HPV vakcina, deca, mladi i odrasli: Epidemiolog objašnjava zašto se daje i ko treba da je dobije
Humani papiloma virusi mogu da budu opasniji nego što mislimo.
Do danas je otkriveno oko 200 tipova HPV, od kojih većina dovodi do infekcija kože i genitalnih bradavica, dok oko 40 tipova može da dovede do raka epitela sluzokoža.
Većina nas možda ima pomalo iskrivljenu sliku o njima jer se o HPV infekciji ne govori koliko o drugim polno prenosivim infekcijama.
U razgovoru za 021.rs, epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo otkriva koje su opasnosti HPV infekcije, koja oboljenja mogu da izazovu, koje su mere prevencije infekcije i kako "radi" vakcina.
Ako znamo da je infekcija humanim papiloma virusima jedna od najčešćih polno prenosivih infekcija, možemo samo da pretpostavimo da su ove infekcije u velikoj meri prisutne kako u svetskoj, tako i u našoj populaciji, otvara temu dr Stanišić.
"Čak osam od 10 seksualno aktivnih osoba u nekom periodu svog života imaće infekciju izazvanu ovim virusom. Većina osoba nikada ne sazna da ima infekciju, ali je može seksualnim kontaktom preneti na druge. U najvećem broju slučajeva, na sreću, ovakve infekcije su samoizlečive, ali ipak kod pet do 10 odsto inficiranih ova infekcija može da dovede do ozbiljnih oboljenja o kojima mi sada govorimo i za koje postoji specifična preventivna mera, a to je vakcina", kaže dr Stanišić.
Ne postoje tačno definisani simptomi koji prate HPV infekciju, što je veoma bitna činjenica, s obzirom na to da je HPV jedan od najvažnijih uzročnika raka grlića materice. Ovo oboljenje može da bude smrtonosno ukoliko se ne otkrije na vreme. Često se, nažalost, dijagnoza karcinoma grlića materice postavlja u poodmaklom stadijumu bolesti.
"Kako inficirana osoba nema simptome, vi ni ne možete da znate da imate infekciju izazvanu humanim papiloma virusom. Ovoj infekciji je potreban dugi vremenski period da dovede do karcinoma. Promene na ćelijama mogu da se dešavaju pet, 10 i više godina, i da dovedu do pojave prekanceroznih lezija koje predstavljaju uvertiru za nastanak oboljenja. Najteža i najozbiljnija oboljenja su svakako karcinomi, prvenstveno grlića materice, ali i karcinom anusa kod oba pola, vulve, vagine i penisa, usne duplje i ždrela , a HPV mogu dovesti do pojave virusnih kondiloma/bradavica u genitalnoj i orofaringealnoj regiji. Tipovi HPV koji uzrokuju genitalne bradavice nisu isti kao oni koji uzrokuju karcinome", objašnjava naša sagovornica.
Imajući u vidu da je reč o potencijalno opasnoj infekciji, da li mi nešto činimo da do iste dođe? Epidemiolog dr Olivera Stanišić kaže da svaki rizičan seksualni kontakt povećava verovatnoću za nastanak infekcije. Genetika može da ima ulogu, ali ne i odlučujuću budući da je reč o vrlo lako seksualno prenosivoj bolesti.
"HPV infekcija ne bira koga će da inficira, ali s obzirom na način prenošenja infekcije najčešće se inficiraju mlađe, seksualno aktivne osobe. Potreban je dug period dok ona ispolji svoje dejstvo. Spori napredak bolesti je dobar jer imamo vremena da redovnim skrining pregledom otkrijemo promene. Nažalost, najveći broj karcinoma registruje se kasno, zbog nedovoljno razvijene zdravstvene svesti redovnog obavljanja ginekološkog pregleda. Skrining se primenjuje bez obzira na primenu HPV vakcine. Samo HPV vakcina u kombinaciji sa skriningom, odnosno sa redovnim ginekološkim pregledom, može da da značajne efekte u prevenciji karcinoma grlića materice. Mi u našem okrugu imamo potvrđene slučajeve karcinoma grlića i u mlađoj populaciji. Oboljenja mogu da se registruju u starosnoj dobi od 30. do 34. godine života, što je zabeleženo u našem okrugu. Najčešći se oboljenje, ali i smrtni ishodi zbog kasno otkrivene bolesti registruju u uzrastu od 55 do 65 godina - ali imali smo registrovane smrtne slučajeve i u dobi od 30 do 35 godina", naglašava dr Stanišić.
U tom smislu se preporučuje prevencija HPV vakcinom kod dece starije od devet godina, pre stupanja u seksualne odnose, za dečake i devojčice prvenstveno sedmih razreda osnovnih škola (gde se pokazalo da je imuni odgovor na vakcinu najbolji) i da će se na taj način steći imunitet dovoljan da spreči nastanak HPV infekcije prilikom budućih seksualnih kontakata. Tada će mladi ljudi imati odgovarajući nivo antitela koji će ih štititi od tipova HPV virusa koji se nalaze u vakcini. Gardasil 9 je vakcina koja štiti od tipova virusa uzročnika oko 90 odsto karcinoma grlića materice i isto toliko geitalnih bradavica ili kondiloma.
Da li postoji "lek" za HPV?
Ne postoji specifično lečenje za HPV infekciju, niti za prekancerozne i kancerozne lezije, u smislu terapije lekovima. Kada su se prekancerozne lezije ili karcinom već pojavili, pristupa se specifičnim postupcima lečenja promena, primenjuje se hirurška ili radioterapija, uz terapiju koju odredi onkološki konzilijum, objašnjava epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo.
"Tinejdžeri oba pola koji nisu kao deca primili ovu vakcinu mogu da je prime i kasnije i nakon stupanja u seksualne kontakte, žene do 26. godine, a muškarci do 21. godine života. Vakcina će ih zaštititi od onih tipova virusa koji su sadržani u vakcini, a od kojih nisu ili ne moraju biti inficirani u datom trenutku i tada govorimo o delimičnom imunitetu. Ukoliko u porodici već imamo nekoga ko je oboleo od, na primer, karcinoma grlića materice ili nekog drugog karcinoma, da li dojke ili jajnika, ili u muškoj populaciji anusa ili penisa, ako postoji taj podatak svakako da je preporuka da baš te osobe treba da prime ovu vakcinu i naravno, da obavljaju redovne skrining preglede. Takođe treba naglasiti da postoje i određene rizične grupe. To su osobe koje upražnjavaju homoseksualne kontakte, promiskuitetne osobe, seksualni radnici ili radnice, čiji sam način ponašanja može da dovede do povećanog rizika za nastanak infekcije i kao posledica toga do karcinoma, pa i kod njih treba naglasiti značaj HPV vakcine budući da je preporuka da se vakcina daje prvenstveno deci uzrasta od 12 do 14 godina koja nisu stupila u seksualne kontakte", navodi naša sagovornica.
Da li postoji razlog da ne primite HPV vakcinu?
Postoje opšte kontraindikacije koje su privremenog karaktera, kao i kod drugih vakcina. Dr Olivera Stanišić pominje visoku temperaturu, akutnu bolest ili pogoršanje stanja neke osnovne hronične bolesti, kada može da se odloži vakcinacija.
"Što se konkretne kontraindikacije za ovu vakcine tiče, to može biti jedino anafilaktička reakcija nakon prve doze. Ovo je vakcina koja ne sadrži žive viruse i nakon koje se virusi ne umnožavaju u organizmu. Nakon vakcinacije se u organizmu stvaraju antitela, te kada se naš organizam susretne s virusom, antitela ga prepoznaju i neutrališe ga. Vakcina je moderna, napravljena na savremenoj platformi i potpuno je bezbedna. Ukoliko se jave reakcije nakon vakcinacije, one su najčešće lokalnog tipa u vidu bola i crvenila na mestu davanja vakcine", podseća ona.
Epidemiolozi svakako imaju velika očekivanja od HPV vakcine, ali moraju da budu strpljivi kako bi videli rezultate. To znači, kaže dr Stanišić, da oni koji sada prime vakcinu - a to su mahom deca, moraju da se prate u narednoj deceniji kako bismo uočili pozitivne promene.
"Kako bi se video efekat HPV vakcine, potrebno je da prođe barem 10 godina i više nakon započinjanja njene primene. Naime, u zemljama u kojima se ona već primenjuje, na primer Australija i Švedska, gde je u upotrebi od 2007. godine dvovalentna i četvorovalentna HPV vakcina, uočen je pad u zastupljenosti genitalnih bradavica, odnosno kondiloma, pad učestalosti prekanceroznih lezija i smrtnih ishoda od karcinoma cerviksa. Neophodno je da postoji dovoljno veliki obuhvat ciljane populacije vakcinom, da ona ne bude samo na nivou preporučene, već da se uvede u kalendar obavezne vakcinacije kako bismo i mi u našoj zemlji videli prve rezultate", poručuje naša sagovornica, epidemiolog.
Trenutno je u našoj zemlji dostupna devetovalentna, Gardasil 9 vakcina, za decu uzrasta do navršenih 19 godina na osnovu preporuke pedijatara i izabranog lekara - ginekologa u domovima zdravlja. Neophodno je da roditelji devojčica i dečaka budu maksimalno informisani o svim pozitivnim efektima ove vakcine kako bi se omogućilo da što veći broj dece primi vakcinu i da se uz redovne skrining preglede spreče potencijalno smrtonosne posledice infekcije.
Članak je nastao u okviru serijala o prevenciji HPV koji finansijski podržava Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo APV. Stavovi izneti u tekstu nužno ne održavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
"Džonson i Džonson" nudi 5,5 milijardi kako bi se rešio optužbi da njegov bebi puder izaziva rak jajnika
28.07.2026.•
0
Kompanija "Džonson i Džonson" (J&J) ponudila je nagodbu vrednu do 5,5 milijardi dolara kako bi okončala desetine hiljada tužbi u Sjedinjenim Američkim Državama u kojima se tvrdi da njen puder za bebe izaziva rak jajnika.
Pilipović: Srbija u evropskom vrhu po smrtnosti od melanoma - za to kriv i loš zdravstveni sistem
28.07.2026.•
1
Predsednik Udruženja pacijenata Srbije Savo Pilipović kazao je da u našoj zemlji od melanoma godišnje oboli 700, a premine oko 300 ljudi i da je u samom vrhu Evrope kada je reč o smrtnosti od zloćudnog tumora kože.
Crna Gora uvodi dva dana plaćenog "menstrualnog odsustva" mesečno
27.07.2026.•
3
Skupština Crne Gore usvojila je izmene Zakona o zdravstvenom osiguranju kojima žene sa sekundarnom dismenorejom i bolnim menstrualnim ciklusima imaju pravo na dva dana plaćenog odsustva mesečno.
SZO: Posledica po zdravlje ima i daleko od mesta požara
26.07.2026.•
0
Novi podaci potvrđuju nagli porast šumskih požara u delovima evropskog regiona od januara do jula ove godine, izjavio je regionalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, Hans Anri P. Kluge.
Prva pacijentkinja iz Srbije u avgustu na lečenju vakcinom protiv raka u Rusiji
26.07.2026.•
1
Prva pacijentkinja iz Srbije trebalo bi da započne lečenje ruskom personalizovanom vakcinom protiv raka u drugoj polovini avgusta, najavio je profesor dr Vladimir Jakovljević, sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu.
Deset promena na jeziku koje nikada ne bi trebalo da ignorišete
26.07.2026.•
0
Verovatno ne provodite mnogo vremena gledajući svoj jezik, ali lekari kažu da on može da otkrije iznenađujuće mnogo o vašem zdravstvenom stanju.
Naučnici otkrili koliko bi ljudi najduže mogli da žive ukoliko se zaustavi starenje
26.07.2026.•
3
Čak i ako budu razvijene napredne terapije koje bi jednog dana mogle da zaustave gotovo sve procese starenja, ljudski životni vek verovatno neće moći da premaši oko 200 godina, pokazuje novo istraživanje.
Lekari objašnjavaju zašto su moždani udari češći ujutru
26.07.2026.•
0
Moždani udar nastaje kada se u organizmu formira krvni ugrušak ili dođe do začepljenja krvnog suda, zbog čega mozak ne dobija dovoljnu količinu krvi.
Svrab možda ima sopstveni čulni organ
26.07.2026.•
0
Ako vas nešto svrbi, to je najčešće znak da vas telo upozorava da se na koži nalazi nešto što tu ne pripada.
VIDEO: Simulacija pokazuje šta se događa u telu kada se primi injekcija za mršavljenje
26.07.2026.•
0
Lekovi za mršavljenje poslednjih godina postali su izuzetno popularni, ali mnogi ih koriste bez pravog razumevanja procesa koje pokreću u organizmu.
Ljudi žive duže, ali ne i zdravije
26.07.2026.•
2
Ljudi danas žive duže nego ikada ranije, ali veliko novo globalno istraživanje sugeriše da se mnoge od tih dodatnih godina sve češće provode u lošem zdravstvenom stanju.
Lubenica ili dinja: Koja je bolja za nivo šećera u krvi?
26.07.2026.•
3
Lubenica i dinja dve su omiljene letnje voćke. Obe su prirodno slatke, sadrže ugljene hidrate i obezbeđuju važne hranljive materije koje doprinose metaboličkom zdravlju i opštem stanju organizma.
U svemiru mozak nastavlja da se ponaša kao da je pod Zemljinom gravitacijom
25.07.2026.•
0
Tim naučnika Univerziteta u Luvenu bacio je novo svetlo na to kako ljudski mozak prilagođava svoje pokrete u bestežinskom stanju, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Kako broj dece utiče na starenje?
25.07.2026.•
1
Novo istraživanje pokazuje da na brzinu starenja može uticati i broj dece, posebno kod žena.
Gledanje televizije satima može biti povezano sa većim rizikom od demencije
22.07.2026.•
0
Često gledanje televizije u srednjem životnom dobu moglo bi da bude povezano sa promenama u mozgu koje se javljaju decenijama kasnije, pokazuje nova studija.
Pet razloga zbog kojih je jod važan tokom leta
22.07.2026.•
0
Leto donosi više kretanja, putovanja i boravka napolju, ali često i promene u ishrani.
Španija još oštrije protiv pušenja: Proširuje zone bez duvanskog dima
22.07.2026.•
4
Vlada Španije usvojila je predlog zakona kojim se proširuju zone bez duvanskog dima, zabranjuje pušenje i upotreba srodnih proizvoda osobama mlađim od 18 godina.
Oboleli od dijabetesa od četvrtka dobijaju veći izbor pomagala za kontrolu bolesti
21.07.2026.•
0
Osobe s dijabetesom tipa jedan moći će od četvrtka, 23. jula o trošku države da imaju veći izbor pomagala radi bolje regulacije šećerne bolesti.
SZO: Oko 45 odsto rizika od demencije može da se spreči ili odloži
20.07.2026.•
0
Oko 45 odsto rizika od demencije može da se spreči ili odloži promenom određenih faktora kao što su pušenje, fizička neaktivnost i zagađenje vazduha, ocenila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Više od 600.000 Britanaca nezaposleno zbog problema sa gojaznošću
20.07.2026.•
2
Više od 600.000 Britanaca nezaposleno je zbog problema sa gojaznošću, što predstavlja ogroman ekonomski udar na produktivnost zemlje, pokazalo je najnovije istraživanje Univerziteta u Jorku.
Časovi salse mogu da poboljšaju mentalno zdravlje
20.07.2026.•
0
Pohađanje časova salse moglo bi da doprinese poboljšanju mentalnog zdravlja i smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, pokazala je studija istraživača Univerziteta u Oksfordu i Nacionalne zdravstvene službe Oksforda.
Komentari 3
Vakki
Ja
///
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar