Zašto moramo malo da prilegnemo posle ručka?
Nakon užurbanog prepodneva, čini nam se da je ručak upravo ono što nam treba.
Foto: Pixabay
Ali posle tog obroka za koji smo mislili da će nam dati energiju, jedino što smo sposobni da uradimo je da malo prilegnemo.
Osećaj umora posle ručka, ili posle obroka uopšte, stručno se naziva postprandijalna somnolencija. Deo ove pojave je posledica osnovne fiziologije: kada jedemo, većina naše krvi odlazi u organe za varenje kako bi preradili hranu.
Posle jela naše telo proizvodi više serotonina, neurotransmitera koji reguliše san i raspoloženje – posebno ako je hrana bila bogata esencijalnom aminokiselinom triptofanom, koja se nalazi u proteinima kao što su piletina, sir i riba.
To što smo umorni i pospani posle jela ne znači da sa nama nešto nije u redu. Međutim, ako treba da nastavite s poslom, onda to svakako predstavlja problem, prenosi RTS.
Ali postoje dodatni činioci koji pojačavaju ovu prirodnu reakciju, čineći da nam ostatak dana prođe tako što nam se bilo koja aktivnost čini kao isuviše naporna.
Nutricionisti savetuju na šta bi trebalo da pazimo i kako da se oslobodimo tog naleta umora i pospanosti.
Kada je reč o tome zašto se osećamo preterano umorno posle jela, čest uzrok je konzumiranje obroka koji su teški u smislu količine ili kvaliteta.
Često se prejedamo umesto da stanemo kada osetimo prijatnu sitost, posebno ako tokom jela radimo još nešto, odnosno čitamo poruke na telefonu ili gledamo televizijski program. Ako nismo doručkovali, to takođe utiče da se za ručak prejedemo jer nam prekomerna glad otežava kontrolu apetita, napominju nutricionisti.
Oni koji se osećaju jako umorno posle obroka, trebalo bi da sporije jedu i smanje porcije kako se ne bi prejedali.
Bez obzira na to šta jedemo – bilo da su u pitanju ugljeni hidrati, masti, proteini – ako pojedemo više nego što naše telo može da podnese, trebaće mu mnogo više vremena da svari svu tu hranu.
Takođe, bilo bi dobro da se makar pet minuta posvetimo samo obroku, bez gledanja u bilo koji ekran.
Ponekad, međutim, sastav određene hrane može doprineti umoru. Masti su najteži nutrijent za varenje jer su njihovi molekuli mnogo veći od molekula proteina ili ugljenih hidrata. Ako ste jeli obrok sa visokim sadržajem masti – poput pržene hrane ili pice – to će pre izazvati osećaj umora. Obroci bogati dodatim šećerom ili rafinisanim ili visoko obrađenim ugljenim hidratima mogu imati isti efekat zbog načina na koji telo metaboliše ove namirnice u odnosu na šećer ili ugljene hidrate u prirodnoj ili minimalno obrađenoj hrani.
Vlakna u minimalno obrađenoj hrani usporavaju apsorpciju šećera u telu, što znači da ne izazivaju skokove šećera u krvi ili insulina, već vam daju stabilniju, trajniju energiju.
Ako nam se ručak uglavnom sastoji od ugljenih hidrata, a zatim pojedemo i kolač, nivo šećera u krvi i insulina se naglo povećavaju.
Dešava se i da nivo šećera u krvi padne ispod nivoa koji je bio pre obroka, što takođe predstavlja energetski okidač.
Baš kao i hrana sa visokim sadržajem šećera, slatka pića takođe utiču na osećaj umora. Pored toga, alkohol je sedativ, tako da ako obično pijete alkoholna pića uz ručak, ako želite da izbegnete pospanost posle jela, jedini način je da se uzdržite od pića.
Odabir uravnoteženijih obroka i grickalica može nam pomoći da se osećamo manje umorno posle jela, kažu stručnjaci. To bi mogla da bude krem supa na bazi pasulja i salata sa prelivom od maslinovog ulja i balzamika; nemasni proteini kao što su losos, belo pileće meso ili pasulj. Ako ste u škripcu, pokušajte da pojedete jabuku sa puterom od orašastih plodova umesto da zgrabite čokoladicu.
Preporuka je i da na posao ponesemo hranu od kuće što nam može pomoći da se uzdržimo od grickalica, brze hrane ili čokoladica.
Pet minuta šetnje posle jela ili nešto slično, takođe pomaže da poboljšamo cirkulaciju i budnost.
San reguliše naše hormone, uključujući i one za varenje. A ako nismo naspavani, naše telo će verovatno potisnuti hormon leptin koji signalizira "sit/a sam i ne treba mi više" ili podići grelin, hormon koji naređuje "nahrani me".
Ukoliko smo nedovoljno odmorni, to takođe negativno utiče na našu sposobnost odlučivanja, emocionalnu stabilnost i region mozga koji reguliše unos hrane, što otežava odupiranje žudnji za ukusnom, ali nekvalitetnom hranom.
Umor posle obroka nekima može biti signal da je u pitanju nešto ozbiljnije.
Podaci pokazuju da mnogi ljudi imaju dijabetes ili predijabetes, a da to i ne znaju. Kada neko ne može pravilno da metaboliše ugljene hidrate i ima visok nivo insulina u krvi, to smanjuje nivo energije.
Ukoliko se uvek osećate pospano posle kvalitetnog i izbalansiranog obroka, preporučuje se da uradite test koji meri prosečne nivoe šećera u krvi i pokazuje koliko je glukoze vezano za hemoglobin u crvenim krvnim zrncima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Stručnjaci upozoravaju: Zbog ekrana imamo epidemiju kratkovidosti kod dece
20.12.2025.•
0
Deca koja provode više sati dnevno pred ekranima mobilnih telefona, tableta i računara imaju znatno veći rizik razvoja kratkovidosti koja poprima razmere epidemije, upozoravaju stručnjaci.
Teniski lakat ne muči samo tenisere: Zašto se javljaju bol i slabost u rukama i šakama?
19.12.2025.•
0
Kao posledica današnjeg načina života, primećuje se da sve više ljudi ima tegobe i bolove u vratu, ramenima i rukama.
Hrana za odojčad povučena sa tržišta u Hrvatskoj: Koliko je pronađena bakterija opasna za bebe?
18.12.2025.•
1
Tehnolog Srđan Đuričić kaže je da je bakterija Bacillus cereus, zbog koje je Hrvatska sa tržišta povukla hranu za bebe Aptamil AR1 i Ministarstvo zdravlja sprovelo hitnu proveru, poznata u prehrambenoj industriji.
"Batut": U Srbiji skoro 40 odsto više slučajeva oboljenja sličnih gripu i respiratornih infekcija
18.12.2025.•
1
U Srbiji je оd 8. dо 14. decembra registrovano 11.810 slučајеvа оbоljеnjа sličnih gripu i 15.691 slučај оbоlеvаnjа оd аkutnih rеspirаtоrnih infекciја.
Nova studija pokazala: Kod hospitalizovanih zbog kovida rizik od smrti za dve godine veći skoro 70 odsto
17.12.2025.•
2
Nova velika kohortna studija pokazala je da je kod odraslih pacijenata koji su preživeli hospitalizaciju zbog kovida, rizik od smrti u roku od dve godine znatno veći od njihovih vršnjaka koji nisu bili zaraženi.
Sezona gripa stigla ranije: Više obolelih i teže kliničke slike
16.12.2025.•
2
Grip je tu - jači, brži i nepredvidiviji nego ranijih godina.
Nedostatak joda zimi: Simptomi koje često zanemarujemo
16.12.2025.•
0
Tokom zimskih meseci se često kod ljudi uočavaju slične tegobe: konstantan umor, hladnoća, sporiji metabolizam i pad koncentracije.
Preuranjeni pubertet sve češći kod devojčica
15.12.2025.•
1
Epidemiološke studije pokazuju da se snižava granica početka puberteta, posebno kod devojčica, a mnoge studije upućuju na to da se taj trend dodatno ubrzao posle pandemije kovida.
VIDEO: Vaša krvna grupa utiče na rizik od ranog moždanog udara
15.12.2025.•
1
Istraživanja ukazuju na iznenađujuću vezu između krvne grupe i rizika od moždanog udara - ljudi sa jednom specifičnom krvnom grupom A imaju veću verovatnoću da dožive moždani udar pre 60. godine.
Stanišić: Sve što pojedemo ima plastiku i aditive u sebi
15.12.2025.•
2
Fizička hemičarka Svetlana Stanišić izjavila je da se plastika nalazi u svim telesnim tečnostima kod čoveka, da su deca pre rođenja izložena uticaju plastike i aditiva koji potiču od nje.
Hemikalija u tamnoj čokoladi mogla bi usporiti starenje
15.12.2025.•
1
Hemikalija pronađena u tamnoj čokoladi mogla bi pomoći u usporavanju starenja, sugerišu naučnici.
VIDEO: Ogromna studija otkriva odakle zapravo dolazi giht - i nije ono što smo mislili
15.12.2025.•
1
Giht se često dovodi u vezu sa prekomernim uživanjem u alkoholu ili nezdravoj hrani, ali istraživanja pokazuju da genetika ima mnogo veću ulogu u ovom bolnom artritičnom stanju nego što se ranije mislilo.
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre
15.12.2025.•
0
U Srbiji godinama nije registrovan nijedan slučaj lepre, izjavila je danas epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" dr Dragana Plavša.
"Džonson i Džonson" mora da isplati 40 miliona dolara ženama koje tvrde da je puder kriv za rak
15.12.2025.•
0
Kompaniji "Džonson i Džonson" (J&J) naloženo je da isplati ukupno 40 miliona dolara odštete dvema ženama koje tvrde da je bebi puder na bazi talka doprineo razvoju raka jajnika.
Pet razloga zašto treba redovno jesti pileću supu
15.12.2025.•
1
Supa sa piletinom i rezancima može biti deo uravnotežene ishrane.
Šta se dešava s vašim telom ako svakog dana jedete avokado
15.12.2025.•
5
Avokado je ukusan i sit i prava je nutritivna bomba. Prepun je vitamina, minerala, vlakana i zdravih masti.
Udruženje pacijenata Srbije: Uprkos obećanjima nije doneta nova lista inovativnih lekova
14.12.2025.•
1
Ove godine nije doneta nova lista inovativnih lekova, uprkos obećanju predsednika države Aleksandra Vučića i nadležnih institucija države, upozorilo je Udruženje pacijenata Srbije.
Nedovoljno spavanje može skratiti životni vek, pokazuje nova studija
14.12.2025.•
2
Ono vreme koje dobijete tokom dana ostajući budni do kasno moglo bi na kraju da vam skrati životni vek, prema novoj studiji koja povezuje nedovoljno spavanje sa nižom očekivanom dužinom života.
Naučnici otkrili: Gojaznost opasnija za visok krvni pritisak nego što se mislilo
13.12.2025.•
5
Gojaznost već godinama nosi reputaciju jednog od glavnih neprijatelja zdravlja srca i krvnih sudova.
Kralj Čarls Treći govorio o svom lečenju, promoviše rani skrining
12.12.2025.•
0
Britanski kralj Čarls Treći rekao je danas da će njegovi tretmani za lečenje raka biti smanjeni u sledećoj godini zahvaljujući ranoj dijagnozi, efikasnoj intervenciji i poštovanju lekarskih uputstava.
Rumunija potvrdila dva slučaja lepre, prvi posle više od 40 godina
12.12.2025.•
2
Rumunija je saopštila da su dve maserke u banji u severozapadnom gradu Kluž obolele od lepre, što su prvi potvrđeni slučajevi te bolesti u toj državi za više od 40 godina.
Komentari 2
Dd
B
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar