Mnogi ljudi su primorani da žive sa bolom. Iako je bol važan pokazatelj zdravlja, on može biti iscrpljujući, izazvati umor, depresiju i smanjen kvalitet života.
Tokom devedesetih, farmaceutske kompanije su tvrdile da imaju odgovor na lečenje bolova i nudile su opioidne analgetike. Uvereni da ovi lekovi ne izazivaju zavisnost, lekari su ih često prepisivali u nadi da će olakšati patnju svojih pacijenata, piše Smitsonijan.
Otkako je otkriveno da opioidi izazivaju zavisnost, naučnici su tražili sigurnije alternative za ublažavanje bolova. Inženjer biomedicine Džon A. Rodžers sa Severozapadnog univerziteta misli da je možda napravio implantabilni uređaj koji rastvara i hladi nerve u telu. Rodžers je već stvorio brojne elektronske uređaje koje telo može da apsorbuje, uključujući prolazni pejsmejker 2021.
Implantat bi utrnuo živce hlađenjem
"Ublažavanje bola je važan deo nege pacijenata, a to se trenutno postiže različitim vrstama lekova protiv bolova, od kojih su možda najistaknutiji opioidi. Ove šeme deluju izuzetno dobro da eliminišu bol, ali imaju različite neželjene efekte, pre svega zavisnost", kaže Rodžers.
Implantat koji su Rodžers i njegov tim dizajnirali koristio bi hlađenje kako bi utrnuo određene periferne nerve koji povezuju mozak i kičmenu moždinu sa ostatkom tela. Ovo bi blokiralo signale bola u mozgu, efikasno regulišući bol u određenim delovima tela.
"Kada ste napolju po veoma hladnom danu, vaše ruke i prsti postaju previše hladni i počinjete da gubite osećaj. Vrhovi prstiju vam utrnu i to je taj efekat hlađenja koji pokušavamo da iskoristimo", objašnjava Rodžers.
Azot se koristi za hlađenje nerava
Tim je stvorio ono što Rodžers opisuje kao gumenu traku sa sićušnim kanalima. Jedna strana uređaja je široka pet milimetara i završava se strukturom nalik na manžetnu koja okružuje nerv. Drugi kraj izlazi iz tela i pričvršćuje se za uređaj za pumpanje. Rashladna tečnost se pumpa u jedan od tankih kanala gumene trake koji vodi do nerva.
Susreće se sa suvim azotom koji teče kroz poseban kanal i odmah isparava stvarajući efekat hlađenja. Gas teče nazad kroz drugi kanal, zatim se ponovo kondenzuje i prolazi kroz uređaj, formirajući zatvoreni sistem. Uređaj je detaljno opisan u novom izdanju časopisa Science.
U uređaju je mali temperaturni senzor tako da korisnik može da prati i kontroliše temperaturu nerva podešavanjem brzine protoka rashladne tečnosti jer previše hlađenja može dovesti do oštećenja tkiva.
Do sada je testiran na pacovima
Ovaj rastvorljivi implantat mogao bi da napravi revoluciju u upravljanju bolom. Testiran je na pacovima, a sledeći koraci su ispitivanje bioloških aspekata ljudskog tela kako bi se povećala funkcionalnost uređaja. Pošto je uređaj rastvorljiv, hirurško uklanjanje nije potrebno.
"Važno je znati koliko dugo traje hlađenje dok se oporavljamo kako bi se proces mogao ponovo pokrenuti. To su vrste studija za koje mislim da je najvažnije sprovesti pre upotrebe uređaja na ljudima."
Kroz inženjering su smanjili rizike na minimum
Rodžers kaže da svaki implantat nosi rizike, ali je njegov tim pokušao da ih umanji kroz inženjering. Struktura poput meke gumene trake, debljine lista papira, prirodno se kreće kroz mišićno tkivo koje okružuje nerv, a rastvaranje uređaja smanjuje rizik od oštećenja nerava.
Umesto da prolazi kroz celo telo kao sredstva protiv bolova, ovaj uređaj deluje samo na delu tela koji je neophodan za ublažavanje bolova. Rodžers predviđa da bi se uređaj mogao koristiti za ublažavanje bolova nakon operacije, pacijentu bi se stavila ovakva gumena traka pričvršćena za spoljnu pumpu.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
U Srbiji se između 350.000 i 400.000 građana suočava sa nekom retkom bolešću, dok je u nacionalnom registru evidentirano 12.600 pacijenata, "mada se pretpostavlja da je stvarni broj mnogo veći".
Španska manjinska levičarska vlada predstavila je nacrt zakona o zabrani pušenja i na otvorenom, uključujući plaže, terase kafića i restorana, autobuske stanice i stadione.
Poslednji podaci Monitoringa za alergeni polen Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je koncentracija ambrozije znatno iznad graničnih vrednosti.
Amerikanac iz američke savezne države Nju Hempšir postao je najnoviji pacijent kojem je presađen eksperimentalni bubreg genetički modifikovane svinje, saopštili su lekari iz Opšte bolnice Masačusets.
Ruski naučnici saopštili su da su otkrili "hemijski koktel" koji može da uspori promene povezane sa starenjem mozga i poboljša funkcije tog organa u starosti.
Naučnici sa Univerziteta Džon Hopkins otkrili su da sitne čestice zagađenog vazduha, poznate kao PM2.5, mogu podstaći nastanak razarajućih oblika demencije tako što izazivaju toksična taloženja proteina u mozgu.
Lažni lekovi za mršavljenje se sve više reklamiraju i prodaju širom Evropske unije, što predstavlja ozbiljnu pretnju javnom zdravlju, upozorila je Evropska agencija za lekove (EMA).
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su u Srbiji, do 31. avgusta, registrovana 34 obolela od groznice Zapadnog Nila.
Guverner Floride Ron De Santis i ministar zdravlja te američke savezne države Džozef Ladapo objavili su da će Florida postati prva američka država u kojoj se postepeno ukidaju sve obavezne vakcinacije za decu.
U 17 zemalja Evropske unije žene žive duži zdrav život od muškaraca, iako muškarci obično duže žive bez ograničenja u aktivnostima i kretanju, podaci su poslednjeg istraživanja Evrostata.
Nutricionistkinja Branka Mirković izjavila je da u Srbiji postoji nelegalno tržište majčinog mleka i da ga najviše koriste oni koji se bave bodibildingom.
Nova studija Univerzitetske bolnice u Kopenhagenu pokazala je da konzumiranje hrane bogate kalijumom, poput avokada, banana i spanaća, može da umanji rizik od srčanih oboljenja, hospitalizacije i smrti za 24 odsto.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", povodom početka nove školske godine, apelovao je na sve vozače da od 1. septembra obrate pažnju na đake prvake.
Globalna situacija sa kolerom nastavlja da se pogoršava zbog sukoba i siromaštva, što predstavlja značajan izazov za javno zdravlje u više regiona, saopštila je danas Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar