Letnje računanje vremena počinje 30. marta
Letnje računanje vremena ove godine počinje 30. marta. To znači da ćemo tog dana u 02.00 časa posle ponoći pomeriti sat na 03.00 časa, odnosno za jedan sat unapred.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Letnje računanje vremena, kao i zimsko, svake godine izaziva dosta pažnje, iako se danas sve uglavnom odvija automatski, pa ne moramo brinuti o pomeranju kazaljki na satovima. Ipak, prelazak na letnje računanje vremena može uticati na naše svakodnevne aktivnosti, kao što su saobraćaj, san i poslovni planovi.
Takođe, poznato je da promena vremena može nositi određene zdravstvene rizike, kao što su problemi sa snom, umor i smanjenje produktivnosti u danima nakon pomeranja sata.
Iako se često govori o mogućnosti ukidanja pomeranja sata, trenutni raspored nas i dalje drži u ritmu sa dve promene godišnje - na proleće i na jesen, piše Danas.
Letnje računanje vremena započinje krajem marta, ali tačni datumi se svake godine menjaju. Ove godine, dakle, sat ćemo pomeriti unapred 30. marta u 2 sata ujutru, što znači da ćemo izgubiti sat vremena sna, ali će večeri postati duže.
Za razliku od toga, na zimsko računanje vremena vraćamo se 26. oktobra, kada ćemo sat pomeriti unazad sa 03.00 na 02.00 ujutru.
Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.
Istorijat "promene"
Pomeranje vremena uveo je Bendžamin Frenklin 1784. godine, kao deo plana za uštedu energije, smatrajući da će ljudi u letnjim mesecima trošiti manje svetla i energije ako iskoriste više dnevne svetlosti.
Međutim, ozbiljnija primena letnjeg računanja vremena započela je u Prvom svetskom ratu, kada su mnoge evropske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, usvojile ovu praksu kako bi uštedele energiju tokom rata.
Letnje računanje vremena prva je uvela Nemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija.
Obe su tada bile u jeku Prvog svetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svetlost, a sačuvaju ugalj.
Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživelo u Americi.
Pod pritiskom farmera, američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo letnje vreme, navodeći da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu".
U Drugom svetskom ratu, letnje računanje vremena je ponovo postalo obavezno, a nakon rata mnoge zemlje nastavile su sa njegovom primenom.
U Sjedinjenim Američkim Državama, praksa letnjeg računanja vremena postala je obavezna 1966. godine Zakonom o standardnom vremenu, dok su evropske zemlje to uvele u periodu nakon 1970-ih.
Danas, mnoge zemlje širom sveta i dalje primenjuju letnje računanje vremena, dok neke zemlje, poput Rusije, Argentine i Japana, nisu usvojile ovu praksu.
Zanimljivo je da postoji sve više debate o tome da li je pomeranje vremena još uvek korisno, jer se pokazalo da u nekim slučajevima više donosi štete nego koristi, posebno zbog njegovog uticaja na zdravlje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Novo poštansko sanduče poklon britanskog kralja istraživačima na Antarktiku
14.12.2025.•
0
Novo crveno poštansko sanduče, poklon britanskog kralja Čarlsa III, stiglo je zaposlenima u udaljenoj britanskoj istraživačkoj stanici na Antarktiku, saopšteno je iz Britanske antarktičke službe (BAS).
U novu stalnu izložbu muzeja Aušvic uvršteni svakodnevni predmeti zatvorenika
14.12.2025.•
0
U muzeju Aušvic, na mestu najvećeg nacističkog koncentracionog logora, otvorena je nova stalna izložba u koju su uvršteni lični predmeti zatvorenika, prenosi AP.
UNESKO dodao švajcarsko jodlovanje na listu kulturne baštine
14.12.2025.•
0
Švajcarsko dugo slavljeno jodlovanje dobilo je odgovor od kulturne agencije UN jer je ta alpska tradicija pojanja i pesama stavljena na spisak svetske kulturne baštine.
Rekordna prodaja stana u Dubaiju: Kvadrat košta 29.000 evra
14.12.2025.•
1
Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj ceni po kvadratnom metru - 29.000 evra.
Na današnji dan: Rođen Nostradamus, umrli Vašington i Piter O'Tul
14.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 14. decembar.
Magazin "Time" proglasio arhitekte veštačke inteligencije za ličnosti godine
13.12.2025.•
2
Magazin "Time" proglasio je arhitekte veštačke inteligencije za ličnosti 2025. godine.
Na današnji dan: Rođen Hajde, uhapšen Husein, ponovo uspostavljen železnički saobraćaj Sarajevo - Beograd
13.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 13. decembar.
Fond za očuvanje spomenika tužio Trampa zbog gradnje balske dvorane u Beloj kući
12.12.2025.•
1
Američki Nacionalni fond za očuvanje istorijskih spomenika tužio je predsednika SAD Donalda Trampa zbog projekta izgradnje balske dvorane u Beloj Kući, za koji se tvrdi da je preuranjen i neproveren.
Kako moderne ograde ulepšavaju i obezbeđuju vaš dom
12.12.2025.•
0
Da li je bolje živeti u stanu ili kući? Oni koji žive u kući ističu prednost dvorišta kao prostora slobode i uživanja.
Na današnji dan: Umrli Milutin Milanković i Slobodan Jovanović
12.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 12. decembar.
Stotine predmeta ukradeno iz muzeja u Bristolu
11.12.2025.•
0
Više od 600 predmeta velike kulturne vrednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija.
Po ugledu na Australiju: Danska planira da ograniči deci pristup društvenim mrežama
11.12.2025.•
2
Danska planira da sledeće godine značajno ograniči pristup društvenim mrežama za decu, saopštile su danske vlasti.
Ljudi naučili da koriste vatru ranije nego što se mislilo
11.12.2025.•
2
Arheolozi su kod Barnama u Safolku na istoku Engleske otkrili najranije dokaze namernog loženja vatre, stare oko 400.000 godina, čime se istorija ljudske evolucije značajno pomera unazad.
Deca u Australiji već prvog dana zabrane bez problema zaobišla blokadu društvenih mreža
11.12.2025.•
1
Prvog dana primene zabrane korišćenja društvenih mreža za maloletnike u Australiji roditelji širom te zemlje obavestili su javni servis ABC da su njihova deca, uprkos zabrani, nastavila da koriste popularne platforme.
Na današnji dan: Umrli Esma Redžepova i Franjo Tuđman, otvorena prva automobilska izložba
11.12.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 11. decembar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Počeli da rade prvi semafori, umrli Nobel i Pinoče, ustanovljen Dan ljudskih prava
10.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 10. decembar.
Na današnji dan: Umro Laza Kostić, rođen Džon Milton, SPS i Milošević pobedili na prvim izborima
09.12.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 9. decembar, u svetu i kod nas.
Meta od januara usaglašava deljenje ličnih podataka sa zakonom EU
08.12.2025.•
1
Platforme društvenih mreža u vlasništvu kompanije Meta će od januara korisnicima u Evropskoj uniji pružati izbor kad je reč o deljenju ličnih podataka i personalizovanim oglasima, prema zakonu EU o digitalnim tržištima.
Mreža Iks blokirala Evropsku komisiju
08.12.2025.•
0
Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije na toj platformi.
Francuska sve bliže tome da legalizuje eutanaziju
08.12.2025.•
1
Gornji dom francuskog parlamenta - Senat od 20. januara počinje razmatranje dva predloga zakona o asistiranoj smrti (eutanaziji) i palijativnoj nezi.
Na današnji dan: Postignut Novosadski dogovor o srpskohrvatskom jeziku, ubijen Lenon, umro Gundulić
08.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. decembar.
Komentari 1
Vi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar