Ko može da donira matične ćelije koštane srži i kako izgleda procedura?

Broj potencijalnih davalaca matičnih ćelija koštane srži u Srbiji ove godine veći je za 2.700 u odnosu na prethodnu i sada ih ima 12.560.
Ko može da donira matične ćelije koštane srži i kako izgleda procedura?
Foto: 021.rs (arhiva)
Uvećanje broja potencijalnih davalaca zabeleženo je od početka kampanje "Osloni se na mene" Nacionalnog registra davalaca. I pored zabeleženog većeg odziva građana, potrebno je da taj broj bude mnogo veći, jer što je više ljudi u bazi davalaca to su veće šanse da pacijenti oboleli od leukemije nađu priliku za izlečenje u svojoj zemlji, piše N1.
"Da približimo da je procesura bezbedna i jednostavna, a da nekom znači život", kaže doktorka Glorija Blagojević iz Instituta za transfuziju krvi.
Ističe da treba razdvojiti dve procedure.
 
"Jedna je samo pristupanje Registru. Treba da budete zdravi, da imate malo dobre volje, 5 do 10 minuta vremena, između 18 i 45 godina, ne bolujete od teških hroničnih bolesti srca, pluća i bubrega, dođete do Instituta za transfuziju krvi Srbije ili bilo kog zavoda širom Srbije, službe za transfuziju, date mali uzorak krvi kao za krvnu sliku i popunite jedan upitnik. Ukoliko se dogodi da ste sa nekim od bolesnika podudarni, pozivamo vas u dalju proceduru, ona podrazumeva da ste i dalje voljni da učestvujete, prolazite detaljan medicinski pregled i ukoliko ste zdravi, ako je procedura bezbedna i po vas i po pacijenta, ide se u prikupljanje", objasnila je.
 
Registar davalaca, objasnila je, formiran je 2005. godine, pod drugim nazivom.
 
"Registar je upravo baza nesrodnih davalaca, koji su spremni da pomognu bilo kome. Transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je nažalost jedini put ka izlečenju za mnoga hematološka oboljenja, urođene bolesti imunog sistema, poremećaji metabolizma… Matične ćelije zdravog davaoca naseljavaju obolelu kostnu srž, počinju da proizvode normalne ćelije krvi i tako bolesnik preživljava", kaže Blagojević.
 
Dodala je da se trude da na sve načine približe ljudima značaj transplantacije.
 
"Te matične ćelije za pacijenta znače sve. To je nešto što se u svetu svakodnevno dešava, zašto mi ne bismo bili deo te priče, jer to nekome doslovno znači život", kaže dr Blagojević.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Sesy

    25.03.2025 11:21
    Transplatacija
    Da li transplatacija kostane opasna za donora
  • milan

    21.11.2023 21:58
    pitanje
    Imam75 godina, dali ja mogu biti donor matičnih ćelija kičme? Ja bih dao moj život da neko mlado biće nastavi svoj život.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Razvijena nova metoda za vađenje gelera iz srca

Stručnjaci sa ruske Vojno-medicinske akademije "S. M. Kirov" patentirali su novu metodu uklanjanja gelera iz srčanog mišića bez zaustavljanja rada srca i bez primene aparata za veštačku cirkulaciju, prenosi Tas.

Ćuretina ili piletina: Koja ima više proteina?

Kada je reč o nemasnim izvorima proteina, i piletina i ćuretina pružaju slične količine proteina i esencijalnih nutrijenata, kao što su vitamini B grupe, cink i selen. Ali da li je jedan bolji izvor proteina od drugog?

"Večne hemikalije" možda slabe kosti dece

Postoji sve veća zabrinutost zbog štete koju izazivaju takozvane "večne hemikalije", a istraživanje je sada povezalo neke od ovih supstanci sa oslabljenim kostima dece.

Kuvanje vas čuva od demencije

Kuvanje obroka kod kuće je zdravije za vas u poređenju sa jelom napolju, naručivanjem hrane ili oslanjanjem na zamrznute obroke, i dokazano pomaže u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, gojaznosti i srčanih bolesti.