HPV vakcina, deca, mladi i odrasli: Epidemiolog objašnjava zašto se daje i ko treba da je dobije
Humani papiloma virusi mogu da budu opasniji nego što mislimo.
Do danas je otkriveno oko 200 tipova HPV, od kojih većina dovodi do infekcija kože i genitalnih bradavica, dok oko 40 tipova može da dovede do raka epitela sluzokoža.
Većina nas možda ima pomalo iskrivljenu sliku o njima jer se o HPV infekciji ne govori koliko o drugim polno prenosivim infekcijama.
U razgovoru za 021.rs, epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo otkriva koje su opasnosti HPV infekcije, koja oboljenja mogu da izazovu, koje su mere prevencije infekcije i kako "radi" vakcina.
Ako znamo da je infekcija humanim papiloma virusima jedna od najčešćih polno prenosivih infekcija, možemo samo da pretpostavimo da su ove infekcije u velikoj meri prisutne kako u svetskoj, tako i u našoj populaciji, otvara temu dr Stanišić.
"Čak osam od 10 seksualno aktivnih osoba u nekom periodu svog života imaće infekciju izazvanu ovim virusom. Većina osoba nikada ne sazna da ima infekciju, ali je može seksualnim kontaktom preneti na druge. U najvećem broju slučajeva, na sreću, ovakve infekcije su samoizlečive, ali ipak kod pet do 10 odsto inficiranih ova infekcija može da dovede do ozbiljnih oboljenja o kojima mi sada govorimo i za koje postoji specifična preventivna mera, a to je vakcina", kaže dr Stanišić.
Ne postoje tačno definisani simptomi koji prate HPV infekciju, što je veoma bitna činjenica, s obzirom na to da je HPV jedan od najvažnijih uzročnika raka grlića materice. Ovo oboljenje može da bude smrtonosno ukoliko se ne otkrije na vreme. Često se, nažalost, dijagnoza karcinoma grlića materice postavlja u poodmaklom stadijumu bolesti.
"Kako inficirana osoba nema simptome, vi ni ne možete da znate da imate infekciju izazvanu humanim papiloma virusom. Ovoj infekciji je potreban dugi vremenski period da dovede do karcinoma. Promene na ćelijama mogu da se dešavaju pet, 10 i više godina, i da dovedu do pojave prekanceroznih lezija koje predstavljaju uvertiru za nastanak oboljenja. Najteža i najozbiljnija oboljenja su svakako karcinomi, prvenstveno grlića materice, ali i karcinom anusa kod oba pola, vulve, vagine i penisa, usne duplje i ždrela , a HPV mogu dovesti do pojave virusnih kondiloma/bradavica u genitalnoj i orofaringealnoj regiji. Tipovi HPV koji uzrokuju genitalne bradavice nisu isti kao oni koji uzrokuju karcinome", objašnjava naša sagovornica.
Imajući u vidu da je reč o potencijalno opasnoj infekciji, da li mi nešto činimo da do iste dođe? Epidemiolog dr Olivera Stanišić kaže da svaki rizičan seksualni kontakt povećava verovatnoću za nastanak infekcije. Genetika može da ima ulogu, ali ne i odlučujuću budući da je reč o vrlo lako seksualno prenosivoj bolesti.
"HPV infekcija ne bira koga će da inficira, ali s obzirom na način prenošenja infekcije najčešće se inficiraju mlađe, seksualno aktivne osobe. Potreban je dug period dok ona ispolji svoje dejstvo. Spori napredak bolesti je dobar jer imamo vremena da redovnim skrining pregledom otkrijemo promene. Nažalost, najveći broj karcinoma registruje se kasno, zbog nedovoljno razvijene zdravstvene svesti redovnog obavljanja ginekološkog pregleda. Skrining se primenjuje bez obzira na primenu HPV vakcine. Samo HPV vakcina u kombinaciji sa skriningom, odnosno sa redovnim ginekološkim pregledom, može da da značajne efekte u prevenciji karcinoma grlića materice. Mi u našem okrugu imamo potvrđene slučajeve karcinoma grlića i u mlađoj populaciji. Oboljenja mogu da se registruju u starosnoj dobi od 30. do 34. godine života, što je zabeleženo u našem okrugu. Najčešći se oboljenje, ali i smrtni ishodi zbog kasno otkrivene bolesti registruju u uzrastu od 55 do 65 godina - ali imali smo registrovane smrtne slučajeve i u dobi od 30 do 35 godina", naglašava dr Stanišić.
U tom smislu se preporučuje prevencija HPV vakcinom kod dece starije od devet godina, pre stupanja u seksualne odnose, za dečake i devojčice prvenstveno sedmih razreda osnovnih škola (gde se pokazalo da je imuni odgovor na vakcinu najbolji) i da će se na taj način steći imunitet dovoljan da spreči nastanak HPV infekcije prilikom budućih seksualnih kontakata. Tada će mladi ljudi imati odgovarajući nivo antitela koji će ih štititi od tipova HPV virusa koji se nalaze u vakcini. Gardasil 9 je vakcina koja štiti od tipova virusa uzročnika oko 90 odsto karcinoma grlića materice i isto toliko geitalnih bradavica ili kondiloma.
Da li postoji "lek" za HPV?
Ne postoji specifično lečenje za HPV infekciju, niti za prekancerozne i kancerozne lezije, u smislu terapije lekovima. Kada su se prekancerozne lezije ili karcinom već pojavili, pristupa se specifičnim postupcima lečenja promena, primenjuje se hirurška ili radioterapija, uz terapiju koju odredi onkološki konzilijum, objašnjava epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo.
"Tinejdžeri oba pola koji nisu kao deca primili ovu vakcinu mogu da je prime i kasnije i nakon stupanja u seksualne kontakte, žene do 26. godine, a muškarci do 21. godine života. Vakcina će ih zaštititi od onih tipova virusa koji su sadržani u vakcini, a od kojih nisu ili ne moraju biti inficirani u datom trenutku i tada govorimo o delimičnom imunitetu. Ukoliko u porodici već imamo nekoga ko je oboleo od, na primer, karcinoma grlića materice ili nekog drugog karcinoma, da li dojke ili jajnika, ili u muškoj populaciji anusa ili penisa, ako postoji taj podatak svakako da je preporuka da baš te osobe treba da prime ovu vakcinu i naravno, da obavljaju redovne skrining preglede. Takođe treba naglasiti da postoje i određene rizične grupe. To su osobe koje upražnjavaju homoseksualne kontakte, promiskuitetne osobe, seksualni radnici ili radnice, čiji sam način ponašanja može da dovede do povećanog rizika za nastanak infekcije i kao posledica toga do karcinoma, pa i kod njih treba naglasiti značaj HPV vakcine budući da je preporuka da se vakcina daje prvenstveno deci uzrasta od 12 do 14 godina koja nisu stupila u seksualne kontakte", navodi naša sagovornica.
Da li postoji razlog da ne primite HPV vakcinu?
Postoje opšte kontraindikacije koje su privremenog karaktera, kao i kod drugih vakcina. Dr Olivera Stanišić pominje visoku temperaturu, akutnu bolest ili pogoršanje stanja neke osnovne hronične bolesti, kada može da se odloži vakcinacija.
"Što se konkretne kontraindikacije za ovu vakcine tiče, to može biti jedino anafilaktička reakcija nakon prve doze. Ovo je vakcina koja ne sadrži žive viruse i nakon koje se virusi ne umnožavaju u organizmu. Nakon vakcinacije se u organizmu stvaraju antitela, te kada se naš organizam susretne s virusom, antitela ga prepoznaju i neutrališe ga. Vakcina je moderna, napravljena na savremenoj platformi i potpuno je bezbedna. Ukoliko se jave reakcije nakon vakcinacije, one su najčešće lokalnog tipa u vidu bola i crvenila na mestu davanja vakcine", podseća ona.
Epidemiolozi svakako imaju velika očekivanja od HPV vakcine, ali moraju da budu strpljivi kako bi videli rezultate. To znači, kaže dr Stanišić, da oni koji sada prime vakcinu - a to su mahom deca, moraju da se prate u narednoj deceniji kako bismo uočili pozitivne promene.
"Kako bi se video efekat HPV vakcine, potrebno je da prođe barem 10 godina i više nakon započinjanja njene primene. Naime, u zemljama u kojima se ona već primenjuje, na primer Australija i Švedska, gde je u upotrebi od 2007. godine dvovalentna i četvorovalentna HPV vakcina, uočen je pad u zastupljenosti genitalnih bradavica, odnosno kondiloma, pad učestalosti prekanceroznih lezija i smrtnih ishoda od karcinoma cerviksa. Neophodno je da postoji dovoljno veliki obuhvat ciljane populacije vakcinom, da ona ne bude samo na nivou preporučene, već da se uvede u kalendar obavezne vakcinacije kako bismo i mi u našoj zemlji videli prve rezultate", poručuje naša sagovornica, epidemiolog.
Trenutno je u našoj zemlji dostupna devetovalentna, Gardasil 9 vakcina, za decu uzrasta do navršenih 19 godina na osnovu preporuke pedijatara i izabranog lekara - ginekologa u domovima zdravlja. Neophodno je da roditelji devojčica i dečaka budu maksimalno informisani o svim pozitivnim efektima ove vakcine kako bi se omogućilo da što veći broj dece primi vakcinu i da se uz redovne skrining preglede spreče potencijalno smrtonosne posledice infekcije.
Članak je nastao u okviru serijala o prevenciji HPV koji finansijski podržava Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo APV. Stavovi izneti u tekstu nužno ne održavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
1
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
3
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
4
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Komentari 3
Vakki
Ja
///
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar