Šta sve srčani bolesnici treba da znaju o korona virusu

Prema dostupnim istraživanjima, na 100.000 pacijenata sa korona virusom zabeleženo je čak 150 miokarditisa, odnosno upalne bolesti srčanog mišića.
Šta sve srčani bolesnici treba da znaju o korona virusu
Foto: Marija Erdelji

"Kardiovaskularne bolesti su se kod pacijenata sa virusom Covid-19 pokazale kao faktor rizika koji je povećavao smrtnost i do tri puta u odnosu na pacijente bez ovih bolesti", ističe dr Lazar Zoltan, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije, u vodećem privatnom zdravstvenom sistemu MediGroup.

On ističe potrebu da se ova grupa bolesnika pridržava preventivnih i antiepidemijskih mera.

Dr Zoltan objašnjava da je, prema podacima Evropskog društva kardiologa, kod pacijenata koji su preminuli od virusa Covid-19 najčešća pridružena bolest bila koronarna bolest, kao i od ranije poznata srčana slabost i cerebrovaskularne bolesti.

Napominje i da je neophodno da pacijenti sa korona virusom koji su hospitalizovani, obaveste svoje ordinirajuće lekare o postojanju srčane bolesti radi boljeg i efikasnijeg zbrinjavanja.

"Pacijenti koji su preživeli infekciju korona virusom su u daljem praćenju češće imali stanja za koja tradicionalno smatramo da su povezana sa većim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja, kao što su povišen krvni pritisak, dijabetes i povišen nivo masnoća u krvi. Uz ove bolesti i stanja, javljale su se i povišene vrednosti markera ozlede srčanog mišića iza koje se nalazila i sistemska upalna reakcija organizma (takozvana "citokinska oluja"), kao i upala srčanog mišića, miokarditis. I ovi pokazatelji su bili proporcionalno prisutni težini kliničke slike u akutnoj infekciji i bili pokazatelji lošeg ishoda infekcije korona virusom", kaže dr Zoltan i dodaje da su i u fazi oporavka navedeni faktori sa svojom lošom regulacijom doprineli daljoj i bržoj progresiji srčane bolesti.

Dr Lazar Zoltan ističe da je, prema istraživanjima, na 100.000 pacijenata sa korona virusom bilo zabeleženo 150 miokarditisa, odnosno upalne bolesti srčanog mišića, a na 100.000 pacijenata koji nisu zaraženi, svega devet, što je 16 puta manje.

Zbog svega toga, a imajući u vidu da kardiovaskularne bolesti uz maligne bolesti predstavljaju vodeći uzrok oboljevanja i u većini zemalja vodeći uzrok umiranja odraslog stanovništva, on ističe potrebu za pridržavanjem preventivnim i antiepidemijskim merama koje uključuju i vakcinaciju protiv virusa Covid-19, kao jedinu do sada poznatu meru prevencije težih oblika.

Nakon preležane infekcije, preporučuje odmor i poštedu od težih psihofizičkih aktivnosti, bez požurivanja oporavka.

"Hronični sčani bolesnici, bolesnici od hipertenzije, koronarni bolesnici, dijabetičari i osobe sa povišenim lipidima u krvi bi trebalo da se jave na raniju kontrolu svom ordinirajućem lekaru, internisti, odnosno kardiologu, radi procene stanja kardiovaskularnog sistema nakon infekcije. Ostale osobe koje nisu imale srčane bolesti pre infekcije virusom Covid-19, bilo bi poželjno da se jave na pregled u slučaju da uprkos odmaranju osećaju neobjašnjiv zamor, pritisak u grudima, lupanje ili preskakanje srca, ili druge tegobe vezane za kardiovaskularni sistem", savetuje dr Zoltan.

U MediGroup domovima zdravlja u Novom Sadu, korisnicima je dostupan Kardiološki Post Covid paket koji obuhvata laboratorijske analize, pregled kardiologa, UZ pregled srca, postavljanje i očitavanje holtera i test opterećenja srca.

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.