Da li nam je vitamin D potreban i tokom letnjih meseci?
Na pitanje da li nam je vitamin D potreban i tokom leta odgovara dr. sci med. Ivan Selaković.
Doktor Selaković je specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije iz Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
Vitamin D igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju, imunoloških funkcija i opšteg zdravlja. Međutim, mnogi ljudi ne unose dovoljno hrane bogate vitaminom D, kao što su masna riba, obogaćeni mlečni proizvodi i jaja, te stoga zavise od sunčeve svetlosti i suplementacije.
Iako je poznato da se vitamin D može stvarati u koži pod uticajem sunčeve svetlosti, sve je više ljudi koji imaju deficit ovog vitamina. Koji su razlozi?
Na prvom mestu, zbog posla ili drugih obaveza mnogo vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Sa druge strane, kada smo napolju, često koristimo zaštitne kreme koje, iako štite od štetnih UV zraka, istovremeno smanjuju stvaranje vitamina D u koži.
Osim činjenice da moderni način života može značajno smanjiti prirodnu proizvodnju vitamina D, pokazano je i da osobe sa tamnijom kožom (i više pigmenta melanina) imaju smanjenu sposobnost da proizvode vitamin D iz sunčeve svetlosti.
Poznato je takođe da starije osobe mogu imati smanjenu produkciju vitamina D čak i uz adekvatno izlaganje suncu, a određena medicinska stanja i lekovi takođe mogu smanjiti sposobnost tela da apsorbuje, proizvede ili koristi vitamin D.
Sve ove činjenice ponekad utiču na to da je suplementacija vitaminom D neophodna tokom cele godine, pre svega zato što se deficit ovog vitamina može odraziti na zdravlje kostiju, kardiovaskularnog i imunološkog sistema.
K2D3 VIVA ®: DVOSTRUKA ZAŠTITA - ZA VAŠE KOSTI I SRCE
Kada pokušavamo da pronađemo rešenje za slabe kosti, često postavljamo pitanje zašto jednostavno ne bismo nadoknadili kalcijum suplementacijom.
Odgovor na ovo pitanje daju najnovija istraživanja koja pokazuju da izolovana upotreba kalcijumskih preparata može imati mali uticaj na izgradnju kostiju, ali može izazvati taloženje kalcijuma u srcu i krvnim sudovima, povećavajući rizik od infarkta miokarda i šloga. Ovo je poznato kao "kalcijumski paradoks" - gubitak koštane mase uprkos dovoljnom unosu kalcijuma i istovremeno preterano taloženje kalcijuma u arterijama i mekim tkivima.
Rešenje za ovaj paradoks leži u zajedničkom dejstvu vitamina K2 i D3. S jedne strane tu je vitamin D3, poznat kao "vitamin sunca", značajan za apsorpciju kalcijuma iz hrane. Međutim, da bi kalcijum bio pravilno iskorišćen u telu i ugrađen u kosti, neophodan je vitamin K2.
U odsustvu vitamina K2, kalcijum se neće ugraditi u kosti u potrebnoj količini, već će se taložiti u arterijama, što može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. U idealnom svetu, vitamini K2 i D3 rade zajedno u harmoniji: D3 poboljšava preuzimanje kalcijuma, a K2 ga usmerava tamo gde je potreban.
Lično preporučujem K2D3 ® VIVA proizvod. Vitamin D3 iz ovog preparate garantuje maksimalnu apsorpciju kalcijuma, dok K2 obezbeđuje da kalcijum stigne tamo gde je najpotrebniji – u kosti, istovremeno sprečavajući njegovo taloženje u arterijama i mekim tkivima.
Kombinovanjem vitamina K2 i D3, proizvodi kao što je K2D3 ® VIVA nude sveobuhvatnu podršku našem skeletnom sistemu i pouzdanu zaštitu kardiovaskularnom sistemu, omogućavajući nam da održimo optimalno zdravlje i vitalnost.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
0
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
0
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Naučnici identifikovali novi podtip depresije povezan sa poremećajem biološkog sata
25.10.2026.•
0
Australijski naučnici identifikovali su novi podtip depresije, nazvan "cirkadijalna depresija", koji je povezan sa poremećajima unutrašnjeg biološkog sata.
Naučnici utvrdili: Orgazam vam može otčepiti nos
25.10.2026.•
0
Lekar ne može da vam napiše recept za ovaj prijatan način otčepljivanja nosa - a sigurno ga nećete pronaći ni na policama apoteka.
Naučnici otkrili zašto sezonske alergije mogu da postanu sve jače
25.10.2026.•
0
Kijanje, zapušen nos, svrab očiju i suzenje samo su neki od simptoma sezonskih alergija koje muče milione ljudi širom sveta.
VIDEO: Lekar pokazao kako pucketanje vrata može da dovede do moždanog udara
25.10.2026.•
0
Pucketanje vrata mnogima je svakodnevna navika koja donosi osećaj opuštanja, ali snažno i naglo uvrtanje glave u retkim slučajevima može da izazove ozbiljne povrede krvnih sudova, pa čak i moždani udar.
Letnje vrućine ove godine odnele 50.000 života u Evropi
25.10.2026.•
1
Ekstremne vrućine su ovog leta odnele više od 50.000 života u Evropi, a smatra se da su gotovo dve trećine tih smrtnih slučajeva posledica klimatskih promena, pokazuje nova studija.
Batut: Za nedelju dana zabeležno 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
25.10.2026.•
0
U Srbiji je od 12. do 18. oktobra zabeleženo 7.035 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Fizička aktivnost mogla bi da uspori starenje jajnika: Naučnici ispituju i lek sa sličnim dejstvom
24.10.2026.•
1
Fizička aktivnost mogla bi da pomogne u očuvanju jajnika i usporavanju njihovog starenja, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na miševima i ljudima.
Posle koliko stepenika ostanete bez daha: Kada treba da obratite pažnju?
21.10.2026.•
2
Ako se zadišete čim se popnete na jedan ili dva sprata, niste jedini.
Nova AI alatka na osnovu fotografije lica može da predvidi verovatnoću preživljavanja od raka
21.10.2026.•
2
Lekari su razvili alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji na osnovu jedne fotografije lica može da proceni biološku starost osobe i predvidi verovatnoću preživljavanja kod pacijenata obolelih od raka.
Otkrivena povezanost između zagađenja vazduha i očnih bolesti
20.10.2026.•
1
Analiza 41 studije pokazala je da je veća izloženost zagađenom vazduhu povezana sa povećanim rizikom od glaukoma i katarakte.
Koliko bi deca trebalo da spavaju: Zavisi od uzrasta, godišnjeg doba...
20.10.2026.•
0
Stvaranje zdravih navika spavanja i obezbeđivanje mirnog okruženja za odmor među ključnim su zadacima roditelja.
Kolagen ne može da stvori novu hrskavicu: Evo šta suplementi zaista mogu
20.10.2026.•
1
Preparati kolagena poslednjih godina zauzimaju sve više prostora u apotekama, reklamama i objavama na društvenim mrežama.
VIDEO: Mural Mona Lize sa ožiljcima od mastektomije osvanuo u Milanu
20.10.2026.•
0
Na spoljašnjem zidu milanskog Nacionalnog instituta za tumore (INT) otkriven je mural Mona Lize sa ožiljcima od dvostruke mastektomije.
Batut: U Srbiji registrovano 60 slučajeva groznice Zapadnog Nila
19.10.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do 18. oktobra registrovano 60 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila, od čega je 49 slučajeva sa neuroinvazivnim oblikom bolesti.