Kafa bez kofeina - mnogi ne znaju kako nastaje

Za neke je nezamisliva, a tu su i uobičajena pitanja "koji je onda smisao kafe?" Za druge, to je jedini način da uživaju u ukusu kafe bez nervoze, nesanice ili ubrzanog pulsa.
Kafa bez kofeina - mnogi ne znaju kako nastaje
Foto: Pixabay
Kafa bez kofeina dugo je imala reputaciju "lažne" kafe, ali danas, s modernim metodama obrade i boljim kvalitetom, sve više ljudi prepoznaje njene prednosti.
 
Bilo da ste osetljivi na kofein, trudni, imate problema sa spavanjem ili jednostavno želite da popijete šoljicu kafe uveče - kafa bez kofeina može biti rešenje koje ima smisla. Samo je važno znati šta tačno pijete, piše Index.hr.
Šta je zapravo kafa bez kofeina i kako nastaje?
 
Kafa bez kofeina nije kafa bez kofeina, barem ne u potpunosti. I dalje sadrži male količine kofeina, ali značajno manje nego obična. Dok standardna šoljica kafe ima u proseku 80-100 mg kofeina, ona bez obično sadrži 2-5 mg po šoljici.
Postoji više metoda kako se kofein uklanja iz kafe, a najčešće su:
 
- metoda rastvora (hemijska obrada uz pomoć metilen-hlorida ili etil-acetata),
- švajcarska metoda vode (bez hemikalija, samo pomoću vode i filtera),
- CO₂ metoda (skuplja, ali vrlo efikasna i blaga prema aromama).
U idealnom slučaju, proces uklanja oko 97-99 odsto kofeina, bez da uništi ukus kafe. Kvalitet kafe bez kofeina uveliko zavisi od načina obrade, ali i od same sirovine - ako se koristi kvalitetna arabica, razlika u ukusu može biti minimalna.
 
Rizici postoje - pazite na ove stvari
 
Evropska metoda dekofeinizacije, najraširenija u industriji, koristi hemijske rastvore poput metilen-hlorida ili etil acetata. Proces uključuje kuvanje i natapanje zrna u tim rastvorima, koji se vežu za kofein i izvlače ga iz zrna. Nakon toga se zrna ispiraju i suše pre prženja.
 
Iako metilen-hlorid ima industrijsku reputaciju (koristi se i u odstranjivačima boje), količina koja ostaje na zrnu je izrazito mala - oko 0,001 odsto, što je prema regulacijama FDA (Američka agencija za hranu i lekove) unutar prihvatljivih granica i ne smatra se opasnom za ljudsko zdravlje.
 
Ipak, metilen-hlorid je hemikalija potencijalno kancerogenog delovanja, a povezan je i s oštećenjima jetre, srca i nervnog sistema kod veće izloženosti. Zbog toga mnoge organizacije za zaštitu zdravlja i životne sredine traže strože regulacije, a u januaru 2024. pokrenuta je i službena peticija za zabranu takvih rastvora u prehrambenoj industriji.
 
Ako vam je važno da vaša kafa ne dolazi u dodir s hemikalijama, birajte proizvode s oznakama "Swiss Water Process" ili "CO₂ processed". Obe metode uklanjaju kofein bez rastvora.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Tanja

    02.07.2025 09:55
    Gde moze da se kupi ta kafa?
  • Katarina

    02.07.2025 09:04
    Hvala na ovom clanku!
    Pijem inace kapsulice bez kofeina
  • P

    02.07.2025 08:30
    P
    Besmisleno! Ovo su trgovci izmislili da uzimaju novce lakovernima! Kafa mora imati kofein jer upravo je to sto je bez toga nebi postojala.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Lista 12 vrsta voća sa najmanje šećera

Mnogi ljudi unose više šećera nego što su svesni - iako ga najčešće povezuju s kolačima i gaziranim pićima, šećer se krije i u brojnim svakodnevnim namirnicama.

Minut pire: Koliko je zdrav?

Instant ili minut pire krompir se često doživljava kao brza i praktična zamena za domaći pire - samo dodate vodu ili mleko, malo promešate i gotovo.

Đelato ili sladoled: U čemu je razlika?

Iako na prvi pogled deluju isto, đelato i sladoled se značajno razlikuju — ne samo po ukusu, već i po sastavu, temperaturi, količini vazduha i načinu pripreme.