovi za vožnju
13.09.2025.•
0
Manji broj putničkih vozila na autoputevima i uobičajeno vreme zadržavanja na putničkim terminalima graničnih prelaza nagoveštavaju kraj turističke sezone.
Komentari 25
Mirko
Petar Veliki
Gradjanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar