Pronađeni nivoi radioaktivnog izotopa, cezijuma-137, ispod su onih koje se smatraju štetnim za ljude, ali njihovo otkriće ipak ukazuje na to koliko su dugotrajne posledice nuklearnih eksperimenata.
"Bilo je razdoblja tokom kojih smo u atmosferi testirali stotine nuklearnih oružja", rekao je prošle godine geohemičar Džim Kejst sa univerziteta "Vilijam i Meri" u Vilijamsburgu.
Visoka količina cezijuma-137 u medu
Cezijum-137 je nusprodukt nuklearne fisije, koji se često zbog nuklearne kontaminacije žuvotne sredine može naći u tragovima u prehrambenim proizvodima.
Kejst je do otkrića tragova tog izotopa u medu došao sasvim slučajno, nakon što je svojim studentima 2017. godine dao zadatak za prolećne praznike. Kako bi im pokazao kako je radioaktivni otpad iz nuklearnih ispitivanja sredinom 20. veka i dalje prisutan u životnoj sredini, Kejst je zamolio svoje studente da donesu lokalno proizvedenu hranu iz mesta gde su proveli praznike.
Kao što je bilo i očekivano, u raznim uzorcima voća, orašastih plodova i drugih namirnica otkrivene su vrlo niski nivoi cezijuma-137. Međutim, čak je i Kejst bio iznenađen rezultatima testiranja meda koji su studenti kupili od poljoprivrednika iz Severne Karoline.
"Ponovo sam izmerio jer sam pomislio da se nešto dogodilo sa posudom u kojoj je med ili s mojim detektorom. Nakon što sam ponovio merenje, ono je opet pokazivalo sto puta veće nivoe od bilo koje druge hrane", rekao je Kejst.
Kako bi shvatili zašto se u medu nalaze tako visoki nivoi cezijuma-137, Kejst i njegove kolege počeli su da testiraju uzorke lokalno proizvedenog sirovog, čistog i nefiltriranog meda širom istočnog dela SAD-a.
Ostaci hladnog rata
Od 122 testirana uzorka meda njih 68 je u sebi imalo uočljive tragove radioaktivnog izotopa, odnosno ostatke atmosferskih nuklearnih testova koje su tokom hladnog rata sprovodili SAD, SSSR i druge države.
Većina detonacija zbivala se iznad Maršalskih Ostrva u Tihom okeanu i Nove Zemlje, arktičkog arhipelaga na severu Rusije. Neka testiranja sprovodila su se u Novom Meksiku i Nevadi. Stručnjaci smatraju da je kumulativni efekat više od 500 testnih detonacija oslobodio više jonizujućeg zračenja u atmosferu nego bilo koji drugi događaj u ljudskoj istoriji.
Iako ne možemo da znamo koje su od svih tih eksplozija odgovorne za nuklearni otpad koji danas možemo naći u hrani širom SAD-a, stručnjaci mogu da objasne kako se taj izotop toliko proširio, piše Science Alert.
Biljke zabunom koriste cezijum?
Visoki nivoi cezijuma-137 u medu, u poređenju s drugim prehrambenim proizvodima, pokazuju da se radioaktivni otpad koncentriše na neuobičajen način. Jedan od glavnih načina na koji izotop dolazi do tla su kiše, ali uzorci meda s najvećom količinom radioaktivnog izotopa dolaze iz regija SAD-a koje nisu među onima s najviše padavina.
Umesto toga, pokazalo se da oni uzorci meda s najvišim nivoom cezijuma-137 dolaze iz područja SAD-a s niskim nivoom kalijuma u tlu, koji biljke apsorbuju kao izvor hranjivih materija.
Kalijum i cezijum dele brojne atomske sličnosti, a kad biljke u tlu siromašnom kalijumom ne uspeju da dobiju dovoljnu količinu željenog hranjivog sastojka, umesto toga će apsorbovati cezijum, čak i ako je nestabilne, radioaktivne prirode. Na kraju radioaktivni izotop završi u biljnom nektaru, koji zatim ubiru pčele i povećavaju njegovu koncentraciju prilikom pravljenja meda.
Pozitivna stvar tog istraživanja je to da nijedan da danas registrovan nivo cezijuma-137 u hrani nije štetan za ljude. Međutim, pre nekoliko decenija taj otrovni otpad bio je svežiji i potencijalno opasniji po ljudsko zdravlje, a i po zdravlje drugih organizama.
"Ono što danas nalazimo je mali deo zračenja koji je bio prisutan tokom 1960-ih i 1970-ih i ne možemo sa sigurnošću reći ima li cezijum-137 ikakve veze s padom broja kolonija pčela", rekao je Kejst.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar