Naučnici upozoravaju: Ističe vreme za zaštitu morskih ekosistema
Kiselost vode okeana i mora već je prešla granicu iza koje je ugroženo zdravlje planete, kažu naučnici nakon neočekivanog otkrića.
Svetski okeani su u gorem stanju nego što se mislilo, ističu naučnici, upozoravajući da merenja pokazuje da nam "ističe vreme" da zaštitimo morske ekosisteme.
Rast kiselosti okeana, često nazivan "zlim blizancem" klimatske krize, nastaje kada okean brzo apsorbuje ugljendioksid, koji potom reaguje sa molekulima vode što dovodi do pada pe-ha (pH) vrednosti morske vode (što znači da kiselost raste).
Takva sredina ne odgovara morskom životu pa kao rezultat imamo oštećene koralne grebene i druga okeanska staništa, a u ekstremnim slučajevima može doći i do razgradnje hitinske ljušture morskih stvorenja.
Sve do sada, naučnici nisu smatrali da je kiselost okeana stigla do planetarnih granica, to jest nivoa rizičnih po planetu, piše RTS.
Planetarne granice
Planetarne granice predstavljaju prirodne granice koje, kada se pređu, mogu da izazovu nepopravljive promene u ekosistemima i klimi, a time i nepredvidive posledice po ljudsko društvo.
To su granice ključnih globalnih sistema, kao što su klima, voda i raznolikost divljih životinja, iza kojih je njihova sposobnost da održe zdravu planetu u opasnosti da propadne. Prekoračenje tih tačaka povećava rizik od generisanja velikih, naglih ili nepovratnih promena životne sredine.
Šest od devet je već pređeno, upozorili su naučnici prošle godine.
Međutim, nova studija britanske Plimutske morske laboratorije (PML), Nacionalne uprave za okeane i atmosferu sa sedištem u Vašingtonu i Instituta za proučavanje morskih resursa pri Državnom univerzitetu u Oregonu, otkrila je da je "granica" kiselosti okeana dostignuta i to pre oko pet godina.
"Rast kiselosti okeana nije samo ekološka kriza – to je tempirana bomba za morske ekosisteme i priobalne ekonomije", naglasio je profesor Stiv Vidikomb iz Plimutske morske laboratorije, koji je takođe kopredsedavajući u Globalnoj mreži za posmatranje porasta kiselosti okeana.
Studija pokazala da je 60 odsto globalnih voda prešlo "bezbednu" granicu kiselosti
Studija se oslanjala na nove i stare rezultate fizičkih i hemijskih merenja uzoraka glečera ili drugih naslaga leda, u kombinaciji sa naprednim kompjuterskim modelima i studijama morskog života, što je naučnicima dalo sveobuhvatnu procenu za proteklih 150 godina.
Utvrđeno je da je do 2020. godine prosečno stanje okeana širom sveta već bilo veoma blizu, a u nekim regionima i izvan planetarne granice za pe-ha vrednost vode okeana.
Što su naučnici dublje zalazili u okean, to su nalazi bili gori. Na 200 metara ispod površine, 60 odsto globalnih voda je prešlo "bezbednu" granicu kiselosti.
"Većina okeanskog života ne živi samo na površini. Voda ispod površinskog sloja je stanište za mnogo više različitih vrsta biljaka i životinja. Pošto se voda u dubini toliko menja, uticaj veće kiselosti okeana mogao bi da bude mnogo gori nego što smo mislili", objašnjava Helen Findli, profesorka Plimutske morske laboratorije.
Prema njenim rečima, ovo je imalo ogromne implikacije na važne podvodne ekosisteme kao što su tropski, pa čak i dubokomorski koralni grebeni koji su pružali neophodna staništa za brojne vrste i mesta za razvoj njihovih mladih.
Kako pe-ha (ph) nivo pada (to jest raste kiselost), vrste poput morskih korala, ostriga, dagnji i sitnih mekušaca poznatih kao morski leptiri moraju da se bore da održe svoje ljušture, odnosno zaštitne strukture, što dovodi do osetljivijih mekušaca, njihovog sporijeg rasta, smanjene reprodukcije i smanjene stope preživljavanja.
Autori su naglasili da je smanjenje emisije CO2 jedini način za rešavanje problema pojačane kiselosti morske vode na globalnom nivou, ali da mere zaštite mogu i treba da se fokusiraju na regione i vrste koje su najranjivije.
Džesi Tarner, direktorka Međunarodnog saveza za borbu protiv rasta kiselosti okeana, koja nije bila uključena u studiju, ocenila je da izveštaj jasno stavlja do znanja da nam ponestaje vremena i da ono što radimo - ili ne radimo - sada već određuje našu budućnost.
"Suočavamo se sa egzistencijalnom pretnjom dok se borimo sa teškom stvarnošću da je mnogo pogodnih staništa za ključne vrste već izgubljeno. Jasno je da vlade više ne mogu sebi priuštiti da zanemaruju porast kiselosti morskih voda u glavnim političkim agendama", upozorila je Tarner.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođeni Dejvi Kroket i Isidor Bajić, nacisti na Terazijama obesili rodoljube
17.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 17. avgust.
Kompanija koja snima registarske tablice vozila u SAD menja program zbog kritika
16.08.2026.•
0
Kompanija "Flok Sejfti", koja upravlja ogromnom mrežom automatizovanih kamera širom SAD koje neprekidno snimaju registarske tablice i druge podatke svih vozila koja prolaze, sve više je pod lupom.
Meksiko se bori sa rekordnom količinom algi, do sada uklonjeno više od 100.000 tona
16.08.2026.•
1
Meksiko pokušava da obuzda rekordnu količinu sargasa, morske alge neprijatnog mirisa, koja je prekrila plaže duž karipske obale, saopštili su zvaničnici.
Švajcarska gradi podzemne mega-trezore za superbogate klijente
16.08.2026.•
7
Podzemni mega-trezor za superbogate klijente gradi se u švajcarskim Alpima, ispod planine Brinig Pas, u blizini varošice Lungern.
Vozači u Italiji će svaki kilometar prekoračenja brzine plaćati po 10 evra
16.08.2026.•
9
Italija planira veliko pooštravanje saobraćajnih propisa, a jedna od najvažnijih promena odnosi se na kazne za prekoračenje brzine.
Na današnji dan: Umrli Duško Radović, Elvis i Bela Lugoši, rođena Madona
16.08.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 16. avgust.
Na kneževski presto Lihtenštajna od danas će moći da stupe i žene
15.08.2026.•
1
Kneževska kuća Lihtenštajna saopštila je danas da menja pravila nasleđivanja i da će na presto kneževine ubuduće moći da stupe žene.
Preminula glumica Milena Zupančič
15.08.2026.•
3
Slovenačka glumica Milena Zupančič, jedna od najvećih umetničkih ličnosti slovenačkog pozorišta, filma i televizije, preminula je danas u 79. godini, javlja Radio-televizija Slovenije.
Na današnji dan: Bitlsi oborili rekord u Njujorku, ubijen Magbet, rođen Napoleon, otvoren Panamski kanal
15.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 15. avgust kroz istoriju u svetu i kod nas.
Američki stručnjaci saopštili šta se desilo na letu Rajanera kada je putnik iz Srbije umalo ispao kroz prozor
14.08.2026.•
12
Delovi avionskog motora odlomljeni verovatno zbog udara u ptice su razbili prozor aviona kompanije "Rajaner" prošlog meseca ubrzo po poletanju iz Soluna za Nemačku, kada je povređen putnik iz Srbije Ljubiša Karović.
Na današnji dan: Umro Ferari, uvedene prve registarske tablice u svetu
14.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. avgust.
Na današnji dan: Umrla Florens Najtingejl, rođeni Hičkok i Kastro, počela gradnja Berlinskog zida
13.08.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 13. avgust.
Više od 200 Mocartovih statua nestalo iz Salcburga, umetnik sumnja na organizovanu krađu
12.08.2026.•
0
Više od 200 zlatnih statueta austrijskog kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta nestalo je iz njegovog rodnog Salcburga, saopštili su danas zvaničnici.
Na današnji dan: Umro Tomas Man, potonula ruska podmornica Kursk, masovno ubistvo na Cetinju
12.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 12. avgust kroz istoriju u svetu i kod nas.
Da li ljudi zaista postaju gluplji?
11.08.2026.•
8
Pre nešto više od sto godina u Francuskoj je razvijen Bineov test inteligencije (IQ), koji je ubrzo potom prenet u Sjedinjene Američke Države, gde su ga polagali učenici državnih škola, lekari i imigranti na ostrvu Elis.
Naučnici: Smanjenje populacije moglo bi da uspori klimatske promene
11.08.2026.•
3
Smanjenje globalne populacije na oko četiri milijarde do 2200. godine moglo bi da smanji pritisak na prirodne resurse, uspori klimatske promene i stvori uslove za oporavak divljih životinja.
Podstanari u ovoj zemlji moraju da uklone laminat pre nego što se isele iz stana
11.08.2026.•
0
U Holandiji se stanovi često iznajmljuju "goli", odnosno bez postavljenog parketa ili laminata.
Stručnjaci kažu da ne bi trebalo kuvati sa toplom vodom iz česme: Objasnili i zašto
11.08.2026.•
2
Kada kuvamo testeninu, pirinač ili druge namirnice, primamljivo je sipati toplu vodu iz česme kako bismo uštedeli vreme.
Kako se led topi, Antarktik ispušta živu u okean
11.08.2026.•
1
Iako je Antarktik jedan od najmanje zagađenih delova planete, tokom poslednjih 200 godina u njegovom ledu nagomilala se velika količina žive.
Na današnji dan: Registrovana prva vakcina protiv kovida, poginuo Polok
11.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 11. avgust kroz istoriju u svetu i kod nas.
Turista iz Srbije preminuo na Halkidikiju
10.08.2026.•
0
Turista iz Srbije star 56 godina preminuo je nakon što je izvučen iz mora u Sartiju, na Halkidikiju, prenose grčki mediji.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar