Otkriveni moždani signali za hroničan bol
Naučnici su otkrili moždane signale koji pokazuju količinu bola koju osoba trpi i nadaju se da će to otvoriti put ka novom načinu lečenja onih koji trpe hronični bol.
Foto: Pixabay
To je prvi put da su naučnici dekodirali moždanu aktivnost koja se nalazi u osnovi hroničnog bola kod pacijenata, zbog čega se nadaju da bi stimulacione terapije mozga, koje se koriste kod Parkinsonove bolesti i teških oblika depresije, mogle da pomognu i ljudima koji trpe neizdrživ bol.
"Naučili smo da hronični bol može uspešno da bude praćen i da se predvidi tokom svakodnevnih aktivnosti, poput šetanja psa ili kada ustanu ujutru", kaže Prasad Širvalkar, neurolog i vođa istraživačkog projekta na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku.
Uprkos tome što je stanje hroničnog bola dovelo do prave epidemije izdavanja opioida i drugih analgetika, ne postoji nijedan medicinski tretman koji direktno leči stanje, što je nateralo stručnjake da potpuno revidiraju postojeće načine lečenja hroničnog bola.
Širvalkar je zajedno sa kolegama u novom istraživanju, objavljenom u časopisu "Nature Neuroscience", hirurški ugradio elektrode u četiri pacijenta sa stanjem hroničnog bola koje je počelo nakon šloga ili gubitka uda. Ugrađeni uređaji su takođe omogućavali pacijentima da na pritisak dugmeta snimaju aktivnost u prednjem cingularnom korteksu i orbifrontalnom korteksu.
Nekoliko puta tokom dana, volonteri su zamoljeni da ispune kratke upitnike o snazi i tipu bola koji trpe, a potom i da snime trenutnu aktivnost mozga.
Sa informacijama od pacijenata i snimcima moždane aktivnosti, naučnici su shvatili da mogu da naprave algoritam da predvidi bol na osnovu električnih signala u orbitofrontalnom korteksu.
"Razvili smo objektivan biomarker za taj tip bola", naveo je Širvalkar.
Fundamentalne razlike između hroničnog i akutnog bola
U odvojenom istraživanju, isti tim utvrdio je da se različita moždana aktivnost javlja kod kratkog, akutnog bola, poput onog kada se neko opeče. Njihovi zaključci mogu da pomognu u objašnjavanju zašto su uobičajeni analgetici manje efikasni u tretiranju hroničnog bola nego akutnog.
"Hronični bol nije samo dugotrajnija verzija akutnog bola, već je fundamentalno drugačiji u mozgu. Nadamo se da ćemo, kako se naše razumevanje bude povećavalo, moći da razvijemo personalizovane terapije moždane stimulacije za najteže oblike bola", ističe neurolog.
Otkrića američkih naučnika mogla bi da imaju primenu u kliničkim ispitivanjima koja se već sprovode.
Stimulacija dubljih delova mozga šalje električne pulseve u mozak kako bi prekinula problematične signale. Pošto podrazumeva operaciju na mozgu, ta vrsta terapija je uvek poslednja opcija, ali se i kao takva koristi kod onih koji pate od Parkinsonove bolesti ili teških oblika depresije.
Da bi bila efikasna, međutim, doktori moraju da precizno znaju koje signale da ciljaju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji godišnje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma: Najčešće pogađa mlade
24.03.2026.•
1
U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma - malignog oboljenja koje najčešće pogađa mlade između 15. i 40. godine.
U Srbiji prošle godine registrovano 410 slučajeva tuberkuloze
24.03.2026.•
0
U Srbiji je u 2025. registrovano 410 osoba obolelih od tuberkuloze, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Svetska zdravstvena organizacija: Neprimećena jedna petina slučajeva tuberkuloze u Evropi
23.03.2026.•
1
Evropski region propušta da dijagnostikuje jednu petinu slučajeva tuberkuloze, upozorili su Odeljenje Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i Evropski centar za prevencviju bolesti i kontrolu.
VIDEO: Sporiji govor bi mogao biti rani znak Alchajmerove bolesti
23.03.2026.•
0
Rani znaci Alchajmerove bolesti mogu biti skriveni u načinu na koji osoba govori, ali još nije jasno koji detalji našeg izražavanja su najkritičniji za dijagnozu.
Zabeleženo skoro 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu za nedelju dana
22.03.2026.•
0
U Srbiji je od 9. do 15. marta zabeleženo 6.875 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto više u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Prvi veštački jednjak uspešno presađen svinji
22.03.2026.•
0
Naučnici iz Velike Britanije prvi put su razvili veštački jednjak u laboratoriji i uspešno ga presadili svinjama, koje su nakon toga normalno mogle da gutaju hranu.
U Napulju za samo jedan dan potvrđena 84 slučaja hepatitisa A, a krive su - dagnje
22.03.2026.•
0
Broj obolelih od hepatitisa A u regionu Napulja dostigao je skoro 150, nakon što su potvrđena 84 slučaja samo u tom gradu, preneli su italijanski mediji.
DNK stanovnika Sardinije sadrži gen koji štiti od malarije
22.03.2026.•
0
DNK stanovnika Sardinije sadrži gen koji štiti od malarije.
Studija: Krv pitona možda krije lek protiv gojaznosti
22.03.2026.•
8
Naučnici su identifikovali molekul iz krvi burmanskih pitona koji smanjuje apetit kod gojaznih miševa, a koji bi mogao da posluži kao osnova za razvoj novih lekova protiv gojaznosti, navodi se u najnovijoj studiji.
Lekar rangirao: Ovo su najbolnije operacije
22.03.2026.•
0
Iako su medicinski zahvati potpuno neophodni i spasavaju živote, to ne znači da su bezbolni.
Velika studija možda pronašla idealnu količinu kafe za smanjenje stresa
22.03.2026.•
0
Kafa se češće povezuje sa povećanom budnošću, ali nova studija pokazuje da bi mogla pomoći i u smanjenju rizika od razvoja anksioznosti i depresije - i zapravo postoji optimalna količina.
Šetnjom s rasparenim čarapama u Zrenjaninu obeležen Međunarodni dan osoba sa Daunovim sindromom
21.03.2026.•
0
Šetnjom učenika i nastavnika Osnovne i srednje škole "9. maj", koja se bavi obrazovanjem dece sa smetnjama u razvoju, danas je u centru Zrenjanina obeležen Međunarodni dan osoba sa Daunovim sindromom.
Muškarci sa godinama gube Y hromozom - posledice mogu biti ozbiljne
21.03.2026.•
2
Gubitak Y hromozoma kod muškaraca sa godinama mogao bi da ima ozbiljnije posledice po zdravlje nego što se ranije mislilo, pokazuju nova istraživanja.
Visok krvni pritisak: Ovo su netipični razlozi
20.03.2026.•
0
Visok krvni pritisak ili hipertenzija ponekad je povezan sa uobičajenim uzrocima kao što su prekomerni unos soli i stres.
Nacionalni dan borbe protiv raka dojke: U Srbiji oko 1.700 žеnа godišnje umre оd te bolesti
19.03.2026.•
1
Sutra se u Srbiji obeležava Nаciоnаlni dаn bоrbе prоtiv rака dојке. Prema podacima, u 2024. rеgistrоvаnо је 4.544 nоvооbоlеlih i 1.700 umrlih žеnа оd te bolesti.
I muškarac može da proizvodi mleko - pod određenim uslovima
19.03.2026.•
1
Koncept laktacije kod muškaraca obično se pominje samo na forumima koji se bave spekulativnom biologijom.
Neočekivane posledice života bez seksa
19.03.2026.•
4
Period bez polnih odnosa, poznato kao apstinencija ili celibat, neće trajno naštetiti vašem zdravlju, ali može dovesti do nekih neočekivanih telesnih i psihičkih promena.
Zdrava priča uživo sa Dolores Milošev Erdeg: Mentalno zdravlje dece i roditelja
18.03.2026.•
0
Nakon godina rada sa stručnjacima kroz podkast Zdrava priča, kreativna direktorka i producentkinja Dolores Milošev Erdeg pokreće novi format uživo edukacija.
Potvrđeni novi slučajevi meningitisa u Velikoj Britaniji
18.03.2026.•
1
Agencija za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) potvrdila je pet novih slučajeva invazivne meningokokne bolesti u Kentu.
Origano - moćan saveznik u borbi protiv kandide
18.03.2026.•
0
Kandida je gljivica koja je prirodno prisutna u organizmu, ali kada se naruši ravnoteža crevne mikrobiote može doći do njenog prekomernog razmnožavanja i razvoja kandidijaze.
U Srbiji svakog dana oko 50 srčanih udara: Rehabilitacija smanjuje smrtnost za 25 odsto
17.03.2026.•
1
U Srbiji godišnje oko 20.000 osoba ima srčani udar. To znači da svakog dana ima oko 50 srčanih udara, od toga skoro 15.000 ljudi ne preživi infarkt.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar