Naučnici upozoravaju: Ističe vreme za zaštitu morskih ekosistema
Kiselost vode okeana i mora već je prešla granicu iza koje je ugroženo zdravlje planete, kažu naučnici nakon neočekivanog otkrića.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Svetski okeani su u gorem stanju nego što se mislilo, ističu naučnici, upozoravajući da merenja pokazuje da nam "ističe vreme" da zaštitimo morske ekosisteme.
Rast kiselosti okeana, često nazivan "zlim blizancem" klimatske krize, nastaje kada okean brzo apsorbuje ugljendioksid, koji potom reaguje sa molekulima vode što dovodi do pada pe-ha (pH) vrednosti morske vode (što znači da kiselost raste).
Takva sredina ne odgovara morskom životu pa kao rezultat imamo oštećene koralne grebene i druga okeanska staništa, a u ekstremnim slučajevima može doći i do razgradnje hitinske ljušture morskih stvorenja.
Sve do sada, naučnici nisu smatrali da je kiselost okeana stigla do planetarnih granica, to jest nivoa rizičnih po planetu, piše RTS.
Planetarne granice
Planetarne granice predstavljaju prirodne granice koje, kada se pređu, mogu da izazovu nepopravljive promene u ekosistemima i klimi, a time i nepredvidive posledice po ljudsko društvo.
To su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, iza kojih je njihova sposobnost da održe zdravu planetu u opasnosti da propadne. Prekoračenje tih tačaka povećava rizik od generisanja velikih, naglih ili nepovratnih promena životne sredine.
Šest od devet je već pređeno, upozorili su naučnici prošle godine.
Međutim, nova studija britanske Plimutske morske laboratorije (PML), Nacionalne uprave za okeane i atmosferu sa sedištem u Vašingtonu i Instituta za proučavanje morskih resursa pri Državnom univerzitetu u Oregonu, otkrila je da je "granica" kiselosti okeana dostignuta i to pre oko pet godina.
"Rast kiselosti okeana nije samo ekološka kriza – to je tempirana bomba za morske ekosisteme i priobalne ekonomije", naglasio je profesor Stiv Vidikomb iz Plimutske morske laboratorije, koji je takođe kopredsedavajući u Globalnoj mreži za posmatranje porasta kiselosti okeana.
Studija pokazala da je 60 odsto globalnih voda prešlo "bezbednu" granicu kiselosti
Studija se oslanjala na nove i stare rezultate fizičkih i hemijskih merenja uzoraka glečera ili drugih naslaga leda, u kombinaciji sa naprednim kompjuterskim modelima i studijama morskog života, što je naučnicima dalo sveobuhvatnu procenu za proteklih 150 godina.
Utvrđeno je da je do 2020. godine prosečno stanje okeana širom sveta već bilo veoma blizu, a u nekim regionima i izvan planetarne granice za pe-ha vrednost vode okeana.
Što su naučnici dublje zalazili u okean, to su nalazi bili gori. Na 200 metara ispod površine, 60 odsto globalnih voda je prešlo "bezbednu" granicu kiselosti.
"Većina okeanskog života ne živi samo na površini. Voda ispod površinskog sloja je stanište za mnogo više različitih vrsta biljaka i životinja. Pošto se voda u dubini toliko menja, uticaj veće kiselosti okeana mogao bi da bude mnogo gori nego što smo mislili", objašnjava Helen Findli, profesorka Plimutske morske laboratorije.
Prema njenim rečima, ovo je imalo ogromne implikacije na važne podvodne ekosisteme kao što su tropski, pa čak i dubokomorski koralni grebeni koji su pružali neophodna staništa za brojne vrste i mesta za razvoj njihovih mladih.
Kako pe-ha (ph) nivo pada (to jest raste kiselost), vrste poput morskih korala, ostriga, dagnji i sitnih mekušaca poznatih kao morski leptiri moraju da se bore da održe svoje ljušture, odnosno zaštitne strukture, što dovodi do osetljivijih mekušaca, njihovog sporijeg rasta, smanjene reprodukcije i smanjene stope preživljavanja.
Autori su naglasili da je smanjenje emisije CO2 jedini način za rešavanje problema pojačane kiselosti morske vode na globalnom nivou, ali da mere zaštite mogu i treba da se fokusiraju na regione i vrste koje su najranjivije.
Džesi Tarner, direktorka Međunarodnog saveza za borbu protiv rasta kiselosti okeana, koja nije bila uključena u studiju, ocenila je da izveštaj jasno stavlja do znanja da nam ponestaje vremena i da ono što radimo - ili ne radimo - sada već određuje našu budućnost.
"Suočavamo se sa egzistencijalnom pretnjom dok se borimo sa teškom stvarnošću da je mnogo pogodnih staništa za ključne vrste već izgubljeno. Jasno je da vlade više ne mogu sebi priuštiti da zanemaruju porast kiselosti morskih voda u glavnim političkim agendama", upozorila je Tarner.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Umrli Borislav Pekić i Nostradamus, rođen Herman Hese, počeo Krimski rat
02.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 2. jul, u svetu i kod nas.
Kopernikus: Najveće temperature mora ikada zabeležene
01.07.2026.•
1
Dnevne temperature površine svetskih mora dostigle su najviše vrednosti ikada zabeležene za ovo doba godine, saopštili su danas Služba za klimatske promene Kopernikus (C3S) i Pomorska služba Kopernikus.
Velika Britanija "možda" bude intervenisala u spajanju Vorner Brosa i Paramaunta zbog raznovrstnosti medija
01.07.2026.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da će verovatno intervenisati u slučaju pripajanja Vorner Bros-Diskaverija Paramaunt-Skajednsu, što potencijalno komplikuje ovo spajanje dva holivudska studija.
Sud će odlučivati da li su društvene mreže dizajnirane da izazivaju zavisnost kod dece
01.07.2026.•
0
Sudija Okružnog suda SAD Ivon Gonzalez Rodžers odbacila je zahtev kompanije Meta Platforms da se odbaci tužba koju su podneli državni tužioci više američkih saveznih država.
Na današnji dan: Hrvatska postala članica EU, Železnička stanica u Beogradu prestala da radi
01.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 1. jul, u svetu i kod nas.
Svakog dana 2.600 novih milionera: Globalno bogatstvo oborilo višegodišnji rekord
30.06.2026.•
2
Prema godišnjoj analizi švajcarske banke UBS, globalno bogatstvo je tokom 2025. godine raslo najbržom stopom u poslednjih nekoliko godina, zbog čega se u svetu svakodnevno stvaralo oko 2.600 novih milionera.
Mali vodič kroz muški stil: Kako odabrati košulju koja savršeno pristaje svakoj prilici?
30.06.2026.•
0
Bilo da se pripremate za važan poslovni sastanak, svečani događaj, ili jednostavno želite da izgledate doterano u opuštenoj večernjoj šetnji, jedan komad garderobe igra ključnu ulogu u svakoj kombinaciji - košulja.
Na današnji dan: Huligani nasilno sprečili Prajd u Beogradu, ukinut poslednji paket sankcija SRJ
30.06.2026.•
3
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 30. jun, u svetu i kod nas.
Boostovanje bussiness efficiency-a: Razumete li pidžin jezik?
29.06.2026.•
4
U marketingu, prodaji i IT-ju sve češće se komunicira jezikom koji nije ni engleski, ni srpski, već nešto između. Takav jezik se u lingvistici zove pidžin.
Na današnji dan: Rođeni Petar Kočić i Sent Egziperi, Ana Brnabić postala premijerka
29.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 29. jun, u svetu i kod nas.
Koja je najbolja zaštita vozila od toplote?
28.06.2026.•
1
Postoje različite metode koje se mogu koristiti za sprečavanje preteranog zagrevanja unutrašnjosti automobila od sunčeve svetlosti.
Zbog klimatskih promena: Bakterija koja izjeda meso mogla bi da se proširi evropskim plažama
28.06.2026.•
1
Sada kada je leto zvanično počelo, milioni turista s nestrpljenjem očekuju svoje odmore i, u mnogim slučajevima, odlaze na plažu kako bi uživali.
Češka planira da potpuno zabrani mobilne telefone u školama od 2027. godine
28.06.2026.•
3
Češka vlada podnela je predlog zakona o zabrani korišćenja mobilnih telefona u školama, počev od septembra 2027. godine.
Britanski sudovi imaju toliko zaostalih predmeta - rešavanje bi moglo da traje 300 godina
28.06.2026.•
0
Zaostali predmeti krivičnih sudova u Engleskoj i Velsu mogli bi da budu rešeni tek za gotovo 300 godina ukoliko ne budu sprovedene reforme kojima bi se smanjio broj suđenja pred porotom.
Australija udvostručuje kazne za platforme koje krše zabranu društvenih mreža maloletnicima
28.06.2026.•
0
Australijska vlada saopštila je danas da će udvostručiti maksimalnu kaznu za platforme koje krše zakone o minimalnoj starosti za korišćenje društvenih mreža na 99 miliona dolara (oko 86,9 miliona evra).
Najduža italijanska reka počela je da presušuje
28.06.2026.•
5
Najduža italijanska reka Po počinje da presušuje, a poljoprivrednici strahuju od suše, preneli su evropski mediji.
VIDEO Testira se "pametan auto-put" u Kaliforniji: Čekate duže da biste stigli brže
28.06.2026.•
0
Saobraćajne gužve problem su sa kojim se bore gradovi širom sveta, a vlasti u Kaliforniji sada testiraju neobično rešenje koje bi moglo da promeni način upravljanja saobraćajem.
Odlomci iz Biblije postaju deo obavezne školske lektire u Teksasu
28.06.2026.•
5
Državni odbor za obrazovanje savezne američke države Teksas izglasao je da odlomci iz Biblije postanu deo obavezne školske lektire u javnim školama.
Na današnji dan: Ubistvo Franca Ferdinanda, Kosovska bitka, Vidovdanski ustav, izručenje Miloševića
28.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 28. jun, u svetu i kod nas.
Švajcarski glečeri se tope velikom brzinom zbog toplotnog talasa
27.06.2026.•
0
Sneg i led na švajcarskim glečerima tope se alarmantnom brzinom zbog toplotnog talasa u Evropi, upozorili su danas stručnjaci iz švajcarske službe za praćenje glečera GLAMOS.
U Nemačkoj juče izmerena rekordna temperatura od 41,3 stepena Celzijusa
27.06.2026.•
0
Prema podacima Nemačke meteorološke službe (DWD) juče je bio najtopliji dan ikada zabeležen u toj zemlji, sa rekordnih 41,3 stepena Celzijusa, koliko je izmereno na meteorološkoj stanici u Sarbrikenu, na jugozapadu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar