Istine i zablude o sokovima
Kada kažemo sok, obično mislimo na tečnost koja se dobija mehaničkim ceđenjem voća ili povrća, bez primene toplote ili dodavanja rastvarača kao što je voda.
Foto: Pixabay
To je napitak koji najčešće nazivamo prirodnim, sveže ceđenim sokom. Sok se može pripremiti od različitih vrsta voća i povrća korišćenjem ručnih ili električnih sokovnika.
Prema Pravilniku o kvalitetu voćnih sokova, koncentrovanih voćnih sokova, voćnih nektara, voćnih sokova u prahu i srodnih proizvoda, pod voćnim sokom podrazumeva se proizvod dobijen mehaničkom preradom voća, konzervisan isključivo fizičkim postupcima, koji nije fermentisan, ali je sposoban za fermentaciju i koji ima karakterističnu boju, aromu i ukus tipičan za voće od koga potiče. Voćni sok se može gazirati dodavanjem ugljen-dioksida, navodi se u tekstu Instituta za javno zdravlje Srbije.
U proizvodnji voćnog soka koriste se sledeći postupci:
- mešanje dve ili više vrsta voćnih sokova;
- uobičajeni fizički postupci i tretmani, kao što su termička obrada, centrifugiranje, filtriranje, separacija, bistrenje i dr;
- tretiranje sredstvima koja su dozvoljena Pravilnikom o kvalitetu aditiva za prehrambene proizvode.
U proizvodnji voćnog soka može se dodavati šećer radi poboljšanja ukusa ili zaslađivanja, i to polubeli šećer, beli šećer, ekstra beli šećer, monohidrat dekstroza, anhidrovana dekstroza, sušeni glukozni sirup, fruktoza.
Koji su efekti sokova na zdravlje?
Prirodni, sveže ceđeni sokovi od voća i povrća predstavljaju dobar način za zadovoljavanje bar dela dnevnih potreba za voćem i povrćem: jedna čaša sveže ceđenog soka (200 ml) može da zameni jednu porciju voća, odnosno povrća.
Ceđenjem soka iz voća i povrća dobijamo napitak koji sadrži dragocene vitamine, minerale i fitonutrijente, ali ceđenjem istovremeno dolazi do uklanjanja vlaknastih materija (dijetna vlakna, celuloza) koje su značajne za proces varenja i optimalnu peristaltiku i pražnjenje creva.
Fitonutrijenti predstavljaju bioaktivne sastojke voća i povrća za koje se smatra da imaju pozitivan efekat na zdravlje zahvaljujući svom antioksidantnom delovanju. Prilikom proizvodnje voćnim sokovima se dodaje niz supstanci koje, iako u dozvoljenim količinama propisanim odgovarajućim pravilnikom, mogu da utiču na zdravlje.
Voćni sokovi koji ne sadrže šećer već veštačke zaslađivače imaju manju energetsku (kalorijsku) vrednost, ali to ne znači da je dozvoljena njihova neograničena upotreba. Posebnu pažnju na vrstu i količine unetih proizvedenih sokova treba da obrate dijabetičari, ali i bubrežni bolesnici, gojazne osobe, osobe sa povišenim krvnim pritiskom (naročito kada su u pitanju gazirani sokovi zbog sadržaja soli).
Koji je preporučen dnevni unos prirodnih ceđenih sokova?
Ne postoje jasno definisane preporuke o dnevnom unosu sveže ceđenih sokova. Prema piramidi pravilne ishrane, neophodno je svakodnevno obezbediti odgovarajući unos voća i povrća (3-5 porcija dnevno), koji se delimično može zadovoljiti unosom soka od voća i povrća.
Dnevni unos sokova zavisi od više činilaca: uzrasta, pola, stepena fizičke aktivnosti, kao i zdravstvenog stanja. Odojčad do šest meseci starosti ne bi trebalo da piju sokove, dok se deci uzrasta od jedne do šest godina preporučuje do jedne čaše (200 ml) soka dnevno. Starijoj deci može se dozvoliti unos do dve čaše prirodno ceđenih sokova, uz važnu napomenu da sok ne može da zameni unos voća i povrća.
Osvežavajuća bezalkoholna pića
Sokove ne treba mešati sa osvežavajućim bezalkoholnim pićima. Osvežavajuća bezalkoholna pića su proizvodi dobijeni posebnim tehnološkim postupkom od vode za piće ili prirodne mineralne vode ili prirodne izvorske vode, kojima se mogu dodavati: arome, šećeri, hidrolizati skroba, voćni sok, koncentrovani voćni sok, sok od povrća, žita i proizvodi od žita, soja i proizvodi od soje, hmelj i proizvodi od hmelja, surutka i druge namirnice, sa ili bez dodatka ugljen-dioksida, mineralnih soli i vitamina.
Osvežavajuća bezalkoholna pića mogu se proizvoditi i stavljati u promet pod sledećim nazivom:
- osvežavajuće bezalkoholno piće;
- osvežavajuće bezalkoholno piće sa voćnim sokom;
- voda sa aromom;
- soda voda;
- sirup za osvežavajuće bezalkoholno piće;
- prašak za osvežavajuće bezalkoholno piće;
- tableta za osvežavajuće bezalkoholno piće;
- energetsko piće;
- osvežavajuće bezalkoholno piće sa mineralnim solima.
S obzirom na svoj sastav, efekti na zdravlje se u značajnoj meri razlikuju od efekata prirodnih voćnih sokova. Dozvoljene količine sastojaka koje ovi napici sadrže propisani su Pravilnikom o kvalitetu bezalkoholnih pića.
Preporuka
Preporuka je da se svakodnevne potrebe u energetskim i hranljivim materijama, makro i mikronutrijentima obezbeđuju raznovrsnom ishranom iz prirodnih izvora. Odgovarajući unos tečnosti, posebno u toplim, letnjim mesecima, treba obezbediti pre svega dovoljnim unosom vode u količini od šest do osam čaša dnevno (1,5 do 2 l), zavisno od uzrasta, pola, stepena fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja.
Zabluda je da sokovi mogu da zamene unos odgovarajućih namirnica, kao što su voće i povrće, jer se prirodnim sokovima zadovoljava samo deo potreba u hranljivim materijama iz ovih namirnica. Umerena, raznovrsna i dovoljna ishrana predstavlja osnov očuvanja i unapređenja zdravlja ljudi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Britanski politički problem: Plan za ograničavanje pijenja piva stojeći
09.08.2026.•
0
Predlog za ograničavanje "vertikalnog pijenja" (vertical drinking) što je birokratski eufemizam za ispijanje piva stojeći pretvorio se za jedno opštinsko veće u glavobolju koja je zahvatila i sam vrh britanske vlasti.
Belgija najveći izvoznik piva u EU
08.08.2026.•
0
Belgija je prošle godine izvezla 1,5 milijardi litara piva sa alkoholom i bila je najveći izvoznik u EU, saopštio je Eurostat.
EK potvrdila da Srbija ispunjava standarde u kontroli bezbednosti hrane biljnog porekla
08.08.2026.•
0
Evropska komisija (EK) je potvrdila da je Republika Srbija značajno unapredila sistem službenih kontrola bezbednosti hrane biljnog porekla.
Hiljadu pršuta zaplenjeno u Hrvatskoj, inspektori istražuju poreklo mesa
08.08.2026.•
0
Hrvatski državni inspektori pronašli su ilegalnu pršutanu na području Drniša i zaplenili gotovo hiljadu pršuta, prenosi danas portal "Index.hr".
Hrana u svetu sve skuplja: Toplotni talasi i ratovi guraju cene naviše
07.08.2026.•
1
Cene hrane u svetu su sada najviše za tri i po godine, jer letnji toplotni talasi i ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku povećavaju troškove, piše britanski list Gardijan.
VIDEO Sa špagetama, pržena u ulju: Objavljeno koje su najgore pice na svetu
03.08.2026.•
0
Sajt specijalizovan za hranu Taste Atlas napravio je listu najgorih pica na svetu.
Objavljeno kojih 10 gradova ima najbolju uličnu hranu
03.08.2026.•
8
Kada pomislite na uličnu hranu, verovatno vam na pamet padnu banj mi u Vijetnamu, takosi u Meksiku ili čak pizza al taglio u Italiji.
Italijanski monasi pravili svoju verziju Koka-kole od lišća koke: "Bila sjajna protiv umora i vrlo popularna"
03.08.2026.•
1
Jedan italijanski monah pronašao je dokument u arhivi apoteke drevnog samostana u Firenci u kojem je opisan lekoviti napitak napravljen od bolivijskog lišća koke i kola oraha.
Danas je Međunarodni dan lubenice: Stručnjaci savetuju da se jede sa raženim hlebom i šunkom ili sirom
03.08.2026.•
4
Međunarodni dan lubenice obeležava se 3. avgusta, a kako sadrži oko 92 odsto vode, čini je savršenom za hidrataciju i rashlađivanje tokom vrelih letnjih dana.
VIDEO: Najređu testeninu na svetu ume da pravi samo nekoliko žena, ni Džejmi Oliver je nije savladao
02.08.2026.•
1
Kada se pomene Sardinija, većina će prvo pomisliti na tirkizno more i prelepe plaže.
Studija: Organska proizvodnja jaja dvostruko štetnija za životnu sredinu od klasičnog uzgoja
29.07.2026.•
23
Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja dvostruko je štetnija po životnu sredinu od proizvodnje jaja od kokošaka koje se drže u kavezima, pokazala je nova britanska studija.
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
3
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
3
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
1
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar