
Otkriveni moždani signali za hroničan bol
Naučnici su otkrili moždane signale koji pokazuju količinu bola koju osoba trpi i nadaju se da će to otvoriti put ka novom načinu lečenja onih koji trpe hronični bol.

Foto: Pixabay
To je prvi put da su naučnici dekodirali moždanu aktivnost koja se nalazi u osnovi hroničnog bola kod pacijenata, zbog čega se nadaju da bi stimulacione terapije mozga, koje se koriste kod Parkinsonove bolesti i teških oblika depresije, mogle da pomognu i ljudima koji trpe neizdrživ bol.
"Naučili smo da hronični bol može uspešno da bude praćen i da se predvidi tokom svakodnevnih aktivnosti, poput šetanja psa ili kada ustanu ujutru", kaže Prasad Širvalkar, neurolog i vođa istraživačkog projekta na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku.
Uprkos tome što je stanje hroničnog bola dovelo do prave epidemije izdavanja opioida i drugih analgetika, ne postoji nijedan medicinski tretman koji direktno leči stanje, što je nateralo stručnjake da potpuno revidiraju postojeće načine lečenja hroničnog bola.
Širvalkar je zajedno sa kolegama u novom istraživanju, objavljenom u časopisu "Nature Neuroscience", hirurški ugradio elektrode u četiri pacijenta sa stanjem hroničnog bola koje je počelo nakon šloga ili gubitka uda. Ugrađeni uređaji su takođe omogućavali pacijentima da na pritisak dugmeta snimaju aktivnost u prednjem cingularnom korteksu i orbifrontalnom korteksu.
Nekoliko puta tokom dana, volonteri su zamoljeni da ispune kratke upitnike o snazi i tipu bola koji trpe, a potom i da snime trenutnu aktivnost mozga.
Sa informacijama od pacijenata i snimcima moždane aktivnosti, naučnici su shvatili da mogu da naprave algoritam da predvidi bol na osnovu električnih signala u orbitofrontalnom korteksu.
"Razvili smo objektivan biomarker za taj tip bola", naveo je Širvalkar.
Fundamentalne razlike između hroničnog i akutnog bola
U odvojenom istraživanju, isti tim utvrdio je da se različita moždana aktivnost javlja kod kratkog, akutnog bola, poput onog kada se neko opeče. Njihovi zaključci mogu da pomognu u objašnjavanju zašto su uobičajeni analgetici manje efikasni u tretiranju hroničnog bola nego akutnog.
"Hronični bol nije samo dugotrajnija verzija akutnog bola, već je fundamentalno drugačiji u mozgu. Nadamo se da ćemo, kako se naše razumevanje bude povećavalo, moći da razvijemo personalizovane terapije moždane stimulacije za najteže oblike bola", ističe neurolog.
Otkrića američkih naučnika mogla bi da imaju primenu u kliničkim ispitivanjima koja se već sprovode.
Stimulacija dubljih delova mozga šalje električne pulseve u mozak kako bi prekinula problematične signale. Pošto podrazumeva operaciju na mozgu, ta vrsta terapija je uvek poslednja opcija, ali se i kao takva koristi kod onih koji pate od Parkinsonove bolesti ili teških oblika depresije.
Da bi bila efikasna, međutim, doktori moraju da precizno znaju koje signale da ciljaju.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Istraživanje pokazalo: Žene u 17 zemalja EU žive duži zdrav život u odnosu na muškarce
03.09.2025.•
0
U 17 zemalja Evropske unije žene žive duži zdrav život od muškaraca, iako muškarci obično duže žive bez ograničenja u aktivnostima i kretanju, podaci su poslednjeg istraživanja Evrostata.
Lekari došli do novih otkrića o sindromu slomljenog srca
31.08.2025.•
0
Lekari su tokom kliničkih ispitivanja došli do novih naučnih otkrića o lečenju takotsubo kardiomiopatije ili tzv. sindroma slomljenog srca.
Nutricionistkinja: U Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka
31.08.2025.•
3
Nutricionistkinja Branka Mirković izjavila je da u Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka i da ga najviše koriste oni koji se bave bodibildingom.
VIDEO: Napravljen AI stetoskop koji može da otkrije ozbiljna oboljenja srca za samo 15 sekundi
31.08.2025.•
1
Medicinski naučnici su razvili stetoskop koji uz pomoć veštačke inteligencije (AI), može da otkrije ozbiljna srčana oboljenja za 15 sekundi.
Toplotni talasi mogu da ubrzaju starenje kao pušenje ili alkohol
31.08.2025.•
1
Kako se naša planeta postepeno zagreva, naši organizmi moraće da se nose sa stresom viših temperatura.
Studija: Hrana bogata kalijumom smanjuje rizik od srčanih oboljenja za 24 odsto
31.08.2025.•
2
Nova studija Univerzitetske bolnice u Kopenhagenu pokazala je da konzumiranje hrane bogate kalijumom, poput avokada, banana i spanaća, može da umanji rizik od srčanih oboljenja, hospitalizacije i smrti za 24 odsto.
Istraživanje: Pandemija kovida naštetila zdravlju mozga, čak i kod nezaraženih
31.08.2025.•
1
Pandemija kovida bila je štetna za zdravlje mozga, čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi, pokazalo je novo istraživanje.
Batut apeluje pred početak školske godine: Vozači da obrate pažnju na đake
30.08.2025.•
5
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", povodom početka nove školske godine, apelovao je na sve vozače da od 1. septembra obrate pažnju na đake prvake.
Više obolelih od kolere u svetu: Evropa nema prijavljene slučajeve
29.08.2025.•
0
Globalna situacija sa kolerom nastavlja da se pogoršava zbog sukoba i siromaštva, što predstavlja značajan izazov za javno zdravlje u više regiona, saopštila je danas Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Kako da uzgajate ruzmarin u stanu: Lekovita biljka koja voli svetlost
29.08.2025.•
1
Zelena višegodišnja biljka sa lišćem sličnim iglicama obično se uzgaja kao spoljna biljka, jer može brzo da postane prilično velika.
Zašto je dobro piti gaziranu vodu?
29.08.2025.•
0
Gazirana voda je izvrstan osvežavajući napitak koji hidrira telo, ali ima i druge povoljne zdravstvene učinke.
Do 24. avgusta registrovano 27 obolelih od groznice Zapadnog Nila
28.08.2025.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji, do 24. avgusta, registrovano 27 slučajeva oboljevanja od groznice Zapadnog Nila.
Kako da lakše prebrodimo uticaj letnjih vrućina na organizam
28.08.2025.•
0
Iako leto volimo i jedva čekamo odlazak na more, visoke temperature i ultravioletno zračenje predstavljaju stres za organizam.
Kineski hirurzi prvi put uspeli čoveku da presade svinjsko plućno krilo
27.08.2025.•
1
Kineski hirurzi po prvi put su transplantirali svinjsko plućno krilo čoveku, pokazavši da genetski modifikovani životinjski organi mogu privremeno da funkcionišu u ljudskom telu.
Bocvana proglasila vanredno stanje u zdravstvu zbog nestašice lekova
26.08.2025.•
0
Predsednik Bocvane Duma Boko proglasio je vanredno stanje u javnom zdravstvu zbog nestašice osnovnih lekova i medicinske opreme.
Koje tri vrste voća mogu poboljšati san?
25.08.2025.•
0
Pravilno odabrana lagana užina pred spavanje može doprineti kvalitetnijem snu, pod uslovom da ne sadrži kofein, previše šećera ili tečnosti.
U Merilendu prvi put kod čoveka potvrđen slučaj parazita koji se hrani živim mesom
25.08.2025.•
2
U Merilendu je prvi put u SAD kod čoveka potvrđen slučaj parazita valjkastog crva - Cochliomyia hominivorax, poznatog po tome što se hrani živim mesom toplokrvnih životinja.
Miris tela i daha može da otkrije bolesti godinama unapred: Šta još kažu naučnici?
24.08.2025.•
0
Kroz pore na koži i u dahu ispuštamo mnoštvo mirisnih hemikalija. Neke mogu da budu znak da nešto sa našim zdravljem nije u redu.
Rusija planira da potpuno zabrani vejpove, inicijativu podržao i Putin
24.08.2025.•
5
Ruski regioni bi mogli dobiti ovlašćenje da potpuno zabrane vejping, nakon što je ovu inicijativu guvernera oblasti Nižnji Novgorod Gleba Nikitina podržao predsednik Rusije Vladimir Putin.
Nastavnica u Nemačkoj 16 godina bila na bolovanju i primala punu platu: Tek sad ide na pregled
24.08.2025.•
1
Nastavnica u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija već 16 godina je na bolovanju i prima punu platu, ali sada je Vrhovni sud presudio da je sa tim završeno.
Mineral kog nemamo dovoljno, a potreban nam je
22.08.2025.•
0
Mali mineral, ogromna moć - i još veća opasnost ako ga nema dovoljno.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar