
FOTO: Peščana staza usred mora: Legendarno "Čudo Džindoa" ima i naučno objašnjenje
Prirodni fenomen u Južnoj Koreji, poznat kao "Čudo Džindoa", dešava se samo dvaput godišnje. Tada se more "razdvoji", na oko sat vremena, a scena podseća na onu iz biblijske.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Dvaput godišnje - oko prolećne i jesenje ravnodnevice - more se u Južnoj Koreji "otvori" i na oko sat vremena otkrije privremeni kopneni most, dugačak skoro 2,8 kilometara i širok 40 do 60 metara, koji povezuje ostrvo Džindo i manje ostrvo Modo.
U tom periodu, more se doslovno povuče s obe strane i hiljade ljudi mogu peške da prelaze između dva ostrva. Događaj se svake godine slavi kao Festival čuda na morskom putu Džindo, a na programu su tradicionalne predstave.
Redak prirodni fenomen privlači hiljade znatiželjnih ljudi iz celog sveta. Tokom tog kratkog vremenskog perioda, zbog specifičnih morskih struja i geoloških pomeranja, more se razdvaja i nastaje peščana staza, koja traje kratko, a more se ponovo vraća, kao da se ništa nije ni dogodilo.
More se misteriozno "otvara" na samo jedan sat
Događaj je prvi put privukao pažnju svetske javnosti 1975. godine, zahvaljujući tadašnjem francuskom ambasadoru u Južnoj Koreji, Pjeru Landiju, koji je za francuske novine opisao pojavu kao „korejsku verziju Mojsijevog čuda“, aludirajući na biblijsko razdvajanje Crvenog mora.
Fenomen je danas poznat kao Čudo Džindoa, mada je u potpunosti prirodna pojava – rezultat ekstremno niske oseke zbog kombinacije lunarnog ciklusa, geografskog položaja i morskih struja.
Naučno objašnjenje za Čudo Džindoa
Nauka nudi vrlo racionalno objašnjenje - fenomen se događa zbog ekstremno niskih oseka, izazvanih pojavom poznatom kao plimne harmonike.
Gravitacioni uticaj Meseca i Sunca na površinu okeana izaziva promene nivoa mora - visoke i niske plime.
Ali, osim njihove pozicije, tu su i dodatni faktori kao što su rotacija Zemlje, međusobna udaljenost nebeskih tela i drugi ritmični obrasci, koji zajedno utiču na pojavu izuzetno niskih oseka koje "razotkrivaju" ovu stazu.
Kako objašnjava profesorka geonauka sa Univerziteta u Teksasu u Ostinu, Kevan Mofet, u pitanju je sinhronizacija više različitih "harmoničnih" faktora.
"Baš kao kad više bubnjara svira skoro istim ritmom - u jednom trenutku svi udare u isti takt i stvore snažan udar", navodi ona.
U slučaju Džindoa, more se zapravo ne razdvaja, već se povlači, otkrivajući podvodni greben širok od 40 do 60 metara. Mofet smatra da je sediment verovatno taložen upravo na tom mestu zbog specifičnih morskih struja između dva ostrva.
Sve dok se oblik ostrva i moreuz Mjongnjang koji reguliše nivo plime ne promene, ovaj fenomen će se, kako ističe Mofet, najverovatnije nastaviti svake godine.
Šta kaže legenda?
Događaj je duboko ukorenjen u lokalnoj legendi koja kaže da je nekada davno, tigar naterao seljane da beže iz Džindoa u Modo.
Ali, zaboravili su staricu po imenu Bjong.
Ona se danima molila Jongvangu, bogu mora, da joj pomogne. Javio joj se u snu i obećao da će joj poslati dugu preko mora. I zaista, kad se probudila, voda se povukla i pred njom se ukazala staza u obliku duge, put da se ponovo ujedini sa svojom porodicom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Japanski grad preporučio građanima da telefone i druge uređaje koriste dva sata dnevno
22.09.2025.•
0
Skupština grada Tojoake u Japanu danas je usvojila uredbu kojom preporučuje svim stanovnicima da ograniče korišćenje pametnih telefona i drugih digitalnih uređaja na dva sata dnevno van posla i škole.
Danas počinje jesen: Obdanica i noć skoro jednaki
22.09.2025.•
0
Jesen počinje danas u 20.19 časova, saopštilo je Astronomsko društvo "Ruđer Bošković".
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar, Švajcarska stekla nezavisnost
22.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Milion i po Australijanaca u opasnosti zbog porasta nivoa mora do 2050. godine
21.09.2025.•
0
Prema izveštaju o nacionalnoj proceni klimatskog rizika, milion i po Australijanaca koji žive u priobalnim područjima biće ugroženi porastom nivoa mora do 2050. godine.
VIDEO: Stanovnici Ontarija se pobunili protiv saobraćajnih kamera - vlasti odlučile da ih sklone
21.09.2025.•
0
Pre gotovo decenije vlada kanadske pokrajine Ontarija odobrila je kamere za kontrolu brzine.
Kokain u Hrvatskoj često "sečen" lekom protiv parazita kod svinja i ovaca
21.09.2025.•
0
Kokain koji kruži Hrvatskom često je "sečen" raznim supstancama kao što su fenacetin, lidokain i levamisol - lek protiv parazita koji se koristi kod svinja i ovaca, a može biti izuzetno opasan po ljude.
Ekstremne vrućine tokom leta prouzrokovale štetu od 43 milijarde evra u EU
21.09.2025.•
0
Ekstremni vremenski uslovi tokom leta prouzrokovali su štetu od 43 milijarde evra u EU, a najveću štetu od vrućine, suše i poplava imali su Kipar, Grčka, Malta i Bugarska, navodi se u studiji Univerziteta u Manhajmu.
VIDEO: Etiopija zabranila uvoz dizelaša: Značajno porasla prodaja električnih vozila
21.09.2025.•
1
Etiopija je postala jedan od vodećih primera u Africi kada je reč o prelasku sa vozila na fosilna goriva na električna vozila.
Na današnji dan: Umrli Vergilije, Šopenhauer i Valter Skot, rođeni Svetozar Marković i H. Dž. Vels
21.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 21. septembar, u Srbiji i svetu.
Danas prvo izvlačenje novog kruga nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
20.09.2025.•
1
Prvo izvlačenje novog kruga nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" biće održano danas, 20. septembra, od 18 časova.
Na današnji dan: Magelan krenuo na put oko sveta, umro Simon Vizental, rođena Sofija Loren
20.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 20. septembar, u Srbiji i u svetu.
Na današnji dan: Miki Maus prvi put na filmu, održan prvi izbor za mis, rođen Vilijam Golding
19.09.2025.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. septembar.
Rasvetljen slučaj ukradene zlatne egipatske narukvice stare 3.000 godina
18.09.2025.•
4
Zlatna narukvica stara 3.000 godina, koja je nestala iz egipatskog muzeja početkom ovog meseca, ukradena je i pretopljena.
Vojna knjižica Muhameda Alija iz Vijetnamske ere ide na aukciju
18.09.2025.•
0
Vojna knjižica koju je Muhammad Ali 1967. godine odbio da potpiše, što mu je promenilo život i učvrstilo ga kao simbol antiratnog pokreta, naći će se uskoro na prodaji.
Iz muzeja u Egiptu ukradena zlatna narukvica stara 3.000 godina
18.09.2025.•
0
Vlasti širom Egipta tragaju za narukvicom starom 3.000 godina, koja je nestala iz najvećeg muzeja u Kairu.
Na današnji dan: Rođena Greta Garbo, umro Džimi Hendriks
18.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 18. septembar, u Srbiji i svetu.
Švedska od 2026. potpuno zabranjuje telefone u školama
17.09.2025.•
4
Vlada Švedske najavila je uvođenje zabrane korišćenja mobilnih telefona u svim školama i produženim boravcima, počevši od jeseni 2026. godine, u cilju poboljšanja bezbednosti učenika i uslova za učenje.
Na današnji dan: Napravljena prva long-plej gramofonska ploča, ubijen Bris Taton
17.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 17. septembar, u Srbiji i svetu.
Prema jednom istraživanju ovo je najružniji automobil na svetu
16.09.2025.•
9
Kompanija Vanarama sprovela je zanimljivo istraživanje u kojem su, koristeći matematiku, nauku i zlatni rez, pokušali da otkriju koji automobil je najmanje estetski dizajniran.
Na današnji dan: Rođeni Mihailo Obrenović i Kutuzov, umrli Dušan Ivković, Farenhajt i Marija Kalas
16.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 16. septembar, u Srbiji i svetu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar