Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Iako se takvo ponašanje možda čini nelogičnim, nauka pokazuje da ono ima jasna fiziološka i psihološka objašnjenja povezana s načinom na koji ljudski mozak reguliše osećaj sigurnosti, telesnu temperaturu i početak sna.
Jedan od ključnih razloga leži u tome što pokrivač ne služi samo za grejanje, nego i za stabilizaciju mikrookoline oko tela. Kada se pokrijemo, stvara se sloj vazduha koji se sporije menja od okolnog vazduha u sobi. Taj efekat deluje kao tampon zona koja smanjuje nagle promene temperature kože i pomaže telu da održi stabilniji osećaj topline tokom noći. Upravo ta stabilnost može olakšati uspavljivanje i održavanje sna.
Biološki sat i telesna temperatura
Važnu ulogu ima i cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat koji upravlja ciklusima spavanja i budnosti, kao i promenama telesne temperature tokom 24 sata. Tokom večeri i noći telesna temperatura prirodno blago pada, što je jedan od signala mozgu da je vreme za spavanje. Međutim, ako je okolina pretopla ili prehladna, taj proces se može poremetiti, pa telo traži dodatne načine da postigne osećaj "neutralne zone" u kojoj može lakše da zaspi, piše Index.hr.
Psihološka komponenta i osećaj sigurnosti
Osim fiziološkog aspekta, tu je i snažna psihološka komponenta. Istraživanja pokazuju da osećaj blagog pritiska ili "omatanja" tela može povećati osećaj smirenosti i sigurnosti, što je posebno izraženo kod osoba sklonih anksioznosti. Taj efekat često se povezuje s takozvanim dubokim pritiskom, koji kod nekih ljudi može podstaći opuštanje i smanjenje napetosti, čime se olakšava prelaz u san.
Sličan efekat može se povezati i s navikama iz ranog razvoja. Mozak kroz ponavljanje povezuje određene obrasce s osećajem sigurnosti, a pokrivanje tokom spavanja često postaje takav uslovljeni signal. Zbog toga se kod mnogih ljudi pokrivač ne doživljava samo kao zaštita od hladnoće, nego kao deo rutine koji mozgu "javlja" da je vreme za odmor.
Individualne razlike među spavačima
Važno je naglasiti da osećaj topline ili hladnoće tokom spavanja varira od osobe do osobe. Na njega utiču individualne razlike u metabolizmu, hormonima, cirkadijalnom ritmu i načinu na koji telo reguliše temperaturu. Upravo zato postoje takozvani "topli" i "hladni" tipovi spavača, kod kojih se potrebe za pokrivanjem značajno razlikuju.
Nauka takođe pokazuje da stabilan ritam spavanja i budnosti, kao i usklađenost s prirodnim promenama svetla i tame, igraju važnu ulogu u kvalitetu sna. Kada je taj ritam poremećen, telo teže ulazi u duboke faze sna, a potreba za dodatnim osećajem stabilnosti i "zatvorenog prostora" može postati izraženija.
Drugim rečima, potreba da se pokrijete čak i po vrućini nije znak "loše navike", nego kombinacija termoregulacije, neuroloških mehanizama i naučenog osećaja sigurnosti koji zajedno pomažu telu da lakše pređe u stanje sna.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji 140.000 obolelih od psorijaze: Razgovor sa dermatologom prvi korak
29.10.2026.•
3
Od psorijaze boluje dva do tri odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji ima oko 140.000 obolelih, saopštilo je danas Udruženje dermatoloških pacijenata "3P" povodom Svetskog dana borbe protiv psorijaze.
Tragovi koronavirusa pronađeni u organima skoro tri godine nakon kovida19
28.10.2026.•
1
Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta "Sečenov" povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti SARS-CoV-2 u tkivu unutrašnjih organa.
Naučnici dokazali da dve vrste voća imaju moć da uspore starenje ćelija
27.10.2026.•
0
Polifenoli iz borovnica i brusnica mogli bi da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze, odnosno zamene zdravog tkiva tkivom nalik ožiljku, pokazalo je istraživanje naučnika iz Surguta i Kazahstana.
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
1
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
1
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Naučnici identifikovali novi podtip depresije povezan sa poremećajem biološkog sata
25.10.2026.•
0
Australijski naučnici identifikovali su novi podtip depresije, nazvan "cirkadijalna depresija", koji je povezan sa poremećajima unutrašnjeg biološkog sata.
Naučnici utvrdili: Orgazam vam može otčepiti nos
25.10.2026.•
0
Lekar ne može da vam napiše recept za ovaj prijatan način otčepljivanja nosa - a sigurno ga nećete pronaći ni na policama apoteka.
Naučnici otkrili zašto sezonske alergije mogu da postanu sve jače
25.10.2026.•
0
Kijanje, zapušen nos, svrab očiju i suzenje samo su neki od simptoma sezonskih alergija koje muče milione ljudi širom sveta.
VIDEO: Lekar pokazao kako pucketanje vrata može da dovede do moždanog udara
25.10.2026.•
0
Pucketanje vrata mnogima je svakodnevna navika koja donosi osećaj opuštanja, ali snažno i naglo uvrtanje glave u retkim slučajevima može da izazove ozbiljne povrede krvnih sudova, pa čak i moždani udar.
Letnje vrućine ove godine odnele 50.000 života u Evropi
25.10.2026.•
1
Ekstremne vrućine su ovog leta odnele više od 50.000 života u Evropi, a smatra se da su gotovo dve trećine tih smrtnih slučajeva posledica klimatskih promena, pokazuje nova studija.
Batut: Za nedelju dana zabeležno 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
25.10.2026.•
0
U Srbiji je od 12. do 18. oktobra zabeleženo 7.035 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Fizička aktivnost mogla bi da uspori starenje jajnika: Naučnici ispituju i lek sa sličnim dejstvom
24.10.2026.•
1
Fizička aktivnost mogla bi da pomogne u očuvanju jajnika i usporavanju njihovog starenja, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na miševima i ljudima.
Posle koliko stepenika ostanete bez daha: Kada treba da obratite pažnju?
21.10.2026.•
2
Ako se zadišete čim se popnete na jedan ili dva sprata, niste jedini.
Nova AI alatka na osnovu fotografije lica može da predvidi verovatnoću preživljavanja od raka
21.10.2026.•
2
Lekari su razvili alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji na osnovu jedne fotografije lica može da proceni biološku starost osobe i predvidi verovatnoću preživljavanja kod pacijenata obolelih od raka.
Otkrivena povezanost između zagađenja vazduha i očnih bolesti
20.10.2026.•
1
Analiza 41 studije pokazala je da je veća izloženost zagađenom vazduhu povezana sa povećanim rizikom od glaukoma i katarakte.
Koliko bi deca trebalo da spavaju: Zavisi od uzrasta, godišnjeg doba...
20.10.2026.•
0
Stvaranje zdravih navika spavanja i obezbeđivanje mirnog okruženja za odmor među ključnim su zadacima roditelja.
Komentari 2
Liqudator
Alj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar