VIDEO: Naučnici otkrili prelomnu tačku kada se starenje tela ubrzava
Prolazak vremena može biti linearan, ali tok ljudskog starenja to nije.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Umesto postepenog prelaza, naš život ide trzavim koracima - od brzog rasta u detinjstvu, preko ravnoteže ranog odraslog doba, do ubrzanog starenja kako godine prolaze.
Studija je identifikovala prelomnu tačku u kojoj to ubrzanje obično nastupa - oko 50. godine života.
Nakon te tačke, brzina kojom stare tkiva i organi postaje znatno veća nego u prethodnim decenijama, prema istraživanju proteina u ljudskom telu kroz različite uzraste odraslih osoba - a ono što najbrže propadaju su vaši krvni sudovi.
"Na osnovu promena proteina povezanih sa starenjem, razvili smo tkivno-specifične proteinske biološke satove i karakterisali obrasce starenja na nivou organa. Vremenska analiza otkrila je prelom u starenju oko 50. godine, pri čemu su krvni sudovi ti koji rano stare i posebno su podložni starenju", piše tim naučnika predvođen istraživačima sa Kineske akademije nauka.
Ljudi imaju izuzetno dug životni vek u poređenju sa većinom sisara, ali to ima svoju cenu. Jedna od njih je pad funkcije organa, što dovodi do povećanog rizika od hroničnih bolesti kako godine odmiču.
Još nemamo dovoljno dobar uvid u to kako pojedinačni organi stare, pa su se istraživači fokusirali na to kako se proteini u različitim tkivima menjaju tokom vremena.
"Naši nalazi postavljaju temelje za razumevanje ljudskog starenja na sistemskom nivou kroz prizmu proteina", navode naučnici u objavljenom radu, piše ScienceAlert.
Prikupljeni su uzorci tkiva od ukupno 76 donora organa, uzrasta između 14 i 68 godina, koji su preminuli od posledica traumatske povrede glave. Takođe su uzeti uzorci krvi.
Ukupno 516 uzoraka - iz 13 različitih tkiva - pokrilo je sedam sistema tela: kardiovaskularni (srce i aorta), digestivni (jetra, pankreas i creva), imuni (slezina i limfni čvor), endokrini (nadbubrežna žlezda i belo masno tkivo), respiratorni (pluća), kožni (koža) i mišićno-skeletni sistem (mišići).
Tim je napravio katalog proteina pronađenih u ovim sistemima, pažljivo beležeći kako se njihovi nivoi menjaju s godinama.
"Identifikovali smo proteine karakteristične za određena tkiva, kao i one koji su prisutni u svim tkivima, a ključni su za osnovne biološke funkcije."
Istraživači su uporedili svoja zapažanja sa bazom podataka bolesti i njihovih povezanih gena, i otkrili da se izražavanje 48 proteina povezanih sa bolestima povećava s godinama. Među tim stanjima su kardiovaskularne bolesti, fibroza tkiva, masna jetra i tumori povezani s jetrom.
Najizraženije promene uočene su u periodu između 45. i 55. godine.
U tom periodu mnoga tkiva prolaze kroz značajnu prepravku u proteinskom sastavu, pri čemu su najveće promene zabeležene u aorti - što pokazuje veliku osetljivost ovog tkiva na starenje.
Značajne i trajne promene primećene su i u slezini, kao i u pankreasu - organu koji igra ključnu ulogu u varenju i regulaciji hormona.
Kako bi testirali svoja otkrića, istraživači su izdvojili protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim miševima kako bi pratili rezultate. Tretirani miševi su pokazali smanjenu fizičku sposobnost, slabiji stisak, manju izdržljivost i lošiju ravnotežu i koordinaciju u poređenju sa netretiranim miševima. Takođe su imali izražene pokazatelje vaskularnog starenja.
Snaga mišića, naročito stiska šake, igra važnu ulogu u sposobnosti tela da se nosi sa bolestima i povredama koje dolaze sa godinama. Istraživanje iz Finske iz 2024. godine sugeriše da genetski faktori koji utiču na snagu mišića mogu doprineti zdravom starenju.
Prethodna istraživanja tima iz SAD-a pokazala su još dve tačke u kojima dolazi do skoka u procesu starenja - oko 44. i 60. godine.
U toj studiji, prva tačka je bila povezana sa promenama molekula vezanih za metabolizam masti, kofeina i alkohola, kao i sa kardiovaskularnim bolestima i disfunkcijama kože i mišića.
Druga tačka bila je povezana sa metabolizmom ugljenih hidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, kožom i mišićima, regulacijom imunog sistema i funkcijom bubrega.
Otkrića nove studije sugerišu da je ljudsko starenje složen, postepeni proces koji uključuje više sistema tela.
Razumevanje kako starenje utiče na određene delove tela u određenim periodima moglo bi da pomogne u razvoju medicinskih intervencija koje bi proces starenja učinile lakšim.
"Naša studija ima za cilj da izgradi sveobuhvatni višetkivni proteinski atlas koji obuhvata 50 godina ljudskog procesa starenja, osvetljavajući mehanizme narušene ravnoteže proteina u organima i otkrivajući i opšte i specifične obrasce starenja. Ova saznanja mogla bi da doprinesu razvoju ciljanih intervencija za starenje i bolesti povezane sa godinama, otvarajući put ka poboljšanju zdravlja starijih osoba", navode autori.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Cell".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
1
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
"Sindrom Zlatokose": Pojela toliko svoje kose da joj je klupko blokiralo probavni trakt
13.09.2026.•
0
Trihotilomanija je poremećaj kod kog ljudi kompulsivno čupaju sopstvenu kosu, a ako je i jedu, može da dođe do ozbiljnih komplikacija.
Naučnici ljudima tri meseca davali paradajz-pire: Evo šta su pokazali snimci njihovih mozgova
13.09.2026.•
1
Paradajz sadrži likopen, snažan antioksidans koji može da pređe krvno-moždanu barijeru i možda pomogne u smanjenju neuroinflamacije.
Znak upozorenja na srčani i moždani udar mogao bi da se pojavi na licu
13.09.2026.•
0
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Postoji li optimalno vreme za jedenje banana za maksimalnu apsorpciju kalijuma?
13.09.2026.•
0
Banane su omiljena užina s dobrim razlogom: praktične su, ukusne i pune hranljivih materija.
Šta se dešava sa krvnim pritiskom ako svakog dana jedete crnu čokoladu?
13.09.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska zahvaljujući visokom sadržaju flavanola.
VIDEO Psi u Indiji otkrivaju rak iz daha: Tačnost veća od 90 odsto
12.09.2026.•
1
Kujica Kloi iz azila jedna je od 15 pasa koje indijski startap Dognosis trenira da njušenjem ljudskog daha otkrivaju rak.
Britanija nije usvojila zakon o eutanaziji
12.09.2026.•
1
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
5
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar