Naučnici upozoravaju: Ističe vreme za zaštitu morskih ekosistema
Kiselost vode okeana i mora već je prešla granicu iza koje je ugroženo zdravlje planete, kažu naučnici nakon neočekivanog otkrića.
Svetski okeani su u gorem stanju nego što se mislilo, ističu naučnici, upozoravajući da merenja pokazuje da nam "ističe vreme" da zaštitimo morske ekosisteme.
Rast kiselosti okeana, često nazivan "zlim blizancem" klimatske krize, nastaje kada okean brzo apsorbuje ugljendioksid, koji potom reaguje sa molekulima vode što dovodi do pada pe-ha (pH) vrednosti morske vode (što znači da kiselost raste).
Takva sredina ne odgovara morskom životu pa kao rezultat imamo oštećene koralne grebene i druga okeanska staništa, a u ekstremnim slučajevima može doći i do razgradnje hitinske ljušture morskih stvorenja.
Sve do sada, naučnici nisu smatrali da je kiselost okeana stigla do planetarnih granica, to jest nivoa rizičnih po planetu, piše RTS.
Planetarne granice
Planetarne granice predstavljaju prirodne granice koje, kada se pređu, mogu da izazovu nepopravljive promene u ekosistemima i klimi, a time i nepredvidive posledice po ljudsko društvo.
To su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, iza kojih je njihova sposobnost da održe zdravu planetu u opasnosti da propadne. Prekoračenje tih tačaka povećava rizik od generisanja velikih, naglih ili nepovratnih promena životne sredine.
Šest od devet je već pređeno, upozorili su naučnici prošle godine.
Međutim, nova studija britanske Plimutske morske laboratorije (PML), Nacionalne uprave za okeane i atmosferu sa sedištem u Vašingtonu i Instituta za proučavanje morskih resursa pri Državnom univerzitetu u Oregonu, otkrila je da je "granica" kiselosti okeana dostignuta i to pre oko pet godina.
"Rast kiselosti okeana nije samo ekološka kriza – to je tempirana bomba za morske ekosisteme i priobalne ekonomije", naglasio je profesor Stiv Vidikomb iz Plimutske morske laboratorije, koji je takođe kopredsedavajući u Globalnoj mreži za posmatranje porasta kiselosti okeana.
Studija pokazala da je 60 odsto globalnih voda prešlo "bezbednu" granicu kiselosti
Studija se oslanjala na nove i stare rezultate fizičkih i hemijskih merenja uzoraka glečera ili drugih naslaga leda, u kombinaciji sa naprednim kompjuterskim modelima i studijama morskog života, što je naučnicima dalo sveobuhvatnu procenu za proteklih 150 godina.
Utvrđeno je da je do 2020. godine prosečno stanje okeana širom sveta već bilo veoma blizu, a u nekim regionima i izvan planetarne granice za pe-ha vrednost vode okeana.
Što su naučnici dublje zalazili u okean, to su nalazi bili gori. Na 200 metara ispod površine, 60 odsto globalnih voda je prešlo "bezbednu" granicu kiselosti.
"Većina okeanskog života ne živi samo na površini. Voda ispod površinskog sloja je stanište za mnogo više različitih vrsta biljaka i životinja. Pošto se voda u dubini toliko menja, uticaj veće kiselosti okeana mogao bi da bude mnogo gori nego što smo mislili", objašnjava Helen Findli, profesorka Plimutske morske laboratorije.
Prema njenim rečima, ovo je imalo ogromne implikacije na važne podvodne ekosisteme kao što su tropski, pa čak i dubokomorski koralni grebeni koji su pružali neophodna staništa za brojne vrste i mesta za razvoj njihovih mladih.
Kako pe-ha (ph) nivo pada (to jest raste kiselost), vrste poput morskih korala, ostriga, dagnji i sitnih mekušaca poznatih kao morski leptiri moraju da se bore da održe svoje ljušture, odnosno zaštitne strukture, što dovodi do osetljivijih mekušaca, njihovog sporijeg rasta, smanjene reprodukcije i smanjene stope preživljavanja.
Autori su naglasili da je smanjenje emisije CO2 jedini način za rešavanje problema pojačane kiselosti morske vode na globalnom nivou, ali da mere zaštite mogu i treba da se fokusiraju na regione i vrste koje su najranjivije.
Džesi Tarner, direktorka Međunarodnog saveza za borbu protiv rasta kiselosti okeana, koja nije bila uključena u studiju, ocenila je da izveštaj jasno stavlja do znanja da nam ponestaje vremena i da ono što radimo - ili ne radimo - sada već određuje našu budućnost.
"Suočavamo se sa egzistencijalnom pretnjom dok se borimo sa teškom stvarnošću da je mnogo pogodnih staništa za ključne vrste već izgubljeno. Jasno je da vlade više ne mogu sebi priuštiti da zanemaruju porast kiselosti morskih voda u glavnim političkim agendama", upozorila je Tarner.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Počeo Treći krstaški rat, Zrenjanin dobio ime, rođen Gandi
02.10.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 2. oktobra, kako kod nas tako i u svetu.
Nakon što je izbačen sa Ed Širanove turneje, Meklmor rasprodao svoju
01.10.2026.•
0
Nakon što je uklonjen sa turneje Eda Širana zbog svojih propalestinskih stavova, reper Meklmor objavio je da je njegova turneja "Free Palestine" u potpunosti rasprodana.
Na današnji dan: Radio Beograd počeo da emituje program, umro Pavle Vuisić
01.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 1. oktobar.
Kopilot izbo pilota na letu ka Tel Avivu, avion vanredno sleteo u Saudijsku Arabiju
30.09.2026.•
2
Kopilot putničkog aviona je danas tokom lete od Dubaija do Tel Aviva nožem izbo pilota zbog čega je avion vanredno sleteo u Saudijsku Arabiju.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljena anestezija za vađenje zuba
30.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 30. septembar.
Na današnji dan: Počeo talas štrajkova zbog pokradenih izbora, umro Bris Taton
29.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. septembar.
Na današnji dan: Umrli Mokranjac, Ejdus, Paster i Zola
28.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 28. septembar.
U Čileu zaplenjeno više od 200 fosila amonita
27.09.2026.•
0
Carinici u Čileu otkrili su i zaplenili više od 200 fosila mekušaca amonita u transportnom kontejneru iz Madagaskara, saopštili su zvaničnici.
Na današnji dan: DOS proglasio pobedu, osnovan Informbiro
27.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 27. septembar.
Na današnji dan: Prvi TV duel Kenedija i Niksona, Marička bitka, sporazum o vraćanju Hongkonga Kini
26.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. septembar.
Pale cene karata za Širanove koncerte i pored izvinjenja
25.09.2026.•
0
Problemi Eda Širana zbog izbacivanja Meklmora sa turneje "Loop" još nisu završeni.
Na današnji dan: Kolumbo krenuo na put, rođen Šostakovič, umrli Štraus Stariji i Remark
25.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 25. septembar.
Na današnji dan: Incident u Banjskoj, rođen Mustafa Ismet Ineni, umro Stefan Nemanjić Prvovenčani
24.09.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 24. septembra, kako kod nas tako i u svetu.
Koloseum danas zatvoren zbog smrti radnika
23.09.2026.•
0
Rimski Koloseum je danas zatvoren za posetioce, u znak žalosti za radnikom koji je poginuo sinoć, saopštila je kancelarija tog arheološkog nalazišta.
Lobanja vojvode Sinđelića danas će biti snimljena CT skenerom
23.09.2026.•
5
Lobanja za koju se veruje da pripada vojvodi Stevanu Sinđeliću iz Prvog srpskog ustanka biće večeras snimljena CT skenenerom, što će doprineti daljem naučnom sagledavanju Ćele kule.
Na današnji dan: Održana Osma sednica
23.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. septembar.
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar
22.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Marković i H. Dž. Vels, umrli Vergilije, Šopenhauer i Valter Skot
21.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 21. septembar, u Srbiji i svetu.
Etnografski muzej: Očekujemo upis pirotskog ćilima na listu UNESCO-a
20.09.2026.•
0
Direktor Etnografskog muzeja Marko Krstić izjavio je da ta institucija očekuje upis pirotskog ćilima na listu Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u decembru.
Dvojica Nemaca privedena nakon što su okačili slike u sali "Mona Lize" u Luvru
20.09.2026.•
1
Dvojica nemačkih državljana privedena su nakon što su u muzeju Luvr u Parizu, u sali u kojoj je izložena čuvena Mona Liza Leonarda da Vinčija, pomoću lepljive trake okačila dve slike na zid, saopštila je policija.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar