HPV vakcina, deca, mladi i odrasli: Epidemiolog objašnjava zašto se daje i ko treba da je dobije
Humani papiloma virusi mogu da budu opasniji nego što mislimo.
Do danas je otkriveno oko 200 tipova HPV, od kojih većina dovodi do infekcija kože i genitalnih bradavica, dok oko 40 tipova može da dovede do raka epitela sluzokoža.
Većina nas možda ima pomalo iskrivljenu sliku o njima jer se o HPV infekciji ne govori koliko o drugim polno prenosivim infekcijama.
U razgovoru za 021.rs, epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo otkriva koje su opasnosti HPV infekcije, koja oboljenja mogu da izazovu, koje su mere prevencije infekcije i kako "radi" vakcina.
Ako znamo da je infekcija humanim papiloma virusima jedna od najčešćih polno prenosivih infekcija, možemo samo da pretpostavimo da su ove infekcije u velikoj meri prisutne kako u svetskoj, tako i u našoj populaciji, otvara temu dr Stanišić.
"Čak osam od 10 seksualno aktivnih osoba u nekom periodu svog života imaće infekciju izazvanu ovim virusom. Većina osoba nikada ne sazna da ima infekciju, ali je može seksualnim kontaktom preneti na druge. U najvećem broju slučajeva, na sreću, ovakve infekcije su samoizlečive, ali ipak kod pet do 10 odsto inficiranih ova infekcija može da dovede do ozbiljnih oboljenja o kojima mi sada govorimo i za koje postoji specifična preventivna mera, a to je vakcina", kaže dr Stanišić.
Ne postoje tačno definisani simptomi koji prate HPV infekciju, što je veoma bitna činjenica, s obzirom na to da je HPV jedan od najvažnijih uzročnika raka grlića materice. Ovo oboljenje može da bude smrtonosno ukoliko se ne otkrije na vreme. Često se, nažalost, dijagnoza karcinoma grlića materice postavlja u poodmaklom stadijumu bolesti.
"Kako inficirana osoba nema simptome, vi ni ne možete da znate da imate infekciju izazvanu humanim papiloma virusom. Ovoj infekciji je potreban dugi vremenski period da dovede do karcinoma. Promene na ćelijama mogu da se dešavaju pet, 10 i više godina, i da dovedu do pojave prekanceroznih lezija koje predstavljaju uvertiru za nastanak oboljenja. Najteža i najozbiljnija oboljenja su svakako karcinomi, prvenstveno grlića materice, ali i karcinom anusa kod oba pola, vulve, vagine i penisa, usne duplje i ždrela , a HPV mogu dovesti do pojave virusnih kondiloma/bradavica u genitalnoj i orofaringealnoj regiji. Tipovi HPV koji uzrokuju genitalne bradavice nisu isti kao oni koji uzrokuju karcinome", objašnjava naša sagovornica.
Imajući u vidu da je reč o potencijalno opasnoj infekciji, da li mi nešto činimo da do iste dođe? Epidemiolog dr Olivera Stanišić kaže da svaki rizičan seksualni kontakt povećava verovatnoću za nastanak infekcije. Genetika može da ima ulogu, ali ne i odlučujuću budući da je reč o vrlo lako seksualno prenosivoj bolesti.
"HPV infekcija ne bira koga će da inficira, ali s obzirom na način prenošenja infekcije najčešće se inficiraju mlađe, seksualno aktivne osobe. Potreban je dug period dok ona ispolji svoje dejstvo. Spori napredak bolesti je dobar jer imamo vremena da redovnim skrining pregledom otkrijemo promene. Nažalost, najveći broj karcinoma registruje se kasno, zbog nedovoljno razvijene zdravstvene svesti redovnog obavljanja ginekološkog pregleda. Skrining se primenjuje bez obzira na primenu HPV vakcine. Samo HPV vakcina u kombinaciji sa skriningom, odnosno sa redovnim ginekološkim pregledom, može da da značajne efekte u prevenciji karcinoma grlića materice. Mi u našem okrugu imamo potvrđene slučajeve karcinoma grlića i u mlađoj populaciji. Oboljenja mogu da se registruju u starosnoj dobi od 30. do 34. godine života, što je zabeleženo u našem okrugu. Najčešći se oboljenje, ali i smrtni ishodi zbog kasno otkrivene bolesti registruju u uzrastu od 55 do 65 godina - ali imali smo registrovane smrtne slučajeve i u dobi od 30 do 35 godina", naglašava dr Stanišić.
U tom smislu se preporučuje prevencija HPV vakcinom kod dece starije od devet godina, pre stupanja u seksualne odnose, za dečake i devojčice prvenstveno sedmih razreda osnovnih škola (gde se pokazalo da je imuni odgovor na vakcinu najbolji) i da će se na taj način steći imunitet dovoljan da spreči nastanak HPV infekcije prilikom budućih seksualnih kontakata. Tada će mladi ljudi imati odgovarajući nivo antitela koji će ih štititi od tipova HPV virusa koji se nalaze u vakcini. Gardasil 9 je vakcina koja štiti od tipova virusa uzročnika oko 90 odsto karcinoma grlića materice i isto toliko geitalnih bradavica ili kondiloma.
Da li postoji "lek" za HPV?
Ne postoji specifično lečenje za HPV infekciju, niti za prekancerozne i kancerozne lezije, u smislu terapije lekovima. Kada su se prekancerozne lezije ili karcinom već pojavili, pristupa se specifičnim postupcima lečenja promena, primenjuje se hirurška ili radioterapija, uz terapiju koju odredi onkološki konzilijum, objašnjava epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo.
"Tinejdžeri oba pola koji nisu kao deca primili ovu vakcinu mogu da je prime i kasnije i nakon stupanja u seksualne kontakte, žene do 26. godine, a muškarci do 21. godine života. Vakcina će ih zaštititi od onih tipova virusa koji su sadržani u vakcini, a od kojih nisu ili ne moraju biti inficirani u datom trenutku i tada govorimo o delimičnom imunitetu. Ukoliko u porodici već imamo nekoga ko je oboleo od, na primer, karcinoma grlića materice ili nekog drugog karcinoma, da li dojke ili jajnika, ili u muškoj populaciji anusa ili penisa, ako postoji taj podatak svakako da je preporuka da baš te osobe treba da prime ovu vakcinu i naravno, da obavljaju redovne skrining preglede. Takođe treba naglasiti da postoje i određene rizične grupe. To su osobe koje upražnjavaju homoseksualne kontakte, promiskuitetne osobe, seksualni radnici ili radnice, čiji sam način ponašanja može da dovede do povećanog rizika za nastanak infekcije i kao posledica toga do karcinoma, pa i kod njih treba naglasiti značaj HPV vakcine budući da je preporuka da se vakcina daje prvenstveno deci uzrasta od 12 do 14 godina koja nisu stupila u seksualne kontakte", navodi naša sagovornica.
Da li postoji razlog da ne primite HPV vakcinu?
Postoje opšte kontraindikacije koje su privremenog karaktera, kao i kod drugih vakcina. Dr Olivera Stanišić pominje visoku temperaturu, akutnu bolest ili pogoršanje stanja neke osnovne hronične bolesti, kada može da se odloži vakcinacija.
"Što se konkretne kontraindikacije za ovu vakcine tiče, to može biti jedino anafilaktička reakcija nakon prve doze. Ovo je vakcina koja ne sadrži žive viruse i nakon koje se virusi ne umnožavaju u organizmu. Nakon vakcinacije se u organizmu stvaraju antitela, te kada se naš organizam susretne s virusom, antitela ga prepoznaju i neutrališe ga. Vakcina je moderna, napravljena na savremenoj platformi i potpuno je bezbedna. Ukoliko se jave reakcije nakon vakcinacije, one su najčešće lokalnog tipa u vidu bola i crvenila na mestu davanja vakcine", podseća ona.
Epidemiolozi svakako imaju velika očekivanja od HPV vakcine, ali moraju da budu strpljivi kako bi videli rezultate. To znači, kaže dr Stanišić, da oni koji sada prime vakcinu - a to su mahom deca, moraju da se prate u narednoj deceniji kako bismo uočili pozitivne promene.
"Kako bi se video efekat HPV vakcine, potrebno je da prođe barem 10 godina i više nakon započinjanja njene primene. Naime, u zemljama u kojima se ona već primenjuje, na primer Australija i Švedska, gde je u upotrebi od 2007. godine dvovalentna i četvorovalentna HPV vakcina, uočen je pad u zastupljenosti genitalnih bradavica, odnosno kondiloma, pad učestalosti prekanceroznih lezija i smrtnih ishoda od karcinoma cerviksa. Neophodno je da postoji dovoljno veliki obuhvat ciljane populacije vakcinom, da ona ne bude samo na nivou preporučene, već da se uvede u kalendar obavezne vakcinacije kako bismo i mi u našoj zemlji videli prve rezultate", poručuje naša sagovornica, epidemiolog.
Trenutno je u našoj zemlji dostupna devetovalentna, Gardasil 9 vakcina, za decu uzrasta do navršenih 19 godina na osnovu preporuke pedijatara i izabranog lekara - ginekologa u domovima zdravlja. Neophodno je da roditelji devojčica i dečaka budu maksimalno informisani o svim pozitivnim efektima ove vakcine kako bi se omogućilo da što veći broj dece primi vakcinu i da se uz redovne skrining preglede spreče potencijalno smrtonosne posledice infekcije.
Članak je nastao u okviru serijala o prevenciji HPV koji finansijski podržava Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo APV. Stavovi izneti u tekstu nužno ne održavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nova terapija za rak pluća dostupna građanima od 1. oktobra
11.09.2026.•
0
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
Počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Beogradu
10.09.2026.•
1
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Možda najgori period godine za alergične: Visoke vrednosti polena ambrozije na 27 lokacija u Srbiji
10.09.2026.•
4
Najviše koncentracije polena ambrozije, kako na dnevnom, tako i na nedeljnom nivou beleže se u ovom periodu godine.
Epidemija malih boginja u Bangladešu:Desetine hiljada zaraženih i gotovo 1.000 mrtvih
09.09.2026.•
0
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
4
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
2
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
2
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Komentari 3
Vakki
Ja
///
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar