Letnje računanje vremena počinje 30. marta
Letnje računanje vremena ove godine počinje 30. marta. To znači da ćemo tog dana u 02.00 časa posle ponoći pomeriti sat na 03.00 časa, odnosno za jedan sat unapred.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Letnje računanje vremena, kao i zimsko, svake godine izaziva dosta pažnje, iako se danas sve uglavnom odvija automatski, pa ne moramo brinuti o pomeranju kazaljki na satovima. Ipak, prelazak na letnje računanje vremena može uticati na naše svakodnevne aktivnosti, kao što su saobraćaj, san i poslovni planovi.
Takođe, poznato je da promena vremena može nositi određene zdravstvene rizike, kao što su problemi sa snom, umor i smanjenje produktivnosti u danima nakon pomeranja sata.
Iako se često govori o mogućnosti ukidanja pomeranja sata, trenutni raspored nas i dalje drži u ritmu sa dve promene godišnje - na proleće i na jesen, piše Danas.
Letnje računanje vremena započinje krajem marta, ali tačni datumi se svake godine menjaju. Ove godine, dakle, sat ćemo pomeriti unapred 30. marta u 2 sata ujutru, što znači da ćemo izgubiti sat vremena sna, ali će večeri postati duže.
Za razliku od toga, na zimsko računanje vremena vraćamo se 26. oktobra, kada ćemo sat pomeriti unazad sa 03.00 na 02.00 ujutru.
Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.
Istorijat "promene"
Pomeranje vremena uveo je Bendžamin Frenklin 1784. godine, kao deo plana za uštedu energije, smatrajući da će ljudi u letnjim mesecima trošiti manje svetla i energije ako iskoriste više dnevne svetlosti.
Međutim, ozbiljnija primena letnjeg računanja vremena započela je u Prvom svetskom ratu, kada su mnoge evropske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, usvojile ovu praksu kako bi uštedele energiju tokom rata.
Letnje računanje vremena prva je uvela Nemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija.
Obe su tada bile u jeku Prvog svetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svetlost, a sačuvaju ugalj.
Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživelo u Americi.
Pod pritiskom farmera, američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo letnje vreme, navodeći da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu".
U Drugom svetskom ratu, letnje računanje vremena je ponovo postalo obavezno, a nakon rata mnoge zemlje nastavile su sa njegovom primenom.
U Sjedinjenim Američkim Državama, praksa letnjeg računanja vremena postala je obavezna 1966. godine Zakonom o standardnom vremenu, dok su evropske zemlje to uvele u periodu nakon 1970-ih.
Danas, mnoge zemlje širom sveta i dalje primenjuju letnje računanje vremena, dok neke zemlje, poput Rusije, Argentine i Japana, nisu usvojile ovu praksu.
Zanimljivo je da postoji sve više debate o tome da li je pomeranje vremena još uvek korisno, jer se pokazalo da u nekim slučajevima više donosi štete nego koristi, posebno zbog njegovog uticaja na zdravlje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođeni Malkolm X, Pol Pot i Ho Ši Min, umro Vangelis, poginuo Lorens od Arabije
19.05.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. maj.
Na današnji dan: Počela da važi evropska konvencija o ljudskim pravima, umro Dobrica Ćosić
18.05.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. maj.
Besni za volanom: Ako vam se često dešava, ovo je šest načina da to promenite
17.05.2026.•
2
Da li ste se ikada našli besni nakon što vas je neko isekao u saobraćaju ili vam nije dozvolio da se uključite, iznervirani zbog nepristojnog gesta drugog vozača ili pri kraju sa strpljenjem u zakrčenom saobraćaju?
Ljudi bi radije živeli pored nuklearke nego pored AI data centra
17.05.2026.•
2
Amerikanci se toliko protive izgradnji data centara veštačke inteligencije u svojim lokalnim zajednicama da bi radije videli izgradnju nuklearne elektrane u blizini, pokazali su novi podaci istraživanja Galupa.
Električni automobili u Kini završavaju na otpadu već posle tri godine
17.05.2026.•
19
Električni automobili u Kini sve više postaju potrošna roba, dok žestoka borba proizvođača kroz snižavanje cena ozbiljno potresa tržište.
U Češkoj nađena ukradena lobanja svetiteljke: Lopov hteo da je sahrani, pa je zalio betonom
17.05.2026.•
0
Češka policija je saopštila da je našla dragocenu relikviju, lobanju Svete Zdislave, zaštitnice bolesnih i sirotinje iz 13. veka, ukradenu u utorak iz crkve u mestu Jablone.
Na današnji dan: Poginuo Kraljević Marko, umro vojvoda Putnik, počela istraga o aferi Votergejt
17.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 17. maj.
Ovo je najvažniji korak u čišćenju kuhinje koji svi preskaču
16.05.2026.•
0
Mnogi veruju da je dovoljno naprskati sredstvo za čišćenje i odmah obrisati površinu da bi kuhinja bila čista.
Na današnji dan: Poginuo Dis, Tito proglašen za doživotnog predsednika, "Đerdap" pušten u rad
16.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 16. maj.
Dijamant veličine nokta na malom prstu prodat za skoro 15 miliona evra
15.05.2026.•
0
Plavo-zeleni dijamant postigao je rekord na aukciji u Ženevi.
Na današnji dan: Umrli Skerlić, Hejvort i Janketić, u Srbiji proglašeno vanredno stanje zbog poplava
15.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 15. maj.
Na današnji dan: Proglašen Izrael, osnovan Varšavski pakt, umro Sinatra, žene nastupile na OI
14.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. maj.
Na današnji dan: Rođeni Marija Terezija i Dimitrije Tucović, počelo zasedanje Majske skupštine
13.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 13. maj.
Na današnji dan: Rođena Florens Najtingejl, umro Smetana, završena sovjetska blokada Berlina
12.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. maj.
Vlasti u Japanu uvele nagradu za one koji prijave nelegalne strane radnike
11.05.2026.•
1
Japanska prefektura Ibaraki, severoistočno od Tokija, pokrenula je program nagrađivanja ljudi koji prijavljuju preduzeća koja zapošljavaju ilegalne strane radnike.
Na današnji dan: Umrli Bob Marli i Džo Banana, rođeni Balašević, Radmilović, Dali i Slavenski
11.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. maj.
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
10.05.2026.•
0
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
2
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Komentari 1
Vi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar