Postporođajna depresija kao tema stigmatizovana, porodilje nailaze na nerazumevanje i osudu
Žene koje boluju od postporođajne depresije nailaze na nerazumevanje i osudu, kako društva, tako i sopstvene porodice, izjavila je psihijatrica Instituta za mentalno zdravlje Maja Milosavljević.
Ona je ukazala na to da se mali broj žena javlja zdravstvenim ustanovama za pomoć.
Ona je u serijalu razgovora Stigma objasnila da je postporođajna depresija poremećaj raspoloženja, odnosno preterano tužno raspoloženje koje se javlja u periodu posle porođaja.
Uočeno je, međutim, da se depresija jednako učestalo javlja i tokom trudnoće, naglasila je Milosavljević i precizirala da žene koje su imale depresiju tokom trudnoće u 50 odsto slučajeva razviju i postporođajnu depresiju.
Prema njenim rečima, koncept peripartalne ili perinatalne depresije podrazumeva depresivni poremećaj u toku trudnoće i prve četiri nedelje posle porođaja, a šire gledano i u prvih godinu dana nakon porođaja.
Milosavljević je navela da su karakteristike postporođajne depresije izrazito osećanje tuge, bezvoljnost, osećanje beznađa, nisko samopoštovanje i samovrednovanje i gubitak interesovanja za svakodnevne aktivnosti kojima se porodilja nekada radovala.
Osim toga, porodilja može imati i poremećaj spavanja, od preterane pospanosti, do potpune nesanice, zatim poremećaj apetita, seksualne želje, pad funkcionalnosti, smanjenje kvaliteta života i poremećaj odnosa sa partnerom, bebom, pa i društvom u celini.
Milosavljević ukazuje da porodice najčešće nemaju razumevanja za postporođajnu depresiju, jer očekuju od porodilje da bude raspoložena posle porođaja, smatrajući da joj je to najsrećniji period u životu.
Prema njenim rečima, postoji i nešto što se zove postporođajno tugovanje ili postpartalni bluz koji se javlja u prve dve nedelje posle rađanja. Kako je objasnila, to je fiziološko stanje prirodnog i normalnog procesa povezanog sa poremećajem hormona, novom roditeljskom ulogom i umorom.
"Porodica se nekako sa tim i snađe, ali ako to traje dugo i ako je vrlo intenzivno toliko da remeti funkcionalnost žene, to retko tako prepoznaje", predočila je Milosavljević.
Ona smatra da je tema postporođajne depresije veoma stigmatizovana i to objašnjava neznanjm.
"Što je manje znanja, to je veća stigma zato što ima tu mnogo prostora za razne predrasude, mitove, prepričavanja", predočila je Milosavljević.
Prema njenom stavu, potrebno je prosvećivanje, prihvatanje i razumevanje da je postporođajna depresija stanje koje može da se desi svakome.
To ne znači da je žena loša, niti da je manje vredna ili razmažena, već da nije kriva zbog toga što joj se dešava, jer je po sredi kliničko stanje koje treba da se leči, poručila je Milosavljević.
Institut za mentalno zdravlje je jedini takav institut u Srbiji i na Balkanu i jedini ima kabinet za perinatalnu i reproduktivnu psihijatriju.
Lečenje je individualno, pa se za svaku pacijentkinju kreira poseban program koji uključuje i psihoterapiju i socioterapiju, ali i lekove kada je to potrebno.
"Oporavak je vrlo brz i vrlo uspešan, ukoliko se lečenje započne na vreme. Što se duže prolongira, teže su komplikacije, lošija je povezanost majke i bebe, a time je i oporavak je duži", naglasila je Milosavljević.
Kako je napomenula, u celom svetu taj poremećaj se dešava kod dvadesetak procenata porodilja, ali samo 10 do 15 odsto njih dođe do lekara i zatraći pomoć.
"To su podaci iz 2018. godine iz Amerike, a mi ni nemamo takve podatke, nemamo na naciolnalnom nivou registar postporođajne depresije", rekla je Milosavljević.
Prema njenom mišljenju, razlog nedolaska i nejavljanja zdravstvenoj službi jeste strah da je žena loša majka, da će joj zdravstveni ili socijalni radnici oduzeti dete zato što je loša majka ili da će, ukoliko sutra dođe do razvoda, suprug to pokrenuti na sudu kao temu, pa će joj oduzeti decu.
Milosavljević tvrdi da je medicinska dokumentacija strogo poverljiva i da u nju ima uvid samo sud, mimo pacijenta, tako da ono što se dešava u Institutu tamo i ostaje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
4
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
2
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Komentari 1
RL
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar