Da li vakcinisani koji nemaju antitela treba da budu zabrinuti?
Ako je neko vakcinisan, a nema antitela ne znači da vakcina ne deluje, to ne znači da nema ćelije koje su sposobne da ga brane.
Foto: Pixabay
To je za RTS rekla doktorka Ljiljana Sofronić Milosavljević sa Instituta za primenu nuklearne energije.
Sofronić Milosavljević je navela da antitela imaju oni koji su bili bolesni i oni koji su vakcinisani, ali u slučaju da ih neko nema ne znači da on nije zaštićen.
"Ako je neko vakcinisan, a nema antitela, to zavisi od njegovog imunskog odgovora, to ne znači da on nije zaštićen zato što b-ćelije, b-limfociti produkuju ta antitela, ali postoje i druge ćelije to su t-limfociti koji su sposobni i čija je prva i najvažnija uloga u odbrani od virusnih infekcija da ubijaju ćelije zaražene virusom tako da ta odbrana postoji", objašnjava Sofronić Milosavljević.
Objašnjava da to što neko nema antitela ne znači da vakcina ne deluje.
"Ako je vakcinisan, a nema antitela to ne znači da nema ćelije koje su sposobne da ga brane i apsolutno treba da veruje znanju i iskustvu lekara da i njemu vakcinacija pomaže. To je nekada slučaj sa imunodeficijentnim osobama, sa osobama koje primaju neku terapiju koja uništava b-limfocite, pa ljudi nemaju antitela, ali imaju te limfocite koji ih brane od virusa", objašnjava sagovornica RTS-a.
Kako kaže, ukoliko je neko vakcinisan on će brže i lakše podnositi svaki naredni kontakt sa virusom.
Navodi da imamo dva odgovora u borbi sa virusom - imunski i stečeni.
"Mi imamo dve ruke u toj odbrani - jedna je taj urođeni imunski odgovor koji se javlja u prvom kontaktu sa virusom za one koji nisu vakcinisani i koji našem organizmu da vremena da krene onaj takozvani drugi stečeni odgovor koji je mnogo efikasniji u samoj odbrani", objašnjava Sofronić Milosavljević.
Navodi da kod ljudi koji su preležali kovid i imali lakšu kliničku sliku njihov imunitet može da traje i do godinu dana.
"Međutim, predostrožnosti radi, pošto on vremenom slabi, i tim ljudima se preporučuje vakcinacija, dok kod onih koji su vakcinisani taj odgovor je za nijansu slabiji, ali je dobar i potrebno ga je češće podsećati. Sve to je u cilju da bi klinička slika bila što blaža", navodi Sofronić Milosavljevićeva.
Da li previše antitela može da škodi?
Objašnjava da antitela mogu da se detektuju bez obzira da li su ljudi preboleli ili vakcinisani i ističe da previše antitela ne može da napravi problem.
"Ovo jako dugo traje, ali ja mislim da se ljudi navikavaju na to da mogu normalno da žive ukoliko su vakcinisani, ukoliko ispune sve te kriterijume potrebne za dobijanje pasoša i ukoliko se pridržavaju mera", navodi sagovornica RTS-a.
Ističe da ljudi ne smeju da zaborave čak i kad dobiju tri doze vakcine, da moraju da se pridržavaju mera.
"Ukoliko se ne pridržavaju odgovarajućih mera oni mogu da dobiju virus na gornjim respiratornim putevima i mogu da taj virus prenesu u nešto manjem obimu nego što bi to bilo inače, ali svejedno transmisija je prisutna. Zbog toga treba da nosimo maske, da se pridržavamo i drugih mera - pranja ruku i dezinfekcije alkoholom, ako sve to radimo, ipak život koliko toliko teče normalno", navodi Sofronić Milosavljevićeva.
Navodi da je interesovanje za proveru antitela u INEP-u veliko.
"I mi se trudimo da se organizujemo na najbolji mogući način tako da izađemo u susret svima, tako da se radi bukvalno od ujutru do uveče po smenama, i ta detekcija antitela teče onako kako treba tako da ljudi sada mogu da imaju jedan podatak više u svom zelenom sertifikatu", poručila je Sofronić Milosavljevićeva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija: Najezde bubašvaba povećavaju rizik od astme i alergija
08.11.2025.•
1
Najezde bubašvaba ne donose samo gadne scene insekata koji mile po zidovima i gmižu po podu – one ispunjavaju domove alergenima i bakterijskim toksinima koji mogu izazvati astmu i alergije.
Batut: Za nedelju dana više od 6.200 slučajeva oboljenja sličnih gripu
07.11.2025.•
0
U Srbiji je u periodu od 27. oktobra do 2. novembra evidentirano 6.255 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Rak pluća vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji: Šta je korisno u prevenciji?
06.11.2025.•
0
Rak pluća predstavlja vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji.
Ovo su namirnice koje ubrzavaju starenje: Mnogi ih jedu svaki dan
05.11.2025.•
7
Kada je reč o usporavanju starenja i smanjenju rizika od hroničnih bolesti, ishrana ima mnogo veću ulogu nego što mislimo.
Kampanja o značaju prijavljivanja neželjenih reakcija na lekove od 3. do 9. novembra
03.11.2025.•
3
Privredna komora Srbije (PKS) sprovodi od 3. do 9. novembra kampanju pod nazivom "#MedSafetyWeek", sa ciljem podizanja svesti o značaju prijavljivanja neželjenih reakcija na lekove.
Naučnici utvrdili koja je granica ljudske izdržljivosti
03.11.2025.•
4
Elitni sportisti možda pomeraju granice izdržljivosti, ali i njihovo telo ima svoj limit.
Naučnici kombinovali organoide bubrega sa organima svinje i izvršili transplantaciju
02.11.2025.•
0
Međunarodni tim istraživača, predvođen španskim naučnicima, po prvi put je stvorio organoide ljudskih bubrega, kombinovao ih sa bubrezima svinje i potom ih uspešno presadio u telo životinje.
Posmatranje umetničkih dela poboljšava zdravlje - ali samo ako je reč o originalima
02.11.2025.•
2
Posmatranje originalnih umetničkih dela može da ublaži stres, smanji rizik od srčanih bolesti i pojača imunološki sistem, objavljeno je u prvoj studiji te vrste koju je uradio Kraljevski koledž iz Londona.
VIDEO: Restorani u SAD smanjuju porcije jer sve više ljudi koristi Ozempik
02.11.2025.•
1
Kako sve više Amerikanaca koristi GLP-1 lekove poput Ozempika i Vegovija, restorani reaguju - smanjuju porcije, prilagođavaju menije i redefinišu kako izgleda "zadovoljavajući obrok".
Zašto se osećate umorno čak i kada vam se čini da se hranite zdravo: Stres, dehidratacija, previše kofeina
01.11.2025.•
0
Iako mnogi od nas pokušavaju da jedu zdravo – od doručka bogatog proteinima do tanjira punog povrća i voća – osećaj umora često ne nestaje.
Maldivi zabranili pušenje svima rođenim posle 1. januara 2007.
01.11.2025.•
1
Maldivi su počeli da primenjuju zabranu pušenja za sve osobe rođene posle 1. januara 2007. godine.
Sezona virusa je počela: Zašto je važno unositi dovoljno joda kad prete virusi?
31.10.2025.•
0
Sezona gripe uveliko je u toku, a sa njom dolazi i naša potreba da sačuvamo i ojačamo imunitet. Tu i jedan poznati mineral može mnogo da pomogne - jod.
Svetski dan borbe protiv psorijaze: Bolest koja se može kontrolisati, važni pregledi kod dermatologa
29.10.2025.•
0
Svetski dan borbe protiv psorijaze obeležava se danas, 29. oktobra.
OpenAI: Više od milion korisnika ChatGPT svake nedelje pokazuje suicidne namere
28.10.2025.•
4
Više od milion korisnika platforme "ChatGPT" svake nedelje pokazuje znake samoubilačkih namera, saopštila je kompanija "OpenAI", u okviru izveštaja o bezbednosti svog četbota.
Zašto je jod važan za decu?
27.10.2025.•
0
Jod je neophodan mineral za pravilan rast i razvoj deteta.
Studija: Jedna starosna grupa je sklonija zavisnosti od visokoprerađene hrane
27.10.2025.•
0
Stanovnici razvijenih zemalja rođeni između 1960. i 1975. sve češće pokazuju znakove zavisnosti od visokoprerađene hrani, kao prva generacija izložena takvoj ishrani u detinjstvu.
Udruženje obolelih od psorijaze: Biološka terapija dostupna svima koji ispunjavaju uslove
26.10.2025.•
1
Udruženje "Pacijenti protiv psorijaze 3P" ogranizovaće širom Srbije edukacije obolelih od te hronične kožne bolesti, kako bi saznali o dostupnosti biološke terapije, najavio je predsednik udruženja Vladimir Kecić.
Otkriven potpuno novi tip veze između neurona - mogu dovesti do degenerativnih bolesti
26.10.2025.•
0
Koristeći mikroskope izuzetno visoke rezolucije i mašinsko učenje, američki naučnici su otkrili potpuno novi tip veze između neurona u mišjem i ljudskom mozgu.
VIDEO: Pacijentkinja sa Parkinsonovom bolešću svirala klarinet tokom operacije na mozgu
26.10.2025.•
0
U nesvakidašnjoj hirurškoj proceduri, 65-godišnja pacijentkinja obolela od Parkinsonove bolesti svirala je klarinet dok su joj lekari stimulisali mozak električnim impulsima, kako bi pratili trenutne efekte operacije.
Naučnici upozoravaju na zdravstvene rizike pomeranja sata
25.10.2025.•
1
Pomeranje sata dva puta godišnje remeti naš unutrašnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji kontroliše ključne telesne funkcije.
Često preskačete doručak? Evo kako to može da utiče na vaše zdravlje
24.10.2025.•
5
Ljudi koji redovno preskaču doručak imaju značajno veći rizik od razvoja metaboličkog sindroma - grupe stanja koja povećavaju verovatnoću srčanih oboljenja, dijabetesa i moždanog udara.
Komentari 2
Bela
J. L. Zbunjenog !
Slucaj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar