Plastika može poremetiti san na isti način kao i kofein: Pomera unutrašnji sat do 17 minuta
Hemijske supstance u plastici koju koristimo svakodnevno mogu poremetiti prirodni 24-časovni ciklus spavanja i buđenja, kao i cirkadijalni ritam na način na koji to radi kafa.
To povećava rizik od poremećaja sna, razvoja dijabetesa, problema sa imunitetom i raka, pokazuju nova laboratorijska istraživanja.
Najnovija istraživanja pokazuju da hemijske supstance iz plastičnih predmeta koje koristimo kod kuće, u bašti i na poslu pomeraju naš unutrašnji sat i do 17 minuta, prenosi RTS.
Studija je proučavala hemijske supstance uzete iz medicinske cevčice za hranjenje od polivinil hlorida i poliuretanskih vrećica za tečnost, poput onih koje koriste trkači na duge staze.
Polivinil hlorid (PVC) i poliuretani se koriste u bezmalo svemu - od dečijih igračaka i ambalaže za hranu pa do nameštaja.
Analize su prvi put pokazale kako materije iz plastičnih predmeta verovatno izazivaju haos u protoku signala na ćelijskom nivou, koji regulišu unutrašnji sat tela, pomerajući ga i do 17 minuta.
Unutrašnji sat je "neverovatno važan za fiziologiju i opšte zdravlje", iako je potrebno više istraživanja da bi se znale precizne posledice izlaganja hemijskim supstancama iz plastike, rekao je Martin Vagner, koautor studije i istraživač specijalizovan za oblast hemijskih supstanci iz plastike, zaposlen na Norveškom institutu za nauku i tehnologiju.
"Ova studija pruža još jedan dokaz da plastika sadrži jedinjenja koja izazivaju širok spektar toksičnih efekata. Neophodne su krupne promene u dizajnu i proizvodnji plastike bi se osigurala njihova bezbednost", naveli su autori u studiji objavljenoj u naučnom časopisu "Environmental International".
Cirkadijalni ritam je časovnik koji na molekularnom nivou reguliše budnost i umor u odnosu na dnevnu svetlost i mrak. Promena ritma dovodi se u vezu sa povećanjem rizika od gojaznosti, demencije i kardiovaskularnih bolesti, između ostalog.
Ćelijska kontrola unutrašnjeg časovnika na udaru jedinjenja iz plastike?
Ispitivanje toksičnosti jedinjenja iz plastike najčešće se fokusira na to kako hemijske supstance poput ftalata i bisfenola utiču na endokrini sistem i hormone, pri čemu mogu proći godine pre manifestacije posledica.
Novi rad je tražio uticaj kroz druge biološke parametre - ćelije. Proveravaju se štetni efekti na adenozinski receptor, koji je ključna komponenta u ćelijskoj kontroli unutrašnjeg časovnika koji učestvuje u prenošenju signala koji regulišu cirkadijalni ritam.
Biološki proces uticaja jedinjenja iz plastike na telo sličan je efektima kofeina na cirkadijalni ritam i adenozinski receptor. Kofein deaktivira adenozinski receptor, povećavajući tako cirkadijalni ritam i održavajući nas budnima. Jedinjenja iz plastike aktiviraju receptor adenozina, ali takođe imaju sličan efekat u održavanju budnosti.
"Receptor se nalazi u mozgu i šalje signale telu koji govore 'sunce izlazi - hajde da započnemo dan'", objašnjava Vagner.
Međutim, kada jedinjenja iz plastike aktiviraju receptor adenozina, on možda neće preneti poruku, odlažući prirodne fiziološke procese u telu.
Iako hemijske supstance iz plastike nisu tako moćne kao kofein, njihov uticaj na ćelijske procese dešava se mnogo brže od uticaja plastike na hormone, upozorio je Vagner.
"Šta to znači za telo nije potpuno jasno, ali verovatno nije dobro za nas. Ne znamo značaj svega toga i mogli biste reći: 'To je samo 15 minuta tako da to i nije tako strašno', ali to je veoma strogo kontrolisan časovnik, pa je taj pomak znatan", naglasio je Vagner.
Studija je sprovedena in vitro, što znači na ljudskim ćelijama u laboratoriji, a Vagner je naveo da je sledeći korak da se pogleda kako jedinjenja iz plastike utiču na ribe zebrice (Danio rerio), čiji su neki fiziološki procesi u mozgu slični onim kod ljudi.
Istraživanja koja će uslediti takođe će biti usmerena na utvrđivanje koje hemijske supstance u plastici i PVC materijalima utiču na ciklus spavanja i buđenja.
PVC može da sadrži bilo koje od 8.000 jedinjenja, od kojih neka nisu namerno dodata već su nusproizvodi proizvodnog procesa, što materijal čini neverovatno složenim i teškim za upravljanje.
Nalazi svake nove studije biće korišćeni za pritisak na zakonodavce da donesu propise i da pokušaju da ubede nadležne u industriji da uklone određenja hemijska jedinjenja iz plastike, poručio je Vagner.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova studija: Šećer uz antibiotike može narušiti crevni mikrobiom
02.10.2026.•
0
Ishrana bogata šećerom tokom antibiotske terapije može dodatno narušiti crevni mikrobiom i podstaći razmnožavanje potencijalno opasnih bakterija, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature, prenosi CNN.
Strah od zubara nije samo strah od bola: Evo zbog čega mnogi izbegavaju pregled
02.10.2026.•
0
Neki se plaše bola, drugi igle ili zvuka instrumenata, a treći strahuju od toga šta će stomatolog pronaći. Razlozi su različiti, ali jedno je zajedničko - pregled se odlaže, a strah raste.
VMA od danas ima "sajber nož": Savremeni sistem za lečenje onkoloških pacijenata
01.10.2026.•
2
Zamenik načelnika Vojno medicinske akademije (VMA) Ivan Leković rekao je danas da je od 1. oktobra građanima Srbije u toj ustanovi dostupan i "sajber nož".
U trudnoći brineš za dvoje: Zašto tada raste potreba za jodom?
30.09.2026.•
0
Devet meseci. Jedno telo. Dva života. I hiljade neverovatnih procesa koji se odvijaju svakog trenutka.
Humanitarna akcija "Čuti i razumeti" održana po 15. put
29.09.2026.•
0
Povodom Svetske nedelje gluvih i nagluvih osoba, koja se tradicionalno obeležava u poslednjoj nedelji septembra, u Gradskoj biblioteci u Čačku je 25. septembra održana 15. humanitarna akcija "Čuti i razumeti".
Od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji dnevno umre 128 ljudi
29.09.2026.•
5
Bolest srca može da pogodi svakoga, ali se u najvećem broju slučajeva može sprečiti ako se na vreme prepoznaju njeni prvi znaci i redovno kontrolišu krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi.
Navika od pet minuta koja čuva srce
28.09.2026.•
1
Popodnevni umor, ukočenost i pad koncentracije dobro su poznati svima koji veći deo radnog dana provode sedeći.
Koliki je normalan puls u mirovanju, a kada promene mogu biti znak za uzbunu?
28.09.2026.•
3
Puls u mirovanju može mnogo da otkrije o radu srca, a stručnjaci savetuju da nije dovoljno pratiti samo da li se nalazi u granicama normale.
Dva vitamina najčešće nedostaju ljudima starijim od 50 godina
27.09.2026.•
0
Godine donose mnogo lepih stvari više iskustva, mudrosti i često više slobode. Međutim, sa njima dolaze i određeni izazovi, među kojima je i smanjena sposobnost tela da apsorbuje pojedine hranljive materije.
Broj obuće može da se menja kroz godine
27.09.2026.•
1
Ako ste oduvek nosili isti broj cipela, ali ste primetili da su vam patike ili čizme postale tešnje nakon što ste ušli, recimo, u četrdesete, niste jedini.
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
2
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Komentari 1
Dejan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar