Italijanski "đelato" kao institucija i deo kulture: Šta ga čini tako posebnim?
Italija je jedna od prvih zemalja koje vam padaju na pamet kada je reč o nauci, kulturi i umetnosti, dizajnu, modi i automobilskoj industriji u svetu, ali i hrani i desertima.
Foto: Pixabay
Jedno od iskustava koje ne možete propustiti kad ste u poseti Italiji je uživanje u autentičnom sladoledu "đelato".
Uprkos činjenici da je sladoled proizvod popularan širom sveta, autentični italijanski "đelato" je institucija, deo kulture i slatkog užitka kojem niko ne može da odoli.
Izraz "đelato" potiče od latinske reči i znači "smrznut", a definiše se kao zanatski proizvod tipičan za italijansku gastronomiju, različit od uobičajenog sladoleda iz drugih zemalja.
"Đelato" je jedinstven u svetu, jer ima svoje osobine s tradicionalnim receptima koje se prenose s generacije na generaciju.
Poreklo sladoleda datira još od klasične antike, doba kada su različiti narodi počeli na ledu da čuvaju proizvode poput mleka i voća.
Rimljani su uspeli da razviju napredne tehnike konzerviranja hrane i tako popularizuju osvežavajuću mešavinu leda, šećera ili meda i sokova koje su držali u podzemlju.
Vekovima kasnije italijanski gradovi su doživeli svoj vrhunac tokom renesanse i upravo se u to vreme velikim plemićima svideo novi proizvod stvoren od mleka, pavlake i jaja. Tako se rodio autentični "đelato".
Iz poslastičarnica u Firenci sladoled je otputovao na francuski dvor, gde je postao vrlo popularan i uskoro je postao predmet želja čitavog evropskog plemstva.
Italijanski proizvođači sladoleda kažu da koriste izuzetno sveže proizvode i drže se tradicionalnih metoda proizvodnje.
Klaudio Pika, generalni sekretar Italijanskog udruženja proizvođača sladoleda, ističe da je "đelato" jedan od tri najvažnija ukusa njihove zemlje i predstavlja Italiju zajedno s picom i špagetama.
"Italijanski sladoled je omiljen u celom svetu. Mnogi naši proizvođači sladoleda su čak pozvani u inostranstvo da proizvode sladoled", rekao je Pika.
Prema njegovim rečima, Italija ima najbolje poslastičarnice, najbolje sastojke, ali i najbolje mašine za pravljenje sladoleda.
"Tako je nastao sladoled u Italiji. Neki kažu da je to delo Medičija. Neki kažu da je došao sa Sicilije, neki čak kažu da je nastao kada su Rimljani pravili voćni sok od snega Terminilo. Sladoled je naš, savršen je i on je naš nacionalni identitet", istakao je Pika.
Dodao je da kao udruženje, rade sa Ministarstvom poljoprivrede Italije na priznavanju italijanskog sladoleda kao dela Uneskove kulturne baštine. Takođe, tražili su da 1. jun bude priznat kao "Dan italijanskog sladoleda".
Šef kuhinje Paolo Konstantini, jedan od italijanskih ambasadora sladoleda, koji leti pravi najmanje 100-120 kilograma sladoleda dnevno u svojoj radnji u Montiju, jednoj od istorijskih četvrti Rima, koju vodi već 30 godina, kaže da sladoled pruža zadovoljstvo, a starije sugrađane vraća u mladost.
"To je kompletan proizvod. Ovim poslom se bavimo generacijama. Ja radim već 40 godina", objasnio je Konstantini.
Na pitanje koja je tajna tolike popularnosti italijanskog sladoleda, Konstantini kaže:
"Zato što uvek koristimo sveže proizvode. Pažljivo biramo sve sirovine kao što su pavlaka, mleko i šećer. Plodovi su potpuno prirodni. Koristimo 75 odsto voćnog soka", rekao je on.
Eugenio Morone ima poslastičarnicu u Trastevereu, još jednoj od istorijskih četvrti Rima.
"Veoma je važno promovisati pravi ručno rađeni sladoled. Za pravi ručno rađeni sladoled morate dobro poznavati sirovine i italijansku tradiciju pravljenja sladoleda", ispričao je Morone.
Dodaje da se slodeld prodaje i leti i zimi, pa su srećni što mogu da rade tokom cele godine.
"Imamo različite ukuse, trenutno imamo smokve, radimo na sladoledu od šljiva, pravimo sezonski svež, jednostavan led koji sadrži voćne kremove koje ljudi vole, kao što su urma, grožđe i jagode", rekao je Morone.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
VIDEO: Čupa Čups lizalice dobile omot otporan na vatru, oštrice i pritisak od 1.000 kg
19.03.2026.•
0
Kako bi promovisao novo pakovanje koje se lakše otvara, Čupa Čups je predstavio "nemoguću" verziju svoje lizalice.
Supu možete i zamrznuti - ali treba da pazite na određene stvari
19.03.2026.•
1
Zamrzavanje supe je pametan način za uštedu vremena i smanjenje bacanja hrane.
Jedan dodatak učiniće jaja mnogo ukusnijim
19.03.2026.•
2
Pesto je omiljeni sos, najčešće napravljen od svežeg bosiljka, belog luka, pinjola, maslinovog ulja i parmezana.
Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja - zašto?
15.03.2026.•
2
Stručnjaci su otkrili zašto nikada ne vidite ćureća jaja na policama prodavnica, uprkos popularnosti mesa te ptice.
Trik kako da vam limun traje znatno duže
13.03.2026.•
0
Uz nekoliko jednostavnih trikova, pojedine namirnice mogu ostati sveže znatno duže nego što mislite.
Evo koje voće ima najviše šećera u sebi
12.03.2026.•
0
Voće se često smatra zdravom alternativom slatkišima jer sadrži vitamine, minerale i vlakna.
VIDEO: "Frambled" jaja ponovo popularna na mrežama - da li ste ih i vi probali?
12.03.2026.•
3
Novi-stari trend u pripremi jaja nazvan "frambled eggs" dobija sve više pažnje na Tiktoku.
VIDEO: Koliko soli treba dodati u vodu za pastu? Naučnici imaju odgovor
10.03.2026.•
2
Trebalo bi da bude jednostavan proces. Samo uključite šporet, stavite šerpu sa vodom i ubacite malo paste. Voilà, večera je spremna. No, prema nauci, postoji precizniji način da se stvari rade.
VIDEO: Proffee - nutritivno obogaćena kafa sve popularnija
10.03.2026.•
2
Kafa je mnogima prvi jutarnji ritual bez kog je teško zamisliti početak dana.
Šest opasnih kuhinjskih grešaka koje većina pravi
08.03.2026.•
0
Tek kada se dogodi nezgoda, mnogi od nas počnu da razmišljaju o sigurnosti u kuhinji.
Špargle mnogi pripremaju na pogrešan način
08.03.2026.•
0
Proleće je vreme špargli, ali mnogi ih izbegavaju jer im ispadnu gorke. Dobra vest je da se gorčina može ublažiti - pravilnim čišćenjem, kratkom termičkom obradom i kombinovanjem s pravim namirnicama.
Pet vrsta morskih plodova koje je bolje kupiti smrznute
08.03.2026.•
0
Uvreženo je mišljenje da je sveže uvek najbolje - od bobičastog voća u jeku sezone do toplog hleba iz rerne.
Ovo je jedina situacija kada treba isprati testeninu
08.03.2026.•
0
Ispiranje kuvane testenine jedna je od najčešćih kuhinjskih dilema, ali italijanski kuvari složni su da je to po pravilu velika greška.
Da li su viralne zdravstvene tvrdnje o crnom susamu tačne? Evo šta kaže nauka
08.03.2026.•
0
Crni susam je najnoviji biljni proizvod koji je postao viralan, zahvaljujući svojoj privlačnoj boji i orašastom ukusu.
Ako koristite kupovni pasirani paradajz - evo šta treba da znate
08.03.2026.•
1
Pasirani paradajz u tetrapaku jedna je od najčešćih namirnica u kuhinjama - koristi se za sosove, čorbe, variva i picu.
Ovo su trikovi kako da vam hleb ostane svež danima
07.03.2026.•
0
Ražani hleb može da ostane svež i do devet dana, dok se beli pšenični često stvrdne već nakon dva dana.
Hrana koju nikada ne bi trebalo čuvati u aluminijumskoj foliji
04.03.2026.•
1
Aluminijumska folija nezaobilazan je deo svake kuhinje, ali stručnjaci upozoravaju da nije prikladna za čuvanje baš svake namirnice.
Ako volite kupovni pomfrit: Da li je on štetniji od krompira?
04.03.2026.•
7
Zlatan, hrskav i gotov za deset minuta - smrznuti pomfrit jedan je od najčešćih brzih priloga u kuhinjama. Ali da li je to uopšte pravi krompir ili industrijski proizvod koji sa originalom ima malo veze?
VIDEO: Napravljeno pivo sa medveđim izmetom
03.03.2026.•
4
Kada zamišljate kako otvarate hladno pivo, poslednja stvar na umu vam je verovatno životinjski izmet, ali "Columbia Sportswear" nada se da će to promeniti.
Mnogi kažu da bolonjeze sos treba kuvati satima: Evo zašto
01.03.2026.•
5
Ako ste ikada tražili recept za bolonjeze, gotovo sigurno ste naišli na istu rečenicu: "Kuvajte najmanje dva do tri sata". Mnogima to zvuči preterano.
Evo zašto se narandže prodaju u crvenim mrežastim pakovanjima
27.02.2026.•
4
Prilikom kupovine verovatno ste primetili da se voće poput narandži i mandarina često prodaje u crvenim mrežastim vrećicama. Ali, da li ste se ikada zapitali zašto je to tako?
Komentari 4
:)
Game of Trolls
07.10.2023 • 22:53
Italija je jedna od prvih zemalja koje vam padaju na pamet kada je reč o nauci, kulturi...tu sam prestao da čitam
Jesi ti siguran da si 'citalac'? Pa ko ti pada na pamet kad je rec o nauci i kulturi? Srbija valda???
Leonardo, Galileo, Fermi, Mikelandjelo, Rafaelo, Djoto, Dante, Markoni, Meuci, Elena Ferante, Boceli...
Cc
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar