Da li vakcinisani koji nemaju antitela treba da budu zabrinuti?
Ako je neko vakcinisan, a nema antitela ne znači da vakcina ne deluje, to ne znači da nema ćelije koje su sposobne da ga brane.
Foto: Pixabay
To je za RTS rekla doktorka Ljiljana Sofronić Milosavljević sa Instituta za primenu nuklearne energije.
Sofronić Milosavljević je navela da antitela imaju oni koji su bili bolesni i oni koji su vakcinisani, ali u slučaju da ih neko nema ne znači da on nije zaštićen.
"Ako je neko vakcinisan, a nema antitela, to zavisi od njegovog imunskog odgovora, to ne znači da on nije zaštićen zato što b-ćelije, b-limfociti produkuju ta antitela, ali postoje i druge ćelije to su t-limfociti koji su sposobni i čija je prva i najvažnija uloga u odbrani od virusnih infekcija da ubijaju ćelije zaražene virusom tako da ta odbrana postoji", objašnjava Sofronić Milosavljević.
Objašnjava da to što neko nema antitela ne znači da vakcina ne deluje.
"Ako je vakcinisan, a nema antitela to ne znači da nema ćelije koje su sposobne da ga brane i apsolutno treba da veruje znanju i iskustvu lekara da i njemu vakcinacija pomaže. To je nekada slučaj sa imunodeficijentnim osobama, sa osobama koje primaju neku terapiju koja uništava b-limfocite, pa ljudi nemaju antitela, ali imaju te limfocite koji ih brane od virusa", objašnjava sagovornica RTS-a.
Kako kaže, ukoliko je neko vakcinisan on će brže i lakše podnositi svaki naredni kontakt sa virusom.
Navodi da imamo dva odgovora u borbi sa virusom - imunski i stečeni.
"Mi imamo dve ruke u toj odbrani - jedna je taj urođeni imunski odgovor koji se javlja u prvom kontaktu sa virusom za one koji nisu vakcinisani i koji našem organizmu da vremena da krene onaj takozvani drugi stečeni odgovor koji je mnogo efikasniji u samoj odbrani", objašnjava Sofronić Milosavljević.
Navodi da kod ljudi koji su preležali kovid i imali lakšu kliničku sliku njihov imunitet može da traje i do godinu dana.
"Međutim, predostrožnosti radi, pošto on vremenom slabi, i tim ljudima se preporučuje vakcinacija, dok kod onih koji su vakcinisani taj odgovor je za nijansu slabiji, ali je dobar i potrebno ga je češće podsećati. Sve to je u cilju da bi klinička slika bila što blaža", navodi Sofronić Milosavljevićeva.
Da li previše antitela može da škodi?
Objašnjava da antitela mogu da se detektuju bez obzira da li su ljudi preboleli ili vakcinisani i ističe da previše antitela ne može da napravi problem.
"Ovo jako dugo traje, ali ja mislim da se ljudi navikavaju na to da mogu normalno da žive ukoliko su vakcinisani, ukoliko ispune sve te kriterijume potrebne za dobijanje pasoša i ukoliko se pridržavaju mera", navodi sagovornica RTS-a.
Ističe da ljudi ne smeju da zaborave čak i kad dobiju tri doze vakcine, da moraju da se pridržavaju mera.
"Ukoliko se ne pridržavaju odgovarajućih mera oni mogu da dobiju virus na gornjim respiratornim putevima i mogu da taj virus prenesu u nešto manjem obimu nego što bi to bilo inače, ali svejedno transmisija je prisutna. Zbog toga treba da nosimo maske, da se pridržavamo i drugih mera - pranja ruku i dezinfekcije alkoholom, ako sve to radimo, ipak život koliko toliko teče normalno", navodi Sofronić Milosavljevićeva.
Navodi da je interesovanje za proveru antitela u INEP-u veliko.
"I mi se trudimo da se organizujemo na najbolji mogući način tako da izađemo u susret svima, tako da se radi bukvalno od ujutru do uveče po smenama, i ta detekcija antitela teče onako kako treba tako da ljudi sada mogu da imaju jedan podatak više u svom zelenom sertifikatu", poručila je Sofronić Milosavljevićeva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Prva osoba koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije
06.02.2026.•
0
Prva osoba na svetu koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije, rekao je šef katedre patologije na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi Sergej Boljević.
U Srbiji zabeleženo 9.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
05.02.2026.•
0
U Srbiji su od 26. januara do 1. februara zabeležena 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jod i imunitet: Važan saveznik organizma tokom zime
05.02.2026.•
0
Zima, osim hladnoće i snega, donosi i sezonu prehlada i gripa. Dok se najčešće govori o unosu vitamina C i D i cinku, još jedan element često zna da bude zapostavljen, a to je jod.
Stručnjaci: E-cigarete mogu izazvati kardiološke i kancerogene posledice
04.02.2026.•
1
Francuska agencija za hranu, životnu sredinu i zdravlje i bezbednost na radu (ANSES) saopštila je da je elektronska cigareta povezana sa potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim zdravstvenim rizicima.
Studija: Ultraprerađena hrana više liči na cigarete nego na zdrave namirnice
04.02.2026.•
0
Ultraprerađena hrana više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahteva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Koje navike mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?
03.02.2026.•
0
Zdravlje srca danas je mnogima veća briga nego ikada, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili bolesti srca.
Studija otkriva prelomnu tačku kada se kod muškaraca znatno povećava rizik od srčanog udara
03.02.2026.•
1
Skrining na rizik od srčanog udara bi trebalo da se obavlja ranije kod muškaraca, prema novoj studiji koja je otkrila da rizik od kardiovaskularnih bolesti počinje da raste kada su muškarci u srednjim tridesetim.
Bezbolno, brzo i precizno: Lasersko skidanje dioptrije u Očnoj klinici Bulevar
03.02.2026.•
0
Lasersko skidanje dioptrije danas se smatra jednom od najefikasnijih metoda za korekciju vida.
U Španiji prvi put urađena transplantacija lica od donora koji je eutaniziran
03.02.2026.•
1
Bolnica u Barseloni saopštila je da je obavila pionirski transplant lica u kojem je donor, prvi put u svetu, ponudio svoje lice za donaciju pre nego što je prošao proceduru potpomognutog umiranja.
Hirurzi 48 sati držali u životu čoveka bez oba plućna krila
03.02.2026.•
1
U izuzetnom primeru očuvanja života, hirurzi su uspeli da održe teško bolesnog čoveka u životu 48 sati bez pluća, dok je čekao transplantaciju oba plućna krila.
Lekari preporučuju korišćenje bidea: Ovo su razlozi
02.02.2026.•
6
Nekada smatrani neobičnošću, bidei postaju sve češći jer sve više ljudi traži higijensku i održivu alternativu toalet papiru ili "korišćenju ruke za upravljanje određenim fizičkim poslovima".
U SAD značajno povećana stopa preživljavanja obolelih od raka
01.02.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka.
Geni imaju veću ulogu u dugovečnosti nego što se mislilo
01.02.2026.•
1
Genetika određuje čak do 55 odsto životnog veka čoveka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Science".
Nedovoljno sna oštećuje moždane ćelije
01.02.2026.•
0
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Kamerinu u Italiji otkrila je da masna izolacija koja štiti neurone može biti oštećena kada ne spavamo, što kompromituje našu mentalnu obradu.
MRI snimci pokazali: Vežbanje zaista podmlađuje mozak
01.02.2026.•
0
Pored boljeg sna, regulacije telesne težine i produženog životnog veka, možda možemo dodati i mlađi moždani profil kao još jedan razlog za vežbanje.
Studija: Seda kosa možda štiti od raka
01.02.2026.•
0
Kako starimo, sve više sedimo, što bi moglo biti znak da telo smanjuje rizik od raka, sugeriše jedna studija.
Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
01.02.2026.•
0
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Nacionalni dan bez duvana: U Srbiji pušenje godišnje odnese 19.000 života
31.01.2026.•
4
Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se danas, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana.
Za nedelju dana skoro 10.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
30.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 19. do 25. januara zabeleženo 9.960 slučajeva oboljenja slična gripu.
Šta je najbolje da pijete za zdravlje creva?
30.01.2026.•
2
Dobra hidratacija ključna je za zdravlje celog organizma, ali i za pravilno funkcionisanje digestivnog sistema.
Neophodna modernizacija sistema skrininga raka grlića materice
29.01.2026.•
1
Od raka grlića materice u Srbiji svakog dana premine najmanje jedna žena, a ta bolest se, u velikoj meri, može sprečiti.
Komentari 2
Bela
J. L. Zbunjenog !
Slucaj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar