Mirisanje hrane neće vas spasiti od trovanja, evo zašto
Mikrobiolog Metju Gilmor priznaje da mada zna da mikrobi koji napadaju hranu, a mogu izazvati trovanje, nemaju miris, često i sam na taj način proverava ispravnost namirnica.
Foto: Pixabay
Ali navodi razloge zašto to ne bi trebalo da činimo.
Svima nam se dogodilo da uzmemo salamu iz frižidera s namerom da napravimo sendvič i onda shvatimo da joj je istekao rok upotrebe. Ili se dogodi da smo pocepali omot pa se ne vidi do kada važi, niti se sećamo koliko dana stoji u frižideru. Prva stvar koju ćemo uraditi je da pomirišemo salamu, nadajući se da je još dobra.
Tačno je da neki mikrobi ostavljaju mirisni trag dok rastu na nekoj podlozi. Miris kvasca u sveže naraslom testu ili pečenom hlebu svima prija, ali mikrobi koji proizvode miris gasova koje ispuštamo ili loš zadah ne proizvode tako prijatne mirise.
Ovi gasovi nastaju kada populacija mikroba raste i postaje masovna - kada metabolizam svakog pojedinačnog mikroba pretvara ugljenik i druge elemente u izvore energije ili gradivne blokove za sopstvenu ćelijsku strukturu.
Međutim, kako naglašava Gilmor, mikrobe koji se najčešće povezuju sa bolestima koje se prenose hranom, kao što su listerija i salmonela, biće skoro nemoguće otkriti prostim mirisanjem hrane.
Čak i ako su prisutne - a rizik je na sreću relativno nizak - ove bakterije bi verovatno bile u tako maloj količini u hrani da bi bilo kakvo metaboličko delovanje (a zatim i stvaranje mirisa) bilo potpuno neprimetno za naše čulo mirisa.
Takođe, bilo koja "eau de Listeria" ne bi se razlikovala od mirisa koje bi proizvele rasprostranjenije mikrobne vrste koje su uobičajene i za koje se očekuje da će biti u našoj hrani, a koje ne izazivaju nikakve zdravstvene tegobe.
Da, postoji vrlo mala šansa da je listerija prisutna u dimljenom lososu, ali i ako jeste, apsolutno nema šanse da naša olfaktorna čula mogu da otkriju bilo kakve nagoveštaje njenog prisustva preko zamamnog mirisa mirođije, soli i dima koji dominiraju.
Još je manja šansa da osetimo salmonelu na paradajzu koji smo izvadili iz fioke za voće i povrće u frižideru. Ako je ovaj patogen ikada bio prisutan na paradajzu, verovatno ga je unela kontaminirana voda u bašti dok je paradajz rastao, tako da nije na površini već unutar ploda.
Pokvarena hrana može imati neprijatan miris
Mirisanjem je ipak moguće otkriti kada je neka hrana pokvarena - još jedna akcija mikroba, jer jedu hranu koja je predugo ostavljena ili je bila pogrešno skladištena.
Ovo je jedan od razloga zašto je prikladnija upotreba testa njuškanja da se otkrije pokvareno mleko i tako smanjimo količinu hrane koju bacamo. A za neke namirnice - kad pomislimo na mikrobiološki doprinos najfinijim sirevima - kulinarski atribut je neugodan miris. Nekome će zasmetati i miris kiselog kupusa, ali ga sigurno neće baciti u kantu za otpatke.
Znači da za određenu hranu, kao što je sveže voće i povrće ili mleko, i dalje obraćamo pažnju na sve mirise koji ukazuju na kvarenje i uzimamo ih kao upozorenje da ih bolje čuvamo - ili da pravimo ili kupujemo manje ako znamo da ih nećemo pojesti na vreme.
Naučnicima su neki od uzroka bolesti koje se prenose hranom još nepoznati, napominje mikrobiolog. Iako je poznato da su u većini slučajeva trovanja hranom uzročnici bakterijski zagađivači, poput kampilobaktera ili već pomenute listerije i salmonele, u isto toliko slučajeva ne zna se izvor.
Dakle, ako strahujemo da ćemo se otrovati hranom, energiju je najbolje usmeriti na skladištenje na pravoj temperaturi i dovoljno dugu termičku obradu, umesto da verujemo svom nosu da će nanjušiti patogene, savetuje mikrobiolog.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Hrana koju ne bi trebalo zamrzavati
25.01.2026.•
0
Iako zamrzavanje može produžiti rok trajanja mnogih namirnica, važno je znati koje od njih ne podnose dobro ovaj proces.
Od T-400 do T-1600: Šta znače brojevi na pakovanju brašna?
24.01.2026.•
0
Na tržištu danas postoji više vrsta brašna, a oznake na pakovanju često zbunjuju.
Kafu više nećete piti na isti način: U ovome je trik
23.01.2026.•
4
Ako niste ljubitelj čiste kafe, mali trik može potpuno promeniti ukus i doživljaj - i ne, nije ni mleko ni šećer.
Ako često jedete tunjevinu iz konzerve - evo šta zapravo sve unosite u organizam
21.01.2026.•
8
Tunjevina iz konzerve jedna je od češćih namirnica u ishrani mnogih. Brza je, dostupna, relativno jeftina i lako se uklapa u razne obroke - od salata do sendviča i testenina.
VIDEO: Taste Atlast objavio koje su najbolje supe na svetu
18.01.2026.•
2
Teste Atlast objavio je listu najboljih supa širom sveta.
Devet doručaka koji su zdravi za srce, a nisu jaja
18.01.2026.•
2
Jaja su omiljeni doručak, ali nisu jedini način da započnete dan.
Evo šta zapravo jedete kad jedete riblje štapiće
18.01.2026.•
47
Riblji štapići jedan su od onih proizvoda koje gotovo svi znamo od detinjstva. Brzi su, jednostavni, jeftini i nekako uvek isti - bez obzira na proizvođača.
Svetski dan pice: Svakog dana u Italiji se ispeče više od osam miliona pica
17.01.2026.•
0
Sektor pice u Italiji ostvaruje godišnji promet od oko 15 milijardi evra, obuhvata više od 50.000 picerija, zapošljava oko 300.000 ljudi, dok se svakog dana u Italiji ispeče više od osam miliona pica.
Ne znate da li vam se otvoreno vino pokvarilo? Evo kako možete da prepoznate
14.01.2026.•
2
Pravilno skladištenje i poznavanje postojanosti različitih vrsta vina ključni su za očuvanje njegovog kvaliteta nakon otvaranja.
Kada je bolje koristiti maslac, a kada margarin?
07.01.2026.•
12
Prilikom pripreme kolača, izbor između maslaca i margarina može značajno da utiče na ukus, teksturu i krajnji rezultat.
Da se podsetimo: Postoji razlog zašto je česnica u Vojvodini slatka - iza svega stoje Marija Terezija i inat
07.01.2026.•
12
Kada domaćice u Vojvodini mese božićnu česnicu, ne treba im ni brašno i kvasac. Potrebne su im kore, orasi i ulje. Jer, česnica u Vojvodini je slatka.
Svinjska mast je bolja od ulja: Da li je to tačno?
06.01.2026.•
6
Svinjska mast se poslednjih godina vratila u kuhinje, često uz tvrdnju da je zdravija od ulja i da su je naše bake koristile s razlogom.
Najčešće greške u kuvanju sarme
06.01.2026.•
7
Sarma je jedno od onih jela za koje svi misle da znaju da je prave, ali se oko nje najčešće greši.
Kako znati da li se kafa pokvarila: Obratite pažnju na ove stvari
06.01.2026.•
0
Aroma sveže pripremljene kafe ima neku posebnu čaroliju - onaj duboki, opojni miris koji ispuni prostoriju i poziva na trenutak uživanja.
Kako je naan, jedan od najpoznatijih hlebova na svetu, stigao od kraljevskih dvorova do naših tanjira
05.01.2026.•
0
Mekan, vazdušast i blago žilav, naan je danas nezaobilazan dodatak jelima indijske i bliskoistočne kuhinje širom sveta. Najčešće se služi uz jela sa bogatim sosovima, poput puter-piletine, ali njegova uloga je i veća.
Tuna na aukciji plaćena 2,7 miliona evra
05.01.2026.•
1
Japanski suši restoran ponudio je danas 510 miliona jena (2,7 miliona evra) za jednu plavoperu tunu.
Jim Beam obustavlja proizvodnju u glavnoj destileriji na godinu dana
04.01.2026.•
3
Jedan od najpoznatijih proizvođača burbona na svetu, Jim Beam, privremeno će obustaviti proizvodnju u svojoj glavnoj destileriji u Kentakiju tokom 2026. godine, potvrdio je portparol kompanije.
Kuhinjska ili morska so: Šta je bolje?
03.01.2026.•
4
So je neophodan začin u svakoj kuhinji, sastojak koji ima moć da transformiše ukus skoro svakog jela.
"Ruska salata" nije bez goveđeg jezika: Ovo je priča o nastanku
31.12.2025.•
1
Nezamislivo je organizovati slavlje, prazničnu trpezu bez glavne zvezde stola - ruske salate. Jede se širom sveta i svaki je recept ispravan, ali nijedan nije originalan.
Kačamak - od srednjevekovnog ognjišta do modernog restoranskog tanjira
31.12.2025.•
0
Nekada skromno jelo, kačamak je danas stigao i do tanjira restorana visokog standarda, pokazujući da tradicija i savremen pristup mogu ići ruku pod ruku.
VIDEO: Najveći kapućino sa jestivim zlatom poslužen u rastoranu u Sarajevu
28.12.2025.•
3
Najveći kapućino sa jestivim zlatom ponudio je jedan restoran u Sarajevu, a cena ovog luksuznog napitka košta 100 konvertibilnih maraka, odnosno oko 50 evra.
Komentari 1
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar